Ivan Bedeniković

Drustvena Istrazivanja

Croatian

Bedeniković, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

nja zaštićene hasidske enklave. Ispitanicigovore o osjećaju marginalizacije u vla-stitim zajednicama, o obiteljima u kojimasu odrasli i o upoznavanju svijeta izvanzajednice. No Davidman u analizi ovihslučajeva naglasak stavlja na promjenuidentiteta kroz medij tijela. Govori o dr-žanju, odijevanju, rutinskim vjerskim ri-tualima i prehrani koju hasidi mijenjajutijekom boravka u zajednici i nakon njezi-na napuštanja. U radu se na zadovoljava-jući način objašnjava koliko je teško na-pustiti hasidsku zajednicu, u kojoj pripad-nici žive zaštićenim i predvidivim živo-tom, i otisnuti se u sasvim nepoznat seku-larni svijet, o kojemu hasidi znaju vrlomalo te im nedostaju vještine, znanja, obra-zovanje i krug poznanstava kako bi u nje-mu mogli uspješno funkcionirati. Priče is-pitanika također vjerno oslikavaju psiho-loška stanja ispitanika u razdoblju para-lelnoga života između "dvaju svjetova" –vjerskog i sekularnog. Naime, u prijelaz-noj fazi svi su se ispitanici određeno vri-jeme pretvarali da su i dalje uzorni, po-božni pripadnici društva, dok su većvodili paralelni život u kojemu su čitali za-branjenu literaturu, odijevali se drugačije,nisu se više pridržavali vjerskih zakona isve više su se izlagali zabranjenom svijetuizvan zajednice. Analiza priča na kontras-tivan način govori o životu u kolektivu,gdje je svaka individualnost nepoželjna idruštveno sankcionirana, za razliku odsekularnoga svijeta, u koji bivši hasidi od-laze i u kojemu moraju potpuno izgraditisvoj individualni identitet.Premda ova knjiga daje dobar uvidu hasidsko društvo, osobito za čitateljakoji nije toliko upoznat s ovom zajedni-com, ova knjiga ima određene manjka-vosti i propuste, a primijetila sam ih kaoistraživačica koja je živjela u hasidskimzajednicama i istraživala sociolingvistikuovoga društva. Dojam je da se autoricaoslanjala na priče svojih informanata bezdodatnog verificiranja podataka. Tako se,na primjer, navodi da hasidsko naseljeKiryas Joel, koje se nalazi na jedan sat odNew Yorka, ima vrata koja se zatvaraju zaŠabat tako da nitko ne može ni ući ni izići,što nije točno. Nadalje, jedan informantgovori kako se viđao s djevojkom prijezaruka, što je nemoguće u društvu strogoodvojenih spolova i brakova koje ugova-raju isključivo roditelji. U iskazima se po-javljuju ispitanici koji jesu ortodoksni Ži-dovi, ali nisu hasidi, nego pripadaju litav-skoj haredskoj struji ili modernom orto-doksnom judaizmu.Međutim, Davidman ima zanimljivpristup, prema kojemu koncept identitetaveže s tjelesnim obredima koji stvarajuvjerski određeni identitet. Njezina teza dase vjerski identitet stvara i održava krozrepetitivne tjelesne obrede vrijedna je raz-matranja i daljnjeg istraživanja u tom smje-ru. I njezine analize i zapažanja o dječjojsocijalizaciji i manjinskim vjerskim zajed-nicama vrlo su zanimljivi, kao i objašnje-nja kako se izolirane vjerske enklave držedalje od širega društva uz pomoć fizičkih,društvenih i ideoloških barijera.Gabi Abramacdoi:10.5559/di.25.3.09Hrvoje Špehar (Ur.)EUROPSKI SEKULARNIIDENTITETIZbornik radova Jean Monnet modula SekularnaEuropa: europski sekularni identitetiBiblioteka Politička misao i Centar za europskestudije Fakulteta političkih znanosti Sveučili-šta u Zagrebu, 2015., 159 str.Europski sekularni identiteti naslov je publi-kacije objavljene kao rezultat znanstvenogistraživanja u okviru europskoga projektakoji financira Europska unija – Jean Monnet419DRU[. ISTRA@. ZAGREB PRIKAZIGOD. 25 (2016),BR. 3,STR. 415-426modula Sekularna Europa: europski sekularniidentiteti, prvoga modula Jean Monnet s pod-ručja političke znanosti u Hrvatskoj. Riječje o zborniku radova koji je uredio doc. dr.sc. Hrvoje Špehar, predstojnik Centra za eu-ropske studije, voditelj Jean Monnet mo-dula Sekularna Europa: europski sekular-ni identiteti i nositelj Jean Monnet katedreza političke studije: mreže europske inte-gracije Fakulteta političkih znanosti Sve-učilišta u Zagrebu.U okviru Jean Monnet modula Se-kularna Europa: europski sekularni iden-titeti, uz istraživače dotičnoga područja,susretali su se i djelovali i predstavnici re-ligijskih, agnostičkih i ateističkih organiza-cija te sudionici debata i intervjua u medi-jima. S druge strane, prilozi ovomu zbor-niku nastoje približiti probleme sekular-nosti, sekularizma, europskog identiteta,utjecaja religijskih zajednica, ateističkih iagnostičkih udruga na stvaranje političko-ga sustava Europske unije, odnose izme-đu Crkve i države te utjecaj što ga idejesekularnosti i sekularnog identiteta imajuna regionalne, nacionalne i europske poli-tike. Zbornik je sadržajno strukturiran o-vako: Predgovor urednika te šest priloga –članaka (jedan na engleskom i pet na hr-vatskom jeziku) te jedan prikaz knjige.U prvom tekstu pod naslovom Eu-ropski sekularni identiteti: sekularnost u plu-ralu Hrvoje Špehar nastoji predočiti nekeod momenata koji nas mogu uputiti nadaljnja istraživanja sadržaja europskogidentiteta, oblikovanja europskog iden-titeta usporedno ili nasuprot nacionalnim,regionalnim i drugim identitetima te pru-žiti mogućnost kritičkog odmaka od uobi-čajenoga pristupa unaprijed zadanih poli-tičkih fenomena. Biti Europljaninom, pre-ma ovom konceptu, ne podrazumijeva odu-stajanje od nacionalnog, regionalnog, re-ligijskog ili kakvoga drugog oblika iden-titeta; naprotiv – europski se identitet (kojije složen i nedovršen) može ostvariti jedi-no konceptom višestrukog identiteta, kojije komplementaran drugim vrstama iden-titeta. Prilog nastoji preispitati i moguć-nost teze o sekularizmu kao religiji, natragu teze Waltera Benjamina o kapitaliz-mu kao religiji i Mihaila Riklina o komu-nizmu kao religiji. Sekularnost, kao načelopolitičkoga poretka, temelji se prije svegana dva početna načela – načelu jednakostii načelu slobode savjesti te se ostvaruje o-dvojenošću Crkve od države i neutralnoš-ću države prema religijama. Međutim, ra-dikalno shvaćen sekularizam kao religijaželi postati jedinim ispravnim tumače-njem svijeta i nosivim arbitrom za uspo-stavljanje političkoga poretka te uobičaje-no promovira ovosvjetsku soteriološkumaksimu: izvan sekularizma nema spa-senja. Špehar zaključuje kako je zbog lo-gike ostvarenja što snažnije europske de-mokracije važno očuvati sekularno pluralnodruštvo na kojemu počiva sekularni plu-ralni politički poredak.Drugi prilog autora Tomislava So-kola nosi naslov Nadležnosti Europske unijeu reguliranju odnosa država članica prema vjer-skim zajednicama. Rad se bavi utvrđiva-njem nadležnosti EU-a u utjecanju na (prav-ni) odnos članica EU-a prema vjerskim za-jednicama te granicama regulatorne slo-bode samih država unutar pravnoga su-stava EU-a. Kronološki je prikazan razvojod prvih odredaba Ugovora EU-a o pitanjuvjere, koje su bile vrijednosno neutralne isuzdržavajuće od miješanja u odnos drža-ve članice – vjerske zajednice, pa do us-tavnog ugovora EU-a, koji je predstavljaoprvi važniji pokušaj da se EU sustavnoodredi prema pitanju vjere i odnosimaprema vjerskim zajednicama; većina odred-bi (izmijenjenoga) ustavnog ugovora pre-nesena je u Lisabonski ugovor. Naglasakje stavljen i na Hrvatsku, s obzirom na toda je navedena tema od posebne važnostii za nju, jer njezin pravni sustav mora bitiusklađen s relevantnim pravnim izvorimaDRU[. ISTRA@. ZAGREB PRIKAZIGOD. 25 (2016),BR. 3,STR. 415-426420Unije, uključujući i odnos prema vjeri ivjerskim zajednicama. Sokol zaključuje ka-ko navedene činjenice pokazuju da je po-trebna sustavnija regulacija odnosa u tro-kutu EU – države članice – vjerske zajed-nice na europskoj razini, s obzirom natrenutačnu vrlo složenu pravnu situaciju.Politički islam, sekularizam i demo-kracija treći je članak zbornika koji je pri-ložio Boris Havel. Konkretno, autor po-stavlja pitanje može li pretežno musli-mansko društvo prepustiti neke društve-ne sfere u potpunu nadležnost sekular-nim institucijama i zakonima, a da time nekompromitira svoja temeljna načela, kaošto je to moguće u društvu koje je pretež-no kršćansko. U ovom tekstu pokušavajuse objasniti i dati djelomični ili potpuniodgovori na tri krucijalna pitanja koja sučesto podzastupljena kada se govori o o-voj temi. Ona su: Može li se religija islamauopće odvojiti od politike, kao što je naZapadu odvojena Crkva od države?; Mo-gu li se pretežno muslimanska društva po-put egipatskoga urediti prema načelimademokracije i približiti europskim druš-tvenim i političkim standardima? te Trebali se Europa – i ako da, koliko – miješati uproces demokratizacije i sekularizacije in-stitucija bliskoistočnih muslimanskih dru-štava ili bi to pak predstavljalo oblik poli-tičkoga i ideološkog kolonijalizma?Nadalje, Marko Veković opisuje Po-litičke funkcije religije u nesekulariziranim zem-ljama Europe na primjeru suvremenih ze-malja Europe, gdje pokazuje da i dalje po-stoje politički sustavi s pravnom vezomdržave i Crkve, i to u obliku državne Cr-kve, nacionalne Crkve ili državne religije.To su, primjerice, Danska, Engleska, Fin-ska, Grčka, Island, Lihtenštajn, Malta, Mo-nako i Škotska; njihov odnos prema religi-ji autor postavlja kao središnju točku svo-jega rada. Naravno, ne treba zaboraviti Va-tikan, koji je vjerska država usred Europe,no kao teokracija mora biti dio posebneanalize. Teza od koje autor polazi jest dase politički sustavi koji imaju državneCrkve ne mogu podvoditi pod sekularnesustave jer oni to de facto nisu. Je li teza osekularizaciji točna? Je li se ona uopće ost-varila? Kakva je razlika između sociološ-koga pogleda na sekularizaciju i politološ-koga s druge strane? Što se razumijevapod pojmovima državna Crkva (primjer En-gleske), nacionalna Crkva (primjer Dan-ske) i državna religija (primjer Grčke, Maltei Monaka)? Ovo su samo neka od pitanjana koje ovaj prilog nastoji odgovoriti.Pretposljednji članak zbornika, au-tora Damira Bulata i Hrvoja Špehara, na-slovljen je Javna škola i etika u pluralnomdruštvu: sinergijski ili komunitarni model? Radkritički razmatra i preispituje koji od mo-dela etike u javnim školama mogu pogo-dovati razvijanju etičke svijesti i time pri-donijeti uspješnoj izgradnji društva te ka-kav je odnos sinergijskoga (obuhvatan, u-ključiv) i komunitarnoga (selektivan, isklju-čiv) modela etike u javnim školama. Nemi-novan je utjecaj na korekcije u stvaranjuetičkog odgoja i obrazovanja javnih školapluralnoga društva i od religijske zajedni-ce, ateističkih i agnostičkih udruga. Takosu u europskom etičkom kurikulumu zas-tupljeni različiti odgojno-obrazovni obras-ci: konfesionalni, interkulturalni, multi-kulturalni i liberalni. Jednom riječju, javnaškola priprema za sudjelovanje u životupluralnoga društva. Autori naglašavajukako nije moguće da etički odgoj bude ko-načan ili zatvoren. Upravo suprotno – nje-gova je zadaća poticanje kritičnosti, otvo-renosti i prihvaćanja, čime dugoročnoutječe na razvoj društva u cjelini.Šesti tekst, koji je ujedno i jedini naengleskom jeziku u ovom zborniku, djeloje Višeslava Raosa pod naslovom Istria-nism between Secularism and Catholicism:Religion and Politics in Contemporary Istria(Istrijanstvo između sekularizma i katoličan-stva: religija i politika u suvremenoj Istri). Sa-žetak članka u srž stavlja Istarski demo-kratski sabor (IDS), koji povezuje regio-nalizam s liberalizmom, kao i snažnu anti-fašističku tradiciju, ali u isto vrijeme usta-421DRU[. ISTRA@. ZAGREB PRIKAZIGOD. 25 (2016),BR. 3,STR. 415-426je u zaštitu kršćanske tradicije u Istri. Nataj način stranka dolazi u ambivalentanpoložaj, odnosno jaz između želje da sepovežu glasači iz unutrašnjosti poluotoka(hrvatski katolički identitet) i urbani elek-torat na zapadnoj obali Istre (multikultu-ralno i multidenominacijsko područje obi-lježeno snažnom sekularizacijom). Nada-lje, Istarska županija predstavlja zanimljivslučaj zbog toga što taj dio Hrvatske nas-tanjuje najveći postotak ateista i agnostikau Hrvatskoj. Zaključno, namjera ovogačlanka jest istražiti i opisati specifična obi-lježja preklapajućega sekularizma i kato-ličke tradicije u tom dijelu Hrvatske.Na kraju zbornika Vanja-Ivan Savićprije svoga prikaza knjige daje kratko i ja-sno uvodno razmatranje o relevantnostishvaćanja toga da su i sekularizam i indi-vidualne slobode povezane s religijom dva-ju koncepata uvjerenja koja "mole" pravoda budu alat za njihovu kohabitaciju. Nato se nastavlja prikaz knjige Briana Lei-tera, profesora filozofije prava sa Sveučili-šta u Chicagu, Why Tolerate Religion?, u iz-danju Princeton University Pressa iz 2013.godine. Kako ne bih prepričavao ovaj pri-kaz kolege Savića, prenijet ću njegovu po-ruku da svi oni koji se bave tematikom ikoje zanima suodnos i uzajamno proži-manje religije i prava svakako pročitajuovu Leiterovu knjigu.Zaključno se može kazati kako ra-zvoj političke zajednice, pa i stvaranje slo-ženoga političkog sustava kakav je Europ-ska unija, nužno postavlja pitanja o iden-titetu, njegovu oblikovanju ili promjeni. Utome smislu ovaj zbornik izvanredan jedoprinos istraživanju i raspravi o buduć-nosti Europe i njezinom, stalno promje-njivom, (sekularnom) identitetu.Ivan Bedenikovićdoi:10.5559/di.25.3.10Richard Susskind,Daniel SusskindTHE FUTURES OF THEPROFESSIONS: HOWTECHNOLOGY WILLTRANSFORM THEWORK OF HUMANEXPERTSOxford University Press, Oxford, UK, 2015.,346 str.Ova knjiga raspravlja o položaju i buduć-nosti profesija pod utjecajem digitalnihtehnologija u uvjetima složene ekonomijeusluga, koja rađa, s jedne strane, sve većupotrebu ljudi za profesionalnim uslugama,dok, s druge strane, ekonomska recesija ifinancijska kriza većinu ljudi, pa i cijeladruštva, ostavlja bez sredstava za profe-sionalne usluge.Glavna je teza knjige da klasičneprofesije koje karakterizira specijalističkoobrazovanje, licencirana djelatnost, etičkikodeks, zatvorenost/ekskluzivnost i, na-ravno, skupoća usluge doživljavaju danasveliku transformaciju, koja se razvija usmjeru deprofesionalizacije, dekompozi-cije i komodifikacije profesija i njihova po-laganoga nestajanja. Profesije koje su svojvrhunac dosegnule u industrijskom druš-tvu te činile glavni oslonac strukture i sta-bilnosti industrijskoga društva postupnobivaju zamijenjene raznim paraprofesio-nalnim modelima, u kojima profesionalneusluge i praktične savjete generiraju raču-nala i umjetna inteligencija, a diseminaci-ja se odvija više-manje besplatno na on-line kanalima širokom krugu korisnika.Ovakva "eksternalizacija" profesionalnogaznanja svima dostupnim informacijama izajedničkim bazama znanja kreiranih pri-mjenom digitalnih tehnologija jest alter-nativni put razvoja profesija. Ona će o-mogućiti tranziciju profesija u kojoj će pro-DRU[. ISTRA@. ZAGREB PRIKAZIGOD. 25 (2016),BR. 3,STR. 415-426422

Hrvoje Špehar (Ur.): Europski sekularni identiteti. Zbornik radova Jean Monnet modula Sekularna Europa: europski sekularni identiteti

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia