Andreja Lučić

Krešo Zadro

Petra Cvjetko

Tajana Begović

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

470   OSVRTI, Kem. Ind. 70 (7-8) (2021) 467–471Predstavnici Hrvatske, učenici do 17. godina, i ove su godine sudjelovali na Europskoj prirodoslovnoj olimpijadi (engl. Eu-ropean Olympiad of Experimental Science, EOES) te osvojili zlatne i srebrne medalje. Ovogodišnje se natjecanje trebalo odr-žati u Mađarskoj (Segedin), no zbog pandemije i nemogućnosti putovanja učenici su eksperimentalne zadatke iz prirodoslovlja rješavali u Zagrebu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Natjecanje se održavalo od 9. do 14. svibnja 2021. U isto vri-jeme, raspoređeni u 20 europskih gradova, zadatke je rješavalo oko 120 učenika iz 19 zemalja članica Europske unije (slika 1). Slika 1 – Učenici iz 19 zemalja istodobno su rješavali zadatke  u 20 europskih gradovaU hrvatskim timovima bili su učenici koji su prošli selekciju putem školskih, županijskih i državnih natjecanja te do-datnog testiranja na Prirodoslovno-ma-tematičkom fakultetu (PMF-u). Učenici su se tijekom dva dana natjecali u rje-šavanju problema i eksperimentalnih zadataka iz fizike, kemije i biologije. Tim u kojem su bili učenici Filip Vučić iz I. gimnazije u Zagrebu te Petar Jukić i Nika Tretinjak iz XV. gimnazije u Zagre-bu osvojio je srebrne medalje i zauzeo sedmo mjesto u ukupnom poretku 40 timova. Drugi tim, u kojem su bili Bor-na Perković iz III. gimnazije u Splitu te Lovro Mirković i Jelena Glasovac iz XV. gimnazije u Zagrebu osvojio je zlatne medalje i zauzeo šesto mjesto.Izbor hrvatskih natjecatelja za Olimpijadu provodi se kroz sustav školskih, županijskih i državnih natjecanja u organizaciji i pod nadzorom Agencije za odgoj i obrazovanje i stručnih državnih povjerenstava za pojedina područja. Naši natjecatelji, učenici gimnazija, uspješno su se u prošloj školskoj godini (2019./20.) plasirali na državna natjecanja iz prirodoslovnih predmeta na ko-jima su osvojili jedno od prvih pet mjesta. Temeljem rezultata postignutih na državnim natjecanjima iz fizike, kemije i biologije ova šestorka, uz pedesetak ostalih učenika, pozvana je u travnju 2021. godine na dodatno testiranje na PMF Sveučilišta u Zagre-bu. Na testiranju u trajanju od 150 minuta ispitivano je znanje i vještine iz fizike, kemije i biologije te je temeljem postignutih rezultata odabrana šestorka koja je branila boje Hrvatske na EOES2021. Mentori koji su sudjelovali u odabiru i pripremama učenika te pripremi laboratorija i prijevodima zadataka na natje-canju djelatnici su PMF-a Sveučilišta u Zagrebu: Tajana Begović (kemija), Andreja Lucić i Petra Cvjetko (biologija) te Krešo Zadro (fizika). Zbog pandemijskih uvjeta ovogodišnje je natjecanje bilo poseb-no izazovno. Pored znanstvenika i nastavnika u Mađarskoj koji su osmislili zadatke i pripremili dio pribora i materijala za natje-canje, u provedbi natjecateljskih zadataka sudjelovali su lokalni organizatori u svakoj državi. Dio pribora i materijala za izvođenje zadataka pristigao je desetak dana prije natjecanja, a ostatak pri-bora i eksperimentalni postav iz fizike, kemije i biologije trebalo je pripremiti prema strogim uputama da bi svi natjecatelji imali Hrvatski učenici na Europskoj prirodoslovnoj olimpijadi EOES2021 osvojili zlato i srebroT. Begović,* A. Lucić, K. Zadro i P. CvjetkoPrirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Horvatovac 102a, 10 000 ZagrebSlika 2 – Predstavljanje nacionalnog tima Hrvatske tijekom prezentacije  na svečanom otvaranju EOES2021* Autor za dopisivanje: prof. dr. sc. Tajana Begović e-pošta: tajana@chem.pmf.hr471OSVRTI, Kem. Ind. 70 (7-8) (2021) 467–471  podjednake uvjete izvođenja eksperimenata. Prevođenje zadata-ka na hrvatski jezik i rasprava oko oblikovanja zadataka provede-na je na daljinu, kao i ceremonije svečanog otvaranja (slika 2) i zatvaranja Europske prirodoslovne olimpijade.Zadatci su, kao i svake godine, bili zanimljivi i izazovni. Kroz zadatke na prirodoslovnim olimpijadama učenici se upoznaju s prirodnim resursima, gospodarstvom i kulturom države organi-zatora. Kratkim uvodnim opisima zadataka nastojala se dočarati atmosfera zemlje domaćina, a dodatni je izazov u zadatcima po-stignut isprepletanjem fizike, kemije i biologije oko jedne odabra-ne teme. Na ovakvim olimpijadama u kojima se natječu tročlani timovi izrazito je važan timski rad i međusobna suradnja učenika u planiranju i provedbi eksperimenata. Prvi zadatak: Bagremov medVrsta Robinia pseudoacacia – bagrem endemična je vrsta u Sje-vernoj Americi, ali je zasađena i udomaćena po cijelom svijetu. Danas je na nekim područjima postala invazivna vrsta. U Mađar-skoj su prvi bagremi zasađeni početkom 18. stoljeća kao parkov-na stabla, ali nedugo potom otkriveno je da bagremi uspješno rastu i na pjeskovitom i slanom tlu te da se mogu uspješno rabiti za pošumljavanje velike mađarske ravnice. Već tijekom 19. sto-ljeća bagrem se smatrao “mađarskim drvetom”, a danas površina koju prekrivaju bagremove šume doseže 4600 km2. Zbog tih pri-rodnih resursa i tradicije utemeljene na stoljećima mukotrpnog rada, Mađarska je danas jedan od najvažnijih izvoznika meda u Europskoj uniji. Proizvodnja meda postala je toliko izvanredna da su čak dvije vrste meda – bagremov med i med od biljke cigansko perje uvrštene u nacionalnu zbirku Hungarikum, u kojoj su na-vedene mađarske kulturne vrijednosti, te predstavljaju značajke, jedinstvenost, posebnosti i kvalitetu mađarskog naroda.Bagrem je vrlo popularan u pčelarstvu kao ispaša za pčele. Bagre-mov med karakterizira svijetla boja, blagi okus i miris. U prvom zadatku na natjecanju kao eksperimentalni uzorak upotrijebljen je bagremov med prikupljen u okolici Segedina.Jedna od glavnih prednosti bagremova meda je što je dugotrajno tekuć, godinama održava svoje tekuće stanje i ne kristalizira. U fizičkom dijelu ovog zadatka natjecatelji su mjerili ovisnost vi-skoznosti bagremova meda o temperaturi, a optičkim su mjere-njima analizirana svojstva meda koja se mogu primjenjivati za određivanje čistoće meda. Kemijski dio zadatka sastojao se od određivanja antioksidativne aktivnosti triju fenolnih spojeva u medu (slika 3).U biološkom dijelu istražena je uloga medonosnih pčela u proi-zvodnji meda te je određivan udio šećera u medu i njegova pri-mjena kao hranjive podloge za rast kvasaca u pekarstvu.Drugi zadatak: Rijeka TisaTisa je glavna rijeka istočne Mađarske, teče od istočnih Karpata kroz veliku mađarsku ravnicu prema Dunavu. Njezina je ukupna duljina bila 1419 km, ali je regulacijskim radovima u 19. stoljeću skraćena na 962 km. Porječje rijeke prostire se na 156 tisuća km2. Nekad su je nazivali “najmađarskijom rijekom” jer je u cijelosti tekla unutar povijesnog Kraljevstva Mađarske. Danas Tisa započi-nje u Ukrajini, na ušću Bijele i Crne Tise, potom se u nju ulijevaju vodotoci iz Slovačke, Rumunjske i Mađarske i na kraju utječe u Dunav u Srbiji.Tisa je rijeka koja “daje život” Segedinu i Mađarskoj. Uz svoj jedinstveni divlji svijet i ekosustav, također ima važnu ulogu u proizvodnji usjeva. Oko 90 % površine Mađarske ugroženo je sušom koja bi mogla uvelike utjecati na poljoprivrednu proizvod-nju. Istraživanje biologije biljaka u Segedinu ima dugu tradiciju, a usredotočeno je na rješenje problema suše i uzgoj usjeva otpor-nih na sušu. U biološkom dijelu ovog zadatka učenici su istražili učinke suše na biljke, čije bi razumijevanje moglo pomoći istraži-vačima u uzgoju novih biljnih vrsta otpornih na sušu.U kemijskom dijelu učenici su bili suočeni s onečišćenjem okoli-ša. Tisa je vrlo osjetljiva na onečišćenje vode zato što u Mađarskoj ima dugačak i zavojit tok kroz velika industrijska i poljoprivredna područja koja mogu ispuštati različite onečišćivače. Jedni od spo-jeva koji onečišćuju rijeku Tisu su soli nitrita. U posljednje vrijeme bile su zapažene značajne razine onečišćenja nitritnim ionima u uzorcima prikupljenim duž Tise, ali podrijetlo onečišćenja nije bilo poznato. Izazov mladih kemičara bio je odrediti izvore one-čišćenja i utvrditi dolazi li onečišćenje iz tvornice sagrađene uz obale Tise ili s poljoprivrednog zemljišta pored jednog od pritoka Tise? U fizičkom dijelu eksperimenta istražena su specifična ponašanja različitih granuliranih materijala. Ispitana su svojstva žutog pijeska iz rijeke Tise, ali i svojstva crnog vulkanskog pijeska te sjemenki maka. Mjeren je kut mirovanja, gustoća te spontano razdvajanje i zapinjanje granula pijeska.Zadatci su rješavani u dva uzastopna dana. Nakon toga, mentori su sudjelovali u bodovanju zadataka svojih učenika i obradi uku-pnih rezultata. Nakon natjecateljskih dana i tijekom iščekivanja rezultata učenici su imali prilike u virtualnom okruženju upoznati Mađarsku i družiti se s vršnjacima iz cijele Europske unije. Uče-nici su u virtualnim šetnjama upoznali Segedin, a u miješanim timovima sastavljenim od učenika iz različitih država sudjelovali su u različitim kvizovima nevezanim za fiziku, kemiju i biologiju. Unatoč virtualnom okruženju i provedbi ovogodišnjeg natjecanja u Zagrebu, prirodoslovna olimpijada će cijelom timu ostati u li-jepom sjećanju zbog izazova organizacije i izvanredno uspješnog sudjelovanja naših učenika.Slika 3 – Tri glavna fenolna sastojka u medu (A) (B: galna kiselina, C: kvercetin, and D: elagična kiselina)

Osvrti: Hrvatski učenici na Europskoj prirodoslovnoj olimpijadi EOES2021 osvojili zlato i srebro

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia