It was the goal of this research to examine the dynamics of Croatian transformation to market orientation and test whether the market orientation model changes with time as the business environment changes. Based on the literature analysis, we proposed a hypothetical model which relies on behavioural approach in understanding market orientation. To empirically test the hypothetical model, we used data previously collected for 2001, and by replicating the same questionnaire now collected data for 2011. Data was analyzed by hierarchical regression analysis on the two sets of data. Our findings reveal that Croatian organizations reached the level of moderate market orientation leaving space for improvement. Findings also reveal that higher level of market orientation correlates with higher business performance. Furthermore, with development of ICT, the model of market orientation modified in time in a way that in predicting successful market oriented reaction, specific information on consumer satisfaction gains importance, while general information from competitor and consumer databases lose importance. Despite the changes in the relationships among the elements of market orientation, the model itself similarly predicts performance today as it did ten years ago. Managers are advised to increase implementation of market orientation especially focusing on market responsiveness as such behaviour will lead to better performance.Cilj ovog rada je bio ispitati dinamiku transformacije hrvatskog gospodarstva prema tržišnoj orijentaciji, te ispitati mijenja li se s vremenom model tržišne orijentacije slijedeći promjene u poslovnom okruženju. Analizom literature predložen je hipotetski model koji se oslanja na bihevioristički pristup u razumijevanju tržišne orijentacije. Kako bi se hipotetski model empirijski dokazao, korišteni su podaci prethodno prikupljeni 2001. godine, te su repliciranjem istog upitnika, u 2011. godinu prikupljeni novi podaci. Podaci su obrađeni korištenjem hijerarhijskih regresijskih analiza na dva seta podataka. Rezultati ukazuju da su hrvatski poslovni subjekti dosegli stupanj umjerene tržišne orijentacije, te stoga imaju prostora za poboljšanje, a da viši stupanj tržišna orijentacija korelira s većim poslovnim uspjehom. Nadalje, uslijed razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije model tržišne orijentacije modificira se kroz vrijeme na način da u predviđanju uspješne tržišno orijentirane reakcije, specifične informacije o zadovoljstvu potrošača dobivaju značaj, dok opće informacije iz baza podataka o konkurentima i potrošačima gube značaj. Unatoč promjenama u odnosima elemenata modela tržišne orijentacije, sam model u podjednakoj mjeri predviđa uspjeh poslovnog subjekta kao i prije deset godina. Menadžerima se savjetuje da u što većoj mjeri implementiraju tržišnu orijentaciju posebice se pri tom fokusirajući na tržišno orijentiranu reakciju obzirom da će tako ostvariti veći tržišni uspjeh
