Bogoslav Šefc

Jelena Trajković

Croatian

Šefc, Bogoslav

Trajković, Jelena

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

........................................................ Uz sliku s naslovniceDRVNA INDUSTRIJA  62 (4) 327-328 (2011) 327NAZIVI Drvo botaničkog roda Khaya iz porodice Melia-ceae u trgovinu najčešće dolazi kao afrički mahagonij. Pod time se uglavnom podrazumijeva drvo K. ivoren-sis A. Chev., K. anthotheca C.DC., K. grandifoliola C.DC., K. nyasica Stapf i K. senegalensis A. Juss. K. ivorensis poznata je i kao Benin, lagos, nige-rijski i degema mahagonij, lagoswood i ogwango (Ni-gerija) te ngollon (Kamerun). K. anthotheca dolazi u trgovinu i kao krala (Obala Bjelokosti), mangona (Ka-merun), munyama (Uganda). Khaya grandifoliola C.DC. poznata je kao eninwood, Benin mahogany (Nige-rija), grandifoliola (Velika Britanija). Khaya nyasica Stapf. na tržištu se pojavljuje kao Mozambique maho-gany, mbaua, umbaua (Mozambik), mbawa (Malavi), mkangazi (Tanzanija).Khaya senegalensis (Desr.) A. Juss. poznata je kao bissilom (Port Guinea) i Guinea mahogany (Velika Britanija). NALAZIŠTEK. ivorensis raste u kišnim šumama zapadne Afrike, od Obale Bjelokosti do Kameruna i Gabona, uključujući Ganu i Nigeriju. K. anthotheca raste u za-padnoj Africi, u područjima s manjom količinom kiše nego što ih zahtijeva K. ivorensis i ne nalazimo je na obalnom području. U istočnoj Africi raste samo na području Ugande i Tanzanije. K. grandifoliola raste u zapadnoj Africi, udaljena od obalnog pojasa, u područjima s relativno malo kiše. K. nyasica nalazimo u istočnoj i središnjoj Africi, osobito u Ugandi i Tanza-niji. K. senegalensis raste na zapadu, od Senegala do Konga, te u Sudanu i Ugandi.STABLOStabla roda Khaya obično su visoka oko 30 m ili su viša od toga, s promjerom debla oko sto i više centi-metara. Imaju jako žilište, visoko i preko 2,5 m, iznad kojega se uzdiže ravno i čisto deblo do visine od 12 do 24 m. DRVOMakroskopska obilježjaDrvo afričkog mahagonija difuzno je porozno. Granice godova su neuočljive ili ih nema. Bjeljika je uska, kremasto bijela do žućkasta. Svježa srž je ružičastosmeđa, a sa starenjem drva potamni do crvenkastosmeđe. Vrlo je rijetko žućkastosmeđa do zlatnosmeđa, kao američki mahagonij (Swietenia ma-crophylla King). Pore su na svim presjecima vidljive običnim okom. Granice godova mjestimično su vidlji-AFRI^KI MAHAGONIJve po gušće raspoređenim sitnim porama. Žica je često dvostruko usukana, što radijalnim površinama daje privlačan prugasti izgled. Sjaj drva afričkog mahago-nija visok je, a tekstura mu je najčešće srednje gruba.Mikroskopska obilježja Traheje drva raspoređene su rastresito, poje-dinačno, u parovima i u radijalnim skupinama. Promje-ri im se kreću od 35...145...do 230 mikrometara. Gustoća traheja iznosi od 2 do 9 odnosno do 24 na 1 mm2 poprečnog presjeka. Udio traheja je od 10,0 do 17,7 odnosno do 29,0 %. Traheje su često ispunjene tamnim sržnim tvarima. Drvni traci široki su 1 do 5 odnosno do 7 stanica, heterocelularni su, s kvadratnim ili uspravnim stanica-ma na rubnim dijelovima traka. Širina trakova je 28 ... 65 ... 170 mikrometara, visoki su 300 ... 520 ...  100 mikrometara, a gustoća im je 3 ... 5 ... 9 na 1 mm. Vo-lumni udio trakova u građi drva iznosi 14 ... 20,8 ... 28,2 %. Vlakanca su libriformska, septirana i neseptirana. Na poprečnom su presjeku pravilno radijalno raspo-ređena. Dvostruka debljina staničnih stijenki iznosi 3,3 ... 5,2 ... 9,7 mikrometara, a promjer lumena 4,6 ... 15,5 ... 26,3 mikrometara. Duljina vlakanaca kreće se od 500 do 1280 odnosno do 2000 mikrometara. Udio vlakanaca je 47,2 ... 57,2 ... 72,4 %. Vlakanca su ravna, dvostruko usukana i valovita. Uzdužni parenhim je paratrahealan, vazicentričan i unilateralan, rijedak. Udio mu je od 2 do 4,3 odnosno do 8,2 %. U rubnim stanicama trakova i aksijalnom pa-renhimu nalaze se pojedinačni kristali. Pokatkad se (rijetko) mogu naći aksijalni traumatski međustanični kanali.Fizikalna svojstvaGustoća standardno suhog drva ρo 420 ... 490 ... 570 kg/m3Gustoća prosušenog drva ρ12-15 440 ... 510 ... 590 kg/m3, Gustoća sirovog drva ρs 650 – 800 kg/m3Poroznost oko 68 %Radijalno utezanje βr 2,4 ... 3,2 ... 4,1 %Tangentno utezanje βt 5,1 ... 5,7 ... 6,2 %Volumno utezanje βv 7,5 ... 9,1 ... 10,7 %Mehanička svojstvaČvrstoća na tlak 36 ... 46 ... 58,5 MPaUz sliku s naslovnice ........................................................328  DRVNA INDUSTRIJA  62 (4) 327-328 (2011)Čvrstoća na vlak, paralelno s vlakancima 32,5 ... 61,5 ... 101 MPaČvrstoća na vlak, okomito na vlakanca 1,7 ... 2,3 MPaČvrstoća na savijanje 36 ... 87 ... 126 MPaČvrstoća na smik 6 ... 8 ... 9,5 MPaTvrdoća (prema Brinellu), paralelno s vlakancima oko 33 MPaTvrdoća (prema Brinellu), okomito na vlakanca oko 14 MPaModul elastičnosti oko 10 GPaTEHNOLOŠKA SVOJSTVAObradivost Drvo afričkog mahagonija općenito se dobro obrađuje strojnim i ručnim alatima. Izuzetak je ten-zijsko drvo te drvo izrazito dvostruko usukane žice, koje se pri ručnoj obradi često trga. Da bi se to spriječilo, pri blanjanju se preporučuje smanjiti kut rezanja od 20 stupnjeva. Pri piljenju nema posebnih zahtjeva glede alata, a alat se tupi umjereno. Tokarenje, glodanje, bušenje i brušenje afričkog mahagonija zadovoljavajući su, uz već spomenute izuzetke. Drvo se dade dobro lijepiti i površinski obrađivati. Čavle i vijke drži dobro, uz napomenu da drvo u dodiru sa željezom u vlažnim uvjetima potamni. Savijanje uz pomoć pare nije pre-poručljivo jer se, unatoč upotrebi trake s vlačne strane luka, s unutrašnje tlačne strane luka stvaraju bore od zgnječenih vlakanaca. Sušenje Drvo afričkog mahagonija suši se dobro i brzo, uz izuzetak dijelova s tenzijskim drvom, koje za vrije-me sušenja može prouzročiti jako vitoperenje i kri-vljenje. Nakon sušenja drvo je prilično stabilnih di-menzija u upotrebi. Trajnost Afrički mahagonij pripada srednje trajnom drvu (razred 3 prema EN-u). Srž je otporna na tercijarne in-sekte, dok je bjeljika osjetljiva na njih. Srž i bjeljika podložne su napadu termita. Srž je vrlo nepermeabilna i teško se impregnira (razred 4 prema EN-u), a bjeljika je srednje permeabilna. Prema EN-u, afrički je mahagonij prikladan za upotrebu u unutrašnjim ili natkrivenim prostorima, s visokom relativnom vlagom zraka. Na otvorenome, nezaklonje-nom prostoru u kojemu je vlaženje često ne preporučuje se upotreba afričkog mahagonija bez zaštite.UporabaZbog boje, teksture i sjaja afrički se mahagonij upotrebljava za izradu pokućstva, za unutarnje uređenje stambenih i poslovnih prostora, brodskih salona i sl. (obloge, stolarija), za unutarnje konstrukcije, stolarske ploče i furnire.NapomenaAfrički se mahagonij često upotrebljava kao zamjena za američki mahagonij (Swietenia macrophyl-la King) jer je jeftiniji i dostupniji, a može se primije-niti za iste svrhe. Ta je zamjena osobito česta nakon 2003. godine, kad je američki mahagonij službeno pro-glašen vrstom kojoj prijeti nestanak te je uvršten na popis CITES (Convention on International Trade in Endangered Species). Vrijednosti mehaničkih svojsta-va drva K. ivorensis nalaze se između vrijednosti drva obeche (Triplochiton scleroxylon K. Schum.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.).Literatura1. HRN EN 350-2, 2005: Trajnost drva i proizvoda na osno-vi drva – Prirodna trajnost masivnog drva – 2. dio. 2. Richter, H. G.; Dallwitz, M. J., 2000 onwards: Commer-cial timbers: descriptions, illustrations, identifi cation, and information retrieval. In English, French, German, and Spanish. Version: 16th April 2006. http://delta-in-tkey.com.3. *** 1980: Šumarska enciklopedija, Jugoslavenski lek-sikografski zavod, Zagreb.4. Wagenführ, R.; Scheiber, C., 1974: Holzatlas, VEB Fa-chbuchverlag, Leipzig, 477-478.5. Woods of the world, 1994, Tree talk, Inc., 431 Pine Street, Burlington, VT 05402.izv. prof. dr. sc. Jelena Trajkovićdoc. dr. sc. Bogoslav Šefc

Uz sliku s naslovnice - afrički mahagonij

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia