Jelena Miketa

Snježana Kljun

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

350   OSVRTI, Kem. Ind. 70 (5-6) (2021) 348–353Visokokvalitetni metilal dobiven katalitičkom hidro-gasifikacijom plazmom iz nereciklabilnog plastičnog otpadaCilj projekta LIFE ECOMETYLAL je implementacija tehnologije za proizvodnju metilala zvane Katali-tička hidro-gasifikacija (rasplinjavanje) plazmom iz nereciklabilnog plastičnog otpada (NRPO). Metilal ili di-metoksimetan zamjenjuje otapala na bazi nafte i može se upotrebljavati u raznim industrijama zbog niske toksič-nosti, niske viskoznosti i posebno velike snage otapanja, čineći ga održivom zamjenom za otapala na bazi nafte. Upotrebljava se u proizvodnji boja, ljepila, pjena, parfema i smo-la za oblaganje kao dodatak dizelskom gorivu, a od nedavno se upotrebljava kao elektrolit u litij-ionskoj bateriji. Tržište za metilal procijenjeno je na 5,2 milijarde eura godišnje.Zahvaljujući svojim svojstvima, plastika se lako može reciklirati. Međutim, postoji otpad koji dolazi iz ambalažnog, automobilskog ili električnog i elektroničkog sektora, a izrađen je od nekoliko materijala, što onemogućuje njegovu oporabu postojećim tehno-logijama oporabe. U Europi je 2018. godine na odlagališta odlo-ženo oko 7,2 milijuna tona plastike, te je bilo nužno pronaći teh-nološki i ekonomski izvedivo rješenje da bi se taj problem riješio.U tu svrhu AIMPLAS, Centar za tehnologiju plastike, od 2016. godine koordinirao je projekt LIFE ECOMETHYLAL, u kojem su sudjelovale i tvrtke: BPP, ACTECO i AIRESA iz Španjolske i MI-PLAST iz Hrvatske. Projekt LIFE ECOMETHYLAL financiran je iz programa LIFE Europske unije, započeo je u rujnu 2016. godine, a završen u ožujku 2021. godine.U tom razdoblju španjolska tvrtka Blue Plasma Power osmislila je i izgradila pilot-postrojenje za tretiranje nereciklabilnog plastič-nog otpada te je dokazala da je kemijsko recikliranje moguće i da može biti profitabilno. Projekt je također dokazao da je kemijsko recikliranje savršena nadopuna mehaničkom recikliranju, a oboje su nužni i dovoljni alati za dobivanje “Nula otpada od plastike”. Smanjenjem količine otpada koja završava u postrojenjima za spaljivanje ili na odlagalištima postiže se veliko smanjenje emisije ugljika i drugih utjecaja na okoliš.Tehnologija BluePlasma Power temelji se na patentiranoj hidro foto-katalitičkoj jedinici za gasifikaciju, koja radi u kontinuiranom procesu uz pomoć opreme s plazma gorionikom. Ta tehnologija u potpunosti transformira složene organske otpadne materijale Mi-Plast iz Rijeke  u LIFE projektu EcomethylalS. Kljun* i J. MiketaMi-Plast, d. o. o. Ul. Milutina Barača 54 51 000 Rijeka * Snježana Kljun e-pošta: snjezana.kljun@mi-plast.euSlika 1 – Prikaz rada pilot-postrojenja351OSVRTI, Kem. Ind. 70 (5-6) (2021) 348–353  u čisti sintetski plin bogat vodikom, koji je zajedno s poznatim kemijskim postupcima sposoban proizvoditi kemikalije visoke vri-jednosti (poput metilala, metanola, formaldehida i dimetil etera) po vrlo konkurentnim troškovima.Pilot-postrojenje demonstrirano je prvi put u Španjolskoj u rujnu 2020. godine nakon čega je prevezeno u Hrvatsku, a u studeno-me 2020. godine MI-PLAST je u Rijeci organizirao radionicu u kojoj je zainteresiranima predstavljen projekt i postignuti rezulta-ti: pilot-postrojenje i krajnji eko-proizvod – metilal.Proces se sastoji od dvaju glavnih dijelova:• Jedinice za gasifikaciju u kojoj se odvija hidro foto-katalitička gasifikacija uz pomoć plazma gorionika pri kojem se nerecikla-bilni plastični otpad pretvara u sintetski plin. Procesne tempe-rature u toj jedinici kreću se od 550 do 750 °C.• Jedinice za proizvodnju metilala, gdje se stvoreni sintetski plin pretvara u tekući metilal. Procesne temperature u toj jedinici kreću se od 90 do 230 °C.Usitnjeni plastični materijal, vodena para koja služi kao sredstvo za gasifikaciju i kalcijev karbonat (aditiv za hvatanje nastalih kise-lina) napajaju reaktor za gasifikaciju (engl. fluid bed gasifier). Piro-liza se događa u donjem dijelu reaktora, a nastali pirolitički plin zajedno s vodenom parom ide u plazma reaktor, gdje dolazi do reforminga, krekiranja i djelomične oksidacije. Nastali sintetski plin se prije skladištenja čisti pomoću ciklona i vodenog skrubera. Dva plinska plamenika osiguravaju toplinu sustavu rabeći propan kao početni plin, a kasnije se prebacuje na sintetski plin kad je jedinica za gasifikaciju u pogonu. Stvoreni sintetski plin kompri-mira se i šalje u trostupanjski reaktor gdje se na kraju postupka dobiva metilal. Procesni dimni plinovi se recikliraju da bi se po-većala ukupna učinkovitost postupka. Tijekom procesa rasplinja-vanja nastane nešto pepela/minerala, koji se automatski odvajaju tijekom procesa.Voda koja se rabi u procesu pranja sintetskog plina sadrži kruti-ne u suspenziji koje se mogu lako odvojiti dekantiranjem. Ona se djelomično ponovno upotrebljava u procesu rasplinjavanja, a ostatak se može pročišćavati u industrijskom postrojenju za obra-du otpadnih voda.Neizreagirani plinovi iz procesnog reaktora djelomično recirkuli-raju u proces gasifikacije, a ostatak se šalje u sigurnosni plamenik, gdje izgaraju. Analiza izvedena na dimnim plinovima u akrediti-ranom vanjskom laboratoriju pokazuje da su u skladu s ograniče-njima važećih španjolskih/hrvatskih propisa o okolišu.Prednost te tehnologije koju je razvio BPP je u tome što vrlo flek-sibilno prihvaća materijale različitih vrsta. Može prihvatiti materi-jale različite gustoće, različitog sastava i svi će imati iste rezultate na kraju postupka. Imat ćemo isti krajnji proizvod, a u sadašnjoj fazi od jednog kilograma plastičnog otpada dobije se 0,36 kilo-grama metilala.Ta tehnologija planira se primjenjivati u Europi zahvaljujući iz-gradnji približno 15 postrojenja u pet godina. Godišnje će obra-diti više od 100 000 t plastičnog otpada. S jedne strane to znači da se otpad ne odlaže na odlagališta, a s druge strane iz njega će se dobiti i metilal, tvar od interesa za europsku industriju. To će uključivati smanjenje otpada, emisije CO2 i potrošnju energije te pretvaranje otpada u resurse. Drugim riječima, doista kružna ekonomija.Mi-Plast je analizirao potencijal ponovljivosti postrojenja u Hrvat-skoj i dokazao da je to moguće. S obzirom na količine dostupnog nerecikliranog otpada u RH preporučili bismo zainteresiranim tvrtkama primjenu jednog modula postrojenja BPP koji može preraditi 8000 t otpada godišnje. Nacionalno zakonodavstvo o zaštiti okoliša s glavnim osvrtom na otpad i zrak uglavnom je usklađeno sa zakonodavstvom EU-a.Nova Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/2174 od 19. listopa-da 2020., koja je stupila na snagu 1. siječnja 2021., o pošiljkama otpada izvan EU-a vrlo je važna za taj projekt jer taj regulatorni okvir favorizira provedbu tehnologije razvijene u projektu LI-FE-ECOMETHYLAL, pretvarajući lokalni otpad koji je trenutačno teško reciklirati u kemijski proizvod kojim se koristi lokalna indu-strija na profitabilan i održiv način.Postrojenje se može financirati iz javnih izvora, banaka ili privat-nih izvora.Sve podatke o projektu možete naći na mrežnoj stranici https://life-ecomethylal.eu. Slika 2 – Pilot-postrojenje u Rijeci

Osvrti: Mi-Plast iz Rijeke u LIFE projektu Ecomethylal

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia