Tehničko-tehnološki aspekti obrade ostataka rezidbe u voćnjacima

Abstract

Highly intensive fruit production in both basic and supplemental soil cultivation, along with other agricultural practices was found to impact both growth and fertility of fruit trees. Favorable effects may be expected if appropriate and timely soil cultivation is provided. Soil cultivation practices range from intensive to completely lacking, which results in the implementation of technical solutions such as machines and tools. The choice depends on the production technology, interrow spacing, climate, soil, etc. The aim of the study was to analyze exploitation parameters of the most frequently used rotary cultivator ('Nardi', Model ZH/B 145 C). Based on the results obtained, both current and potential machine users may be informed of the advantages and disadvantages of the cultivation. The machine may be used with working widths up to 1.45 m in palmette and slender spindle production systems. Optimal aggregates from the aspect of basic exploitation possibilities need to be analyzed focusing on the financial effect of fruit production.Ostaci rezibde u višegodišnjim zasadima predstavljaju balast koji je neophodno ukloniti odnosno obraditi u formi koja neće ometati prolazak sredstava mehanizacije tokom realizacije naredne operacije. Najzastupljeniji način obrade ostataka rezidbe, u našoj voćarskoj praksi je usitnjavanje i rasipanje u međurednom prostoru. Za realizaciju te radne operacije se primenjuje više tipova mašina za usitnjavanja biljne mase nastale rezidbom voćnjaka. Primenjena tehnička rešenja predstavljaju skupe uvozne mašine za čiju primenu treba dati kompetentan odgovor na pitanje, koja bi bila najadekvatnija zahtevima prakse. U obavljenim eksperimentima ispitivane su četiri mašine sa radnim elementima: ugaoni noževi koji rotiraju u horizontalnoj ravni, Y udarni sekači, delta udarni sekači (čekići) i pločasti udarni sekači koji rotiraju u vertikalnoj ravni. Merenja su obavljena u zasadima jabuke starosti 7-9 godina razlićitog međurednog i rednog rastojanja gde je debljina grana iznosila u proseku 3 cm pri brzinama agregata od 4,5; 6,2 i 7,5 km/h. Ostvarena dužina sečenja se kretala do 5 cm. Za upoređenje četiri tipa radnih organa u žiži interesovanja bile su postignute: dužine sečenja biljnog materijala i za to potrebna snaga pri različitim brzinama kretanja

    Similar works