U članku se na temelju građe iz upitnika Hrvatskoga jezičnog atlasa donosi fonološki opis govora Senja.The speech of Senj belongs to the Ikavian-Ekavian Čakavian dialect. The
paper presents the phonological characteristics of the local speech of Senj. The analysis contains inventory, distribution and origin of prosody, vocals and consonants

Irena Miloš

Croatian

U članku se na temelju građe iz upitnika Hrvatskoga jezičnog atlasa donosi fonološki opis govora Senja.The speech of Senj belongs to the Ikavian-Ekavian Čakavian dialect. The

paper presents the phonological characteristics of the local speech of Senj. The analysis contains inventory, distribution and origin of prosody, vocals and consonants

Miloš, Irena

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

189UDK 811.163.42'344(497.5Senj)Izvorni znanstveni radRukopis primljen 1. XII. 2014. Prihvaćen za tisak 19. I. 2015.Irena MIlošInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeUlica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagrebidrpic@ihjj.hrFONOLOŠKI OPIS GOVORA SENJAU članku se na temelju građe iz upitnika Hrvatskoga jezičnog atlasa donosi fonološki opis govora Senja.0. UvodGovor Senja na terenu je istražio te je ispunio upitnik Hrvatskoga jezič-nog atlasa 60-ih godina 20. stoljeća Milan Moguš. Informant mu je bio Frane Bašić, rođen 1887. godine. Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji, smješten iz-među Jadranskoga mora, s jedne strane, a podno obronaka Kapele i Velebita, s druge strane. Na potezu je između većih gradova Rijeke i Zadra. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Senju žive 4822 stanovnika. Pripada Gospićko-senjskoj biskupiji, odnosno Riječkoj nadbiskupiji. Senjani slave Dan sv. Jurja, zaštitnika svoga grada, 23. travnja. 1. Vokali 1.1. InventarPet jedinica u dugim i pet u kratkim slogovima:ī ū i uē ō e oā a1.1.1. Slogotvorno je i . HRVATSKI DIJALEKTOLOŠKI ZBORNIK 19 (2015)Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 19, 2015, str. 189–1971901.2. Distribucija1.2.1. Distribucija je vokala slobodna. 1.2.2. Dugi se vokali nalaze samo u slogu pod dugim naglaskom i pred krat-kim naglaskom, usp. 3.3.2.1.2.3. U riječi jpet zabilježena je proteza j; stara je proteza j zadržana u jāpn, jžina. 1.3. PrimjeriDugi silabemi (naglašeni i nenaglašeni) ī prȋšt, zapovĩdi G mn., kukurĩče, glīstē tȇlo, cȇl, blẽji, rẽtki, trēskā maãk, glāv, kosãcō nȏs, gńȏj, põdne, ōfcū vȗk, mūń, pũzi se 3. jd. prez. ‘kliže se’Kratki silabemi (naglašeni i nenaglašeni) i dgnut, pletenca, živt e zrl, gldamo, krena pmet, sestr, obrz, nzdvao kža, konp, dn u sza, snica, bubrg kv, cv, cn, dv, čettãk1.4. Podrijetlo Vokali ī ē ā ō ū i e a o u kontinuante su odgovarajućih vokala iz ishodišnoga sustava. Kratki vokali potječu i od pokraćenih dugih u zanaglasnom slogu. Govor je ikavsko-ekavski. Postoje i odstupanja u zamjeni jata s e, i, primjerice vra, dvȋsto ‘200’, svidok.Irena Miloš: Fonološki opis govora Senja1911.4.1. Posebnosti:ī <  – brȋg, brȋst, dīt, vrȋme< u crĩkvu A jd.i <  – vra, smeē <  – cvȇt, cȇl, bȇl<  – grēd, žȇja, pȇte <  – susda, lto< ę – jezk<  – pokraćeno izvan naglaska u dset, petãk< a u rebãc ‘vrabac’ā <  – dȃn, lȃž<  u ńãdra< ə naknadno produljenog: Vazãn, mačãk, danãsa < ə – Vazãn, važgt, mša, vĺe ‘odmah’< ę – jčmikū <  – vȗk, pũž < ǭ – mȗž, pȗtu <  – sza, jbukon I jd. ž.< ǫ – A jd. ž. glȃvu, grȇdu< ǭ izvan naglaska glub< və – udovca, unk, utrak (ali usp. važgt) <  – kvHrvatski dijalektološki zbornik, knj. 19, 2015, str. 189–1971922. Nevokali2.1. InventarSonanti Šumniciv m p b fl r n t dj ĺ ń c (ʒ) s z č š žk g x2.1.1. Fonem č nema zvučnoga parnjaka. 2.2. Realizacija2.2.1. Skup š ostvaruje se kao [ś]: [śca] 3. jd. prez., [prȋś], [pūśt].2.3. Distribucija2.3.1. Očuvano je l na kraju sloga i riječi: tȇlci N mn., posãl, u pridj. rad. m. jd. pčel, skal. 2.3.2. Dočetno nastavačno -m zamijenjeno je s -n u gramatičkim morfemi-ma promjenjivih riječi i u leksičkim morfemima nepromjenjivih riječi, npr. 1. jd. prez: kȏpan, man, žmĩrin; D mn. i I jd. svih triju rodova: tȇlcin, kokošãn, kńin, sĩnin, svĩn, mojĩn; erõn, grõzjon, (s) kĩn, (s) tĩn; sdan, san te u Vazãn.2.3.3. Na mjestu ishodišnoga zvučnog šumnika, u završnome položaju rije-či, nema obezvučenja, ni zamjene bezvučnikom: grȃd, brȋg, bubrg, zglb, prg, krĩž, mȗž, pũž. Sonant v iznimno je zamijenjen šumnikom f u zatvorenome slogu u ōfc, ofcãn I, D mn. (usp. kv, cv itd.).2.3.4. Sonant j dolazi kao proteza, v. 1.2.3. 2.3.5.1. Zamjenjivanje u nevokalskim skupovima:čn > čm u pčmemo 1. mn. prez.čr- > cr- cv, cn, cĺen, cĺenkastgl- > gĺ- gĺīst, gĺdamo 1. mn. prez., gĺdaj 2. jd. imp.Irena Miloš: Fonološki opis govora Senja193gn- > gń- gńȏjkl- > kĺ- kĺẽčite 2. mn. prez., kĺēl pridj. rad. ž. jd., prkĺeta pridj. trp. ž. jd.ml- > mĺ- mĺȃk, mĺāk, mĺȃkomn > vn gūvn, osavnȃjstmń > mĺ sumĺȃmo2.3.5.2. Ispadanje u nevokalskim skupovima:kr- > r- ršva k > - ȇr, erẽ G jd.pč- > č- čelpš- > š- šencapt- > t- tcasv- > s- u sbĩ 3. jd. prez.tvt > tt- čettãk, četti N jd. red. br. ‘4.’, čettoga G jd. red. br. ‘4.’zdj (< zdəj) > zj- grõzje, grõzjon I jd.2.3.6. Zamjena s > š u zapišẽva 3. jd. prez.2.3.7. Skup və- dao je: 1) u, npr. unki N mn., praunk, utrak, udovãc; 2) va, Vazãn ‘Uskrs’.2.3.8. Afrikata ʒ, zvučni par c, potvrđen je u skupu ʒn: [poʒnt] inf., [pʒnan] 1. jd. prez. i u jednome primjeru izvan toga skupa: [kukuruʒvina]. 2.4. Podrijetlo Nevokali v j l ĺ r m n ń p t c  č k b d g f s š x z ž kontinuante su odgovarajućih nevokala u ishodišnome sustavu. Posebnosti:j <  – mejãš, prja, mja, sja<  – v. 1.2.3. < u primljenici ȃnelHrvatski dijalektološki zbornik, knj. 19, 2015, str. 189–197194 < təj – lĩše, braa r < ž – v. 2.4.3.f < pəv u fat seš < s u šũša, ošūšt inf., ošũšimo 1. mn. prez. ń < n u gńēzdńāzl, gńȏjv < u nastavku -va analogijom prema kosim padežima imenica v-osnova: ršva ‘kruška’, skorušva ‘oskoruša’2.4.1. Skup š (<*stj = *skj) čuva se: ušipnũl pridj. rad. jd. m., kĺĩša, dvorĩše, śca 3. jd. prez.2.4.2. Skup *čr dao je cr: cv, cn, cĺen ‘crven’, cĺenkast ‘crvenkast’. 2.4.3. Rotacizam je zabilježen u prezentu glagola ‘moći’: mren 1. jd. prez., mre 3. jd. prez. 3. Prozodija3.1. Inventar3.1.1. Prozodijski sustav čine tri naglaska: ˈ   ͡    ͠  , prednaglasna dužina i ne-naglašena kračina.3.1.2. Svi silabemi mogu biti naglašeni i nenaglašeni. Silabem  može biti nenaglašen ili naglašen kratak, v. 1.3.3.1.3. Dugi naglašeni silabemi mogu imati silazan i uzlazan ton. 3.2. Realizacija3.2.1. Artikulacija je jedinoga kratkoga naglaska redovito silazna. 3.3. Distribucija3.3.1. Mjesto svih triju naglasaka u višesložnoj riječi može biti inicijalno, medijalno i finalno.3.3.2. Prednaglasna je dužina očuvana u slogu pred kratkim naglaskom: cmīzdr ‘plačljivac’, mlīk, gūvn, jāpn, žūĺ. Pred dugim naglaskom predna-glasna dužina nije očuvana, npr. sudãc N jd., ali zato sūc G jd. Irena Miloš: Fonološki opis govora Senja1953.3.4. Primjeri ˈ :  • u početnom slogu: slzen, rme, zpovid • u središnjem slogu: naprvĺena, cidlo, paprka • u završnom slogu: jāpn, špint, presādt. ͡  :  • u početnom slogu: bȗbań, Dȗxova, tȇlci• u središnjem slogu: berȇmo, orȋži, fijȏlica • u završnom slogu: lopȃt G mn. ž., kopȃn 1. jd. prez., šugamȃn. ͠  :  • u početnom slogu: dĩlimo, pẽršin, bãrka• u središnjem slogu: telẽe, zelẽńe, komãrac• u završnom slogu: leptĩr, mejãš, žumańãk.3.4. PodrijetloProzodijske se osobine izvode iz starohrvatskoga tronaglasnog sustava. ͠ < ˵ pri stezanju vokala: nẽeš, dõjde, nãjde< u duljenju pred sonantom, npr. Vazãn, stõl, gl. pril. r. m. tipa sedĩl, sẽl< u duljenju u zatvorenoj ultimi: čettãk, petãk, mačãk, kosãc, rebãc, lonãc, čorãk  < u duljenju u nezadnjem slogu pred suglasničkim skupom: dvorĩše, ńãdraˈ <  ͝  pri pomicanju akcenta na prethodni kratki slog, npr. čtat, ccat< ˵ žen, rešet, otc͡ < ˵ u duljenju pred sonantom, npr. grȏm ͠  (rijetko) lopȃt G. mn. ž. ͝  ͞  zanaglasno mlinar, kmen prednaglasno prasc, petãk, sudãc Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 19, 2015, str. 189–197196ZaključakGovor je Senja čakavski ikavsko-ekavski i pribraja se srednjočakavskomu dijalektu. Ikavsko-ekavski refleks jata utvrđen je prema pravilu Jakubinskoga i Meyera, no postoje i odstupanja od toga pravila, primjerice vra, dvȋsto ‘200’, svidok. Temeljni inventar vokala ima pet kratkih i pet dugih jedinica, dok u temeljnom inventaru nevokala č nema zvučnoga parnjaka, ali je u govoru Senja prisutna afrikata ʒ, potvrđena u skupu ʒn: [poʒnt] inf., [pʒnan] 1. jd. prez. i u jednome primjeru izvan toga skupa: [kukuruʒvina]. Završno je l neizmijenjeno, zabilježen je adrijatizam -m > -n, čuvaju se zvučni šumnici u završnome položaju riječi i sloga, s iznimkom zamjene v s f u primjeru ōfc i drugim padežnim oblicima te riječi. Sonant j dolazi kao proteza, čuva se skup š, ali je zato skup *čr dao cr. Rotacizam je zabilježen u prezentu glagola ‘moći’ (mren, mre...). Prozodijski sustav čine dva duga i jedan kratak naglasak te prednaglasna duljina. Dugi naglašeni silabemi mogu imati silazan i uzlazan ton. Kratak je naglasak redovito silazan. Svi se naglasci mogu naći u svim trima položajima u riječi: početnom, središnjem i završnom. Građa i literaturaMoguš, MIlan. Upitnik za HJA – Senj (u rukopisu, bez oznake godine)Finka, Božidar 1971. Čakavsko narječje. Čakavska rič 1, 11–71.lIsac, JosIp 2009. Hrvatska dijalektologija 2: Čakavsko narječje. Zagreb: Gol-den marketing – Tehnička knjiga.Lukežić, iva 1990. Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt. Rijeka: ICR.Moguš, MIlan 1967. Za novu akcenatsku klasifikaciju u dijalektologiji. Zbor-nik za filologiju i lingvistiku 10, 125–132. Moguš, MIlan 1971. Fonološki razvoj hrvatskoga jezika. Zagreb: Nakladni za-vod Matice hrvatske. Moguš, MIlan 1977. Čakavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga. Moguš, MIlan 2002. Senjski rječnik. Zagreb – Senj: HAZU – Matica hrvat-ska Senj. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm, 15. studenog 2014.Irena Miloš: Fonološki opis govora Senja197The phonological description of the Senj speechSummaryThe speech of Senj belongs to the Ikavian-Ekavian Čakavian dialect. The paper presents the phonological characteristics of the local speech of Senj. The analysis contains inventory, distribution and origin of prosody, vocals and consonants. Ključne riječi: fonologija, Senj, Hrvatski jezični atlas, ikavsko-ekavski dijalekt, čakavsko narječjeKey words: phonology, Senj, Croatian Linguistic Atlas, Ikavian-Ekavian dia-lect, Čakavian dialect group

The phonological description of the Senj speech

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia