Razmatranju su podvrgnute gnatometrijske analize na sadrenim odljevima i kefalometrijske analize na LL rendgenogramu. Iznoseći određene dijagnostičke dileme na tom području, autor upućuje kako cla se one svedu na nužni minimum.Gnathometric analyses on plaster casts and cephalometric analyses on LL roentgenograms are discussed. Suggestions are given for the reduction of the diagnostic dilemma existing in this field to the smallest extent possible.Gnatometrische Analysen auf Gipsmodellen und kefalometrische Analysen auf LLRöntgenogrammen wurden verglichen. Die Autoren weisen darauf hin wie man gewisse diagnostische Schwierigkeiten, die
sich auf diesem Gebiet ergeben, auf das nötige Minimum reduzieren kann

Vladimir Lapter

Croatian

Razmatranju su podvrgnute gnatometrijske analize na sadrenim odljevima i kefalometrijske analize na LL rendgenogramu. Iznoseći određene dijagnostičke dileme na tom području, autor upućuje kako cla se one svedu na nužni minimum.Gnathometric analyses on plaster casts and cephalometric analyses on LL roentgenograms are discussed. Suggestions are given for the reduction of the diagnostic dilemma existing in this field to the smallest extent possible.Gnatometrische Analysen auf Gipsmodellen und kefalometrische Analysen auf LLRöntgenogrammen wurden verglichen. Die Autoren weisen darauf hin wie man gewisse diagnostische Schwierigkeiten, die

sich auf diesem Gebiet ergeben, auf das nötige Minimum reduzieren kann

Lapter, Vladimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ASCRO, 14:12, 1980Zavod za ortodonciju Stomatološkog fakulteta, ZagrebGnatometrija ili kefalometrija (dijagnostičke dileme)V. LAPTERO rtodontsku d ijagnostiku možemo pod ije liti u dva razdoblja: p rije  i poslije  E. A  n g I e a. Dok su seudo početka XX sto ljeća samo opisno in te rp re tira le  nepravil­nosti u postavu zubi i če ljus ti, na tem elju  utiska koji se stekao pregledom pacije­nata, A n g I e je  prvi s is tem atiz irao m alokluzije i postavio na ta j način d ijagnosti­čku shemu. Inspekciju i deskripc iju , koja se pretežno odnosila na reg iju  fron te , dakle na juoč ljiv iji sektor, nadom jestila  je  k las ifikac ija  u 3 osnovne skupine (kasnije i dvije  podskupine), ikojom se kazuistika grupirala u odnosu na sagitalne bim aksilar- ne re lac ije . Usprkos k ritikam a takvog s im p lific iranog  pristupa i zamjerkama da je on isk lju č ivo  m orfo lošk i, samo u jednoj d im enziji, da položaj »ključa okluzije« ni­pošto n ije  konstantan, da n ije prikladan za m liječnu  i m ješovitu  dentic iju  itd, ipak se takva klaisif i kacijska ishema održala do danas i služi kao posredni k sporazumi je ­vanju ortodonata s raz lič itih  d ije lova globusa. Usprkos 'izvanrednom razvoju orto- dontske d ijagnotike, ta će k las ifikac ija  još i po tra ja ti, pa n jo j i njenom invencioznom autoru treba odati dodatno priznanje.Paralelno >s obogaćenjem gnatološke d ijagnostike (tim  se izrazom u ovom tekstu označuje d ijagnostika na sadrenim odljevim a) koja ni do danas n ije  dorečena, razvitkom  tehničk ih  znanosti, posebno rendgenske d ijagnostike, razvijale su se \ druge d ijagnostičke metode, od kojih posebno treba izdvo jiti kefaiom etriijske anaii- ze LL rendgenograma.Zanemarimo l i  okolnost da kefa lom etrijske  analize imaju porijek lo  u antropo- m e triji, pravim začetnicim a suvremene rendgenske ke fa lom etrije  možemo sm atrati Am erikanca B r o a d b e n t a  i N ijemca H o f  r a t  h a. Oni su početkom četvrtog decenija ovog sto ljeća razradili i opisali tehniku snimanja, fiksac iju  glave u kefalo- statu, pokazali m ogućnosti superpozicije rendgenograma, a tim e  i longitudinalno praćenje usporedbenih rendgenograma. Nakon što je  uočena eklatantna ko ris t te  d ijagnostičke m etodologije , razvile su se, usavrš ile  i dobrim  d ije lom  a firm ira le  brojne nove analitičke metode do gotovo neslućenih razm jera.Osvrnemo li se na raznovrsne m jerne podatke koje nam nudi analiza na sadre­nim odljevim a i paralelno na one koje nam nudi ke fa lom e trijska  analiza, ustanovit ćemo da je  i jednih i dmglTi, i- aktualnih i prolaznih sve više, pa često o rijen tac ija  n ije nimalo jednostavna. Stoga će koji puta i iskusni oirtodont, a posebno ortodont praktičar, koji je  često lišen dijagnostičkog komfora da p rim ijen i dodatnu d ija ­12gnostičku metodu, na koju ga navodi pojedini autor, doći u dilem u kako da postupi. Kako je  po v la s tito j procjeni u ovom d ijagnostičkom  trenutku u nas osnovna dilem a između gnatom etrije  i kefa fom etrije , u ovom ću napisujiS i& tojati p ridon ije ti boljem snalaženju na tom  području.G n a t o m e t r i j a  je  pristupačna svakom ortodontu, je r  sadreni o d lje v i, koji su često is tovrem eno i radni i arh iv iran i m aterija l, čine sastavni dio dnevne rutine. Nisu, međutim , uvijek raspoloživi svi m jern i instrum enti pa tako ni sva m jerenja ko­ja se mogu njima izvesti.Kad je  r ije č  o m jern im  instrum entim a i gnatoioškim  m jeren jim a koja se njima mogu izves ti, učinim o kratak zaokret unatrag. Dok su p rvob itn i m jerni s to lić i, gna- tom etri, s im etrogra fi i s im etroskopi dobnim d ije lom  zam ijenjeni suvrem enijim  ili pak usavršenim  uređajim a, dotle  su se usporedo kre ira le  i nove m jerne naprave. Dok su neke od njih, kao što je  p rim je rice  orto-kniž, m je rilo  p o S c h m u t h u ,  tro ­dimenzionalni šestar po K o r k h a u s u  i m od ific irano k ljun  asto m je rilo  sastavni dro inventara svake ortodontske ambulante i mnogo se upotrebljavaju, dotle  su ttruge~«5*našim prilikam a jedva pristupačne, ili nisu uopće poznate. Među ove se ubraja na p rim je r ka lkogra f po P l a n  a s  u, posljednja verzija  s im etrografa, p ro fil gauge {tem p la te ), naprave i postupci za m jerenje istisnog i nasipnog volumena pa- latuma i  s ličn i. Dok se prvo spomenut im pomagalima služim o u dnevnom rutinskom  radu, č itav  niz onih kojim a se ne služimo pruža mogućnost dopunskih m jern ih, a tim e i d ijagnostičk ih  podataka.Od već uhodanih m jerenja u tr i osnovne dim enzije počnimo s transverzalnim  rasponima, ko jim a se posvećuje posebna pažnja je r kom presije  dom in ira ju . Još se uvijek (najčešće prim jen ju ju  P o n t o v e  odnosno L i n d e r - H a r t h o v e  m jere kao kom paracijske, prve za brahiokefale ii leptoprozope, a druge za dolihokefa le i euriprozope. Tu se, m eđutim , nameću dva osnovna pitanja: raspolažemo li kefalo- metrom i izračunavamo li kraniofacija lne indekse i grupiram o li naše isp itan ike u antropološke tipove na tem elju  ob jektivn ih  pokazate lja^ui&su li sve indeksne v r i­jednosti po P o n t u  i L i n  d e r  H a  r t  h u  bez mane. Na takva provokativna p i­tanja ne očekuje se pozitivan odgovor. Ako je tom u tako, raščlanim o navedeno. P o n t  je  svoja m jerenja o-bjavio 1909. godine. Isp itivan ja  je  proveo na svega 49 lu ­banja s anatomski korektn im  zubnim lukovima, u južnoj Francuskoj. Sva je  m jeren ja  obavio na gorn jo j če lju s ti, dok se na donju n ije  osvrtao. D efin irao  je m jerne točke za m aksilu i korespondentne za m andibulu i u tvrd io  brojčane međuzavisnosti iz­među sume gorn jih  inoiziva i raspona između prem olara, odnosno prvih molara. Pritom je  upozorio da su m jere nešto veće od onih ko je  bi treba lo  očekivati, budući da je  u ono v rijem e  tre tm an bio fiksn i pa i rec id ive  češće. Upozorio je  i na potrebu usporednih m jera u in terkan inom  sektoru, naglasio da treba uz to  analiz ira ti p ro fil pacijenta i odnose među če ljustim a, odred iti k lasu i sve ove d ijagnostičke elemente is ko ris tit i kao važnu nadopunu predloženim  vrijednostim a. Kasnije su mnogi autori korig ira li i nadopunili P o n t o v e  m jere. L i n d e r  i H a r t h  su tako 1930/31. go­dine, m jereći 100  isp itanika u Bonnu i Kolnu, u tv rd ili da su te  usporedbene m jere manje. Ovaj je  tandem vrš io  izm jere na do lihokefa lim a pa je i logično što su po njima in te rp re tirane  m jere manje.Iskustvene nas norme uče, da je za izrazite brahiokefale korisno poslužiti se P o n t o v i m  m jerama, a za izrazite dolihokefa le L i n d e  r-H a r t  h o v i m. Kako su, m eđutim , i drugi autori, m jereći na drugom m aterija lu  i l i  s drugih pozicija, došli13do drugih v rijednosti (p rim je rice  S c h m u t h ,  R i t t e r ,  W e i s e ,  B r u n  e j, a sve su one ipak samo o rijen tac ijske , mi silno skloni p rim ije n iti srednje' v rijednosti iz sv ih  tih  m jerenja, za sve ispitan like osim za one s 'izrazito v isokim  ili pak izraz ito  n isk im  kram iofacija ln im  m jeram a. Iz ovog se kratkog kom entara mogu naslu titi i razlozi zbog kojih u nekiih ortodonata posto ji suzdržijivost, a u nekih čak i nega­tivan stav u praktičnoj p rim jen i tih  kom parativnih brojčanih «podataka.Sagitalna analiza odljeva je  -obogaćena M o y e r  s o v i  m pristupom , koji oso­b itu  važnost daje segmentu C— P-\ Ta je  analiza posebno važna u vrijem e m ijene zubi, dakle u m ješovito j den tic iji, je r  je  prerani gubitak u nas osobito čes t baš u tom  području. Svjesni važnosti tog pred je la  za razvoj če lju s ti \ pravilan postav zubi nasljednika, d iskutirana analiza dobiva još  više v rijednosti. Pri p roc jen i nave­denog prostora, najviše nas zanima posto ji li manjak. Taj p rostor, ko ji je  defin iran  rasponom 'između distoaproksim alne plo'he lateralnog s jekutića i mezioaproksimalne plohe prvog tra jnog kutnjaka, možemo u tv rd iti metodom kvantifiikacije . Takva mo­gućnost pos to ji prim jenom  dijagram a kum ulativne razdiobe m eziod ista ln ih  dim en­zija kruna 3, 4 i 5 gornje i donje če ljus ti, prem a vrijednosti donje sume inciziva. Kom paracijom  u tvrđenih  v rijednosti ii onih prema M o y e r s  u (uz 75% v je ro ja t­nosti) d ob it ćemo podatak o raspoloživom prostoru u tom  lateralnom  području. Pre­isp itivan jem  M o y e r  s o v ii h vrijednosti za našu populaciju  ustanov ili smo da u prosjeku odstupanja n isu s ign ifikantna pa prem a tomu možemo p rim ije n iti M o y e r- s o v e  vrijednosti u izvorno j ve rz iji. Kombiniranom transverzalno-sagita lnom  ana­lizom zubnog luka mogli b ism o nadopuniti naš d ijagnostičk i horizont analizom po B o l  t o n  u. Ona bazira na u tvrđ ivan ju  skladnosti zubnih lukova na tem elju  š irine  maiksilarnih, odnosno manđiibulamiih, 6 ili 12 zubi, sa s redn jim  vrijednostim a prema autoru. Te v rijednosti u prosjeku iznose za 6 zubi (fron tu  =  predn ji om jer) 77,2 mm, a za 12 zubi (č itav zubni luk koji uk ljuču je  i prve  molare —  c je lo v it om jer) 91,3 mm.V ertika lno m jereći odljev (posebno gorn ji) uglavnom se zadovoljavamo v is i­nom nepca, dok bismo prim jenom  form ule:vis ina X 100 s tr. š irinadobili adekvatniju vrijednost, koja se odnosi na indeks v is ine  nepca.Da preskočim o bim aksilarne konvencionalne analize, zadržimo se kratko na č in jen ic i da se gotovo u p rav ilu  zadovoljavamo sta tičkom  analizom okluzije, a da nedovoljnu pozornost obraćamo analizi a rtiku lac ije . Budući da nam je vrijem e uz pacijenta re la tivno ograničeno, može nam u tu svrhu posluž iti a rtiku la to r po G a I e- t t  i j u ili s ličan, ko ji ima tu  p rednost da se odljevi ne fiks ira ju  sadrom nego v ijc i- ma i da ih nakon uporabe možemo neoštećene sprem iti.Iz navedenog pro izlazi ikojim se gnatološkim  analizama služim o kao osnovnima ] na koji način b i ih  va lja lo  ko rig ira ti, odnosno nadopuniti.Uvodno nabrojena dodatna d ijagnostička aparatura pruža da ljn je  m ogućnosti, kao što je  segmentna analiza nepca odnosno vestibulum a, trod im enzional­na analiza volumena nepca; grafoanalitička i l i  pak ortogonska analiza pozic ije  po­jed inog zuba i njegova antagonista itd. Time, jasno, nisu iscrp ljene gnatološke ana­lize, n i one koje još  osim spom enutih posto je , kao ni one koje ćemo u skoroj bu­dućnosti još im ati p rilike  upoznati.14K e f a l o m e t r i j s k e  a n a l i z e  čine v rlo  korisnu dopunu gnato ioškim  analizama. One su zapravo manje ke fa lom etrijske  a više kran iom etrijske , je r se pretežno analizira ju koštane struktu re  i n jihovi međusobni odnosi, a znatno manje obrisi p ro fila  i njihova međuzavisnost s dentoosealnom arhitektom  kom.Počelo, m eđutim , n ije  tako. Jedna od na js ta rijih  analiza te virsti je  ona po D e  C o s t e r  u, koja datira  iz razdoblja 1932/39. godine. Nju možemo sm atra ti bazom na kojoj su se razvile ostale analize. D e  C o s t e r  je , sm atrajući u p rin ­cipu da je  svako lice koje predstavlja  desmorfozu ustvari normalno lice koje se je deform ira lo  u razvoju, tražio metodu koja bi om ogućila analizu prelaska jedne fo r­me u drugu. Pritom je  p rim ijen io  poznati sustav mreže i na ta j način (izbjegao upo­trebu bro jki i apsolutnih v rijednosti. M jeren jim a bro jn ih isp itan ika  dječjeg i odra­slog uzrasta, od kojih je izdvojio eugnate, uspio je  konstru ira ti sheme za raz lič ite  dobne raspone, da bi na tem e lju  njih mogao v rš iti usporedbene analize za konkretni slučaj. Time je  nastojao pokazati što se dešava u vrijem e tretm ana i što valja  č in it i da bi on uspio.Od metoda koje su se kasnije razvile b it će na jprije  prikazana jedna, koja je  u b iti v rlo  jednostavna, druga, koja je  izrazito obuhvatna.Glavna ideja T w e e  d o v e  analize je  p ravo iin ijsk i p ro f i Ini troku t. Znači svega tri kuta IMPA, FMA i FMIA, za koje autor navodi i tr i srednje v rijednosti. Metoda je dakle v rlo  jednostavna, makar se opisanom troku tu  dodaju još i kutovi SNA I SNB, pa je  između ostalog indikativna za p laniranje ekstrakcije .V rlo je  popularna, premda i obuhvatna metoda po S t e  in  e r u ,  koja datira  iiz razdoblja 1953/59. godine. Nju karakterizira 10 kutova i 5 linearnih v rijednosti, a može se raz luč iti u 3 d ije la: analizu skeleta, dentoske le tn ih  odnosa i d inam ike mandibule. A u to r predočava p rih va tljive  v rijednosti na osnovi kore lac ije  parameta­ra, što ujedno siuži kao terap ijska sm jernica, a kao predložak za unošenje podataka služe štampani obrasci š odgovarajućim  dijagram im a. Pris je tim o li se da posto je i mnoge druge analize, kao na p rim je r po K o r k h a u s u ,  H o t z u ,  B j ö r k u, M a r  g o I i s u,  B a I I a r d u, D o w n s u ,  S c h w a r z u /  N o r t h  W e s t e r n  U n i v ,  R i c k e t s u i  drugima, a da su i da ljn je u prip rem i, n ije  uv ijek lako snaći se u odabiranju odgovarajuće. I daljn ja dilem a: posto ji i i  zapravo odgovarajuća ana­liza? Odgovor je  zapravo negativan, je r  svaka ima svoje spec ifičnosti. Što u tako­voj s ituac iji č in iti?  Izabrati jednu standardnu, a po potrebi je nadopuniti onim poda­cima iz koje druge analize, koji su za spec ifičnos t analiziranog slučaja nap rik ladn iji. Premda su i naša m išljen ja  o na jp rik ladn ijo j osnovnoj analizi adaptibilna, s obzirom na naše sadašnje spoznaje u to j domeni, preporučljiva  je  H o t z o v a  analiza nado­punjena S t  e i n e r  o V i m elem entim a. Ona sadrži 9 kutova s navedenim  vrijedno­stim a i dopustivim  ± odstupanjim a, kao i 3 longitudinalne v rijednosti. Svojevrem e­na H o t z  o v a  analiza nadopunjena je  na ta j način če tirim a  novima elem entim a, a osobito korisn im  smatramo dužinske m jere, koje često predstavlja ju  v rlo  važan ana litičk i doprinos. Za takvu analizu smatramo da je  v rlo  razumno koncipirana i u pravilu  dovoljno obuhvatna. Navedene o rijen tac ijske  vrijednosti i dopustiva odstu­panja čine snalaženje znatno lakšim, a lokacija m je rn ih  točaka obično ne pravi većih poteškoća. Komponenta liikacije ke fa lom etrijsk ih  točaka i mogućnosti n jihove re- p roducib ilnosti b itn i su pri izboru analitičke metode kao c je line , odnosno njenih pojedin ih deta lja . Tom je  problem u posvećena jedna opsežna stud ija  i u našem za­vodu. Ne opisujući metodu koja je  p rim ijen jena ni neke druge relevantne deta lje ,15može se na tem elju  tih  istraživanja zaključ iti da je najlakše reg is tr ira ti položaj or­b ita le , B o l t o n  i 'subspinale, a najteže opistiona, spina nasalis an terio r i posterio r te supram entale. To, m eđutim , nipošto ne znači da analize kaje sadrže če tiri po­s ljedn je  spomenute oznake treba izbjegavati.U takvim  razm išljan jim a nameću se i ideje o kre iranju neke naše specifične ke fa lom etrijske  analize, no ona nisu još dovoljno znanstveno argum entirana. Ne treba, m eđutim , očekivati od b ilo koje metode da bude sveobuhvatna, je r bi ona b ila preglomazna i kao takva nepraktična. Stoga je  mnogo rea ln iji predloženi stav0 p rim jen i H o t z - S t e i n  e»r -ove analize, uz nužnu fle ks ib iln o s t koja proizlazi iz dosadašnjeg teksta. Za razliku  od ke fa iom e trijsk ih  analiza LL rendgenograma, PA odnosno AP analize mnogo su oskudnijeg dom eta i očito neusporedivo manje in te ­resantne.Usporedim o li sada dom et gnatom etrijsk ih  analiza s ke fa lom etrijsk im  analiza­ma, prva je  konstatacija da i ijedna i druga m etodologija  ima svojih  prednosti, no isto  tako n ije lišena ni nedostataka. One se, m eđutim , vrlo  dobro nadopunjuju. Pre­ma tom u, valja zaključ iti, da n iti je gnatologija in feriorna, a n iti ke fa lom etrija  supe­riorna. Dok m jerenja na sadrenim odljevim a imaju mogućnost uvida u sve tr i d i­menzije, m jerenja na LL rendgenogramu zadovoljavaju se pokazateljim a u sagita li1 ve rtika li. Prvospomenuta su m jerenja pristupačna svakom našem ortodontu, dok druga, zbog pomanjkanja uređaja za snim anje odgovarajućih rendgenograma glave, nisu uv ijek moguća. Kad je r ije č  o sadrenim odljevim a, zbog ve likog i konstantno rastućeg broja postavlja  se problem  m cđeloteke, dok se u ovom trenutku , općenito gledajući, u analizi rendgenograma nameće problem nedovoljnog iskustva. Takva bi se razm išljanja mogla \ nastav iti. M eđutim , b itna je konstatacija  da treba i na ovom području b iti realan i is ko ris tit i mogućnosti i jedne i druge m jerne metode, saživjeti se sa č in jenicom  da one nisu same sebi svrhom, nego da su prvenstveno kreirane da nam budu putokaz na koji način racionaln ije  i e fikasn ije  p lan ira ti te ra ­piju  i pomoći pacijentu. Na ta j su način iznesene i neke d ijagnostičke d ilem e i kako im parira ti, bez ilu z ija  da one u izvjesnom ospegu neće i dalje posto ja ti.S a ž e t a kRazmatranju su podvrgnute gnatometrijske analize na sadrenim odljevima i kefa- lometrijske analize na LL rendgenogramu. Iznoseći određene dijagnostičke dileme na tom području, autor upućuje kako cla se one svedu na nužni minimum.S u m m a r yGNATHOMETRY OR CEPHALOMETRYGnathometric analyses on plaster casts and cephalometric analyses on LL roentgenograms are discussed. Suggestions are given for the reduction of the diagnostic dilemma existing in this field to the smallest extent possible.16Z u s a m m e n f a s s u n gGNATOMETRIE ODER KEFALOMETRIEGnatometrische Analysen auf Gipsmodellen und kefalometrische Analysen auf LL- Röntgenogrammen wurden verglichen.Die Autoren weisen darauf hin wie man gewisse diagnostische Schwierigkeiten, die sich auf diesem Gebiet ergeben, auf das nötige Minimum reduzieren kann.LITERATURAEISMANN, D.: Efektivitätsbestimmung der Therapie verschiedener Gebissanoma­lien mittels einer Bewertung morpholo­gischer Kriterien an Gevissmodellen, Zbornik radova 1. kongresa U. O. J., Sa­rajevo, 1974 GAŽI-ČOKLICA, V., LAPTER, V.: Naš model ortodontske dokumentacije, Zbornik ra­dova 2 . kongresa U. O. J., Novi Sad, 1976HOTZ, P. R.: Zahnmedizin bei Kindern und Jugendlichen, Georg Thieme, Stuttgart, 1976MILLER, L.: Cephalometrie et Orthodontie, Soc. des Publ. Med. et Dent., Paris, 1962MURETIĆ, Z.: Metoda provjere položaja i re- producibilnosti kefalometrijskih točaka, Magisterski rad, Zagreb, 1976Primljeno za objavljivanje 10. rujna 1979.17

Gnatometrie oder kefalometrie

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia