Petar Strčić

Croatian

Strčić, Petar

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Vijesti, Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 167—180. vije. Zato je utoliko osjetljiviji pristup izboru građe iz državnopravne po­vijesti u pripremama za objavljivanje, a pogotovo kada je taj izbor izvora predviđen za to da ga koriste studenti pravnih fakulteta. Poznato je više do sada ediranih takvih zbirki te zbirki priređenih u druge svrhe. Među zad­njima je publiciran izbor pod naslovom: »Odabrani izvori iz državnopravne istorije Jugoslavije«, koji su objavili 1984. god. Ljubomirka Krkljuš i Srđan šar-kič, u izdanju beogradske »Naučne knjige«. Knjiga je unaprijed zamišljena i sačinjena tako da i »formalno i sadržinski« — kako naglašavaju priređiva­či — bude u skladu s »Državnopravnom istorijom Jugoslavije«, udžbenikom Dragoslava Jankovića i Mirka Mirkovića. Htijenja priređivača precizirana su i njihovom željom da ova zbirka bude pregled najvažnijih dokumenata, pa je u tome smislu raščlanjen i sadržaj knjige, i to u šest dijelova, koji govo­re o nastanku i razvitku feudalnih država i prava Jugoslavije (o jugoslaven­skim državama u razvijenom feudalizmu od 12. do 15. stoljeća, o jugosla­venskim narodima pod tuđinskom kulturom, o jugoslavenskim narodima u buržoaskom periodu od kraja 18. st. do 1941. godine, o prvoj zajedničkoj državi jugoslavenskih naroda (1914—1941) i o socijalističkoj Jugoslaviji (od 1941. do 1945. godine). Neke cjeline, pa i neki izvori imaju šire i l i kraće uvod­ne dijelove, neki od njih su i više nego instruktivni izvori — to su cjeloviti pregledi i literature i povijesne situacije u vremenu u kojem je pojedini iz­vor nastao i l i o kojemu govori, pa i same ocjene izvora. Neki izvori imaju objašnjenja i l i komentar i u fusnotama. (PETAR STRČIĆ). VJESNIK HISTORIJSKIH ARHIVA U RIJECI I PAZINU 18/1986. Među ar­hivskim i historijskim glasilima u našoj zemlji posebno mjesto zauzima »Vjes­nik« historijskih arhiva Pazina i Rijeke — ne samo zbog sadržaja već i zbog kontinuiteta a također i zbog geografskog područja na kojem izlazi. Radi se o tome da je ovaj zbornik započeo izlaziti kao edicija tadašnjeg Držav­nog arhiva u Rijeci, te da je u prvome redu imao zadatak utjecati na brže objavljivanje arhivske građe a zatim i raspravnih tekstova o Istri, Cresu, Lo­šinju i zapadnom dijelu Rijeke, dakle, o krajevima koje je Italija držala od 1918. godine dalje. O njima je od tada objavljeno vrlo mnogo izvora i rado­va koji su — u načelu — dokazivali da su spomenuta područja isključivo talijanskog karaktera. Na jugoslavenskoj strani gotovo da i nije bilo ne sa­mo znanstvenoga već ni stručnog odgovora. Bilo je, dakle, potrebno obja­viti i one izvore koji nisu isključivoga sadržaja, objaviti u cjelini i onu gra­đu koja je do tada često objavljivana samo u dijelovima, tj. građu koja je jednostavno zloupotrebljavana u političke svrhe. Međutim, iako je »Vjesnik« pokrenut da se što brže ispuni golema praznina, njezin izdavač je od samog početka ispravno i savjesno pristupio poslu: ne zanemariti osnovne postulate znanosti, tj. objavljivati građu i članke čiji sadržaj bez pristranosti govori o prošlosti cijele Zapadne Hrvatske, dakle, i ostalog dijela Kvarnerskog pri­morja, te Gorskog kotara. Kasnije je kadrovima ojačao i Historijski arhiv u Pazinu, tako da je mogao postati suizdavač ove edicije. Preda nama je upravo izašao iz štampe 28. svezak ovoga godišnjaka (za 1986.), koji je — naglašavamo — uz slovenski »Zgodovinski časopis« gotovo jedna od rijetkih jugoslavenskih povijesnih publikacija koja izlazi od po­četka redovito. Ovoga puta je svezak na 256 stranica pripremio riječki dio uredništva, na čelu s glavnom i odgovornom urednicom Jadrankom Kaloper--Bakrač, i to u čast 60-godišnjice postojanja i djelovanja Historijskog arhiva 174 Vijesti, Arhivski vjesnfik, 30/1987. str. 167—180. Rijeke. Iako je sam jubilej prošao relativno tiho (možda i zbog lošeg stanja matične zgrade Arhiva, čiji popravak počinje od krova!), i ova knjiga sasvim jasno govori o tome da je kolektiv u stanju postići i vrlo uspješne rezul­tate, okupljajući ugledne autore, a da i sam — preko svojih radnika — da­je zapaženije rezultate znanstvenih istraživanja: I. Lukešić, »Prilog poznava­nju primorsko-goranskih veza u 16. i 17. stoljeću, I. Erceg, »Dokumenti o ur-barijalnom uređenju u općini Delnice 1774/1786«, I. Kovačić, »Tri izvještaja 0 djelovanju okružnog komiteta K P H za Gorski kotar nakon njegova osnut­ka«, A. Giron, »Djelatnost kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Čabar prema dokumentima plenarne sjednice održane 25. studenoga 1944«, I. Zu-rak, »Zapisnik izvršnog odbora i plenuma kotarskih narodnooslobodilačkih odbora Fužine (studeni-prosinac 1944)«, N . Klaić, »Pobjeda reformnog Rima na Jadranu za pape Grgura VII (1073—1085)«, D. Klen, »Sto dvadeset godina Kandlerovog diplomatičkog Zbornika Istre«, M . Merdžanić, »Izložbe His­torijskog arhiva Rijeka kao oblik kulturno-prosvjetne djelatnosti« — sve su to autori i naslovi studija i članaka s građom, koji daju mogućnosti nove 1 dalje interpretacije događaja iz starije i novije povijesti Zapadne Hrvat­ske. (PETAR STRČIĆ). ARHIVSKA GRAĐA U SVESCIMA »BUZETSKOG ZBORNIKA« Časopis »Buzetski zbornik« izlazi redovito već punih 10 godina u izdanju Izdavačke zajednice Čakavskog sabora Pula (sv. 1) i Općinske konferencije SSRNH Buzet (sv. od 2—10). Po sadržaju objavljenih priloga ova periodična publi­kacija ima sve karakteristike časopisa za povijest Buzeta i Buzeštine. U do­sadašnjih 10 svezaka (za 1984. god. izdan je dvobroj) objavljeno je više od 150 priloga u kojima su obrađena povijesna zbivanja na Buzeštini u antič­kom razdoblju, srednjem vijeku, razdoblju između dvaju ratova, NOB-i i periodu nakon oslobođenja. Među publiciranim tekstovima povijesnog sadržaja nalazi se i izvjestan broj onih kojima osnovu sadržaja, i l i pak jedan njegov dio, Čine arhivska gra­đa medievističkog razdoblja, perioda između dvaju ratova i perioda NOB-e, te pregled fondova i zbirki u Historijskom arhivu Pazin buzetske proveni­jencije, odnosno fondova koji se dijelom svog sadržaja odnose na Buzeš-tinu. U »Buzetskom zborniku« sv. 1/1976. Alojz Čargonja kao građu objavljuje 13 članaka iz »Glasa Istre« koji se odnose na Buzeštinu u razdoblju od 1943— 1944. godine. B. Jakovljević u sv. 3/1978. kao prilog radu o neobjavljenoj is­tarskoj početnici nastaloj na Buzeštini 1944, objavljuje sačuvane stranice ru­kopisa te početnice koji se nalaze u fundusu školskog muzeja u Zagrebu. U sv. 6/1983. A. Čargonja kao prilog biografiji Antona Cerovca Tonića ob­javljuje 17 dokumenata različite provenijencije u kojima talijanske fašis­tičke vlasti bilježe djelovanje Cerovca u razdoblju od 1927—1938. U dvobro­ju (7—8) iz 1984. god, J. Jelinčić objavljuje pregled arhivske građe u Historij­skom arhivu Pazin koja se u potpunosti i l i pak djelomično odnosi na pod­ručje Buzeštine. To su fondovi općine Buzet (1838—1845; 1921—1945), Kotar­skog suda u Buzetu (1815—1942), Okružnog suda u Puli (1917—1945), General­nog civilnog vicekomesarijata za Istru u Poreču (1921—1922), Prefekture Istre u Puli (1923—1945), Kvesture u Puli (1921—1945), Oblasnog NO-a za Istru (1945—1947), Kotarskog NO-a Buzet (1945—1955), MNO-a: Brest, Buzet, Crni­ca, Lanišće, Roč, Sovinjak, Štrped, Veli Mlun, Vrh (1947—1952), te NO-a ne-175 

Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 18/1986.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia