Raznim legendama o sv. Kümernisse zajedničko je osnovni motiv-očuvanje djevičanstva.
 Kulturno-povijesna pojava sv. Kümmernisse od velikog je interesa.
Pogotovo ako se njena pojava posmotri u perspektivi kulturnih zaostataka u seljačkoj umetnosti.
(članak sa 3 slike

Mirko Kus Nikolajev

Croatian

Raznim legendama o sv. Kümernisse zajedničko je osnovni motiv-očuvanje djevičanstva.

 Kulturno-povijesna pojava sv. Kümmernisse od velikog je interesa.

Pogotovo ako se njena pojava posmotri u perspektivi kulturnih zaostataka u seljačkoj umetnosti.

(članak sa 3 slike

Kus Nikolajev, Mirko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Dr. MIRKO KUS-NIKOLAJEV: SLIKA SV. KUMMERNISSEU VELIKOJ MLAKI·I.Sadržina kulta sv. Kiimmernisse1 je legenda. Ta legenda ima više"Verzija.Prema jednoj je sv. Kiimmemiss bila orijentalna kneginja, kojase obratila na kršćanstvo i nije htjela da pođe za nekog poganskog kneza.Da to izbjegne molila se Bogu, da je unakazi i preko noći narasla joj jebrada. Za kaznu zbog njene tvrdokornosti pribijena je na križ. Poznatijaje legenda o kćeri neko~ portugalskog kralja imenom Wilgefortis, kojane će da pođe za kralja Sicilije. Ostalo se opetuje kao i u prvoj legendi.U Njemačkoj postoji legenda, da je sam otac napastovao svoju kćerkui ova se molila Bogu, da je unakazi.Bez obzira na varijacije teme u svima se legendama opetuje jedanosnovni motiv: o č u van jed je v i ča n s t v a. Za to djevičanstvo od-lazi legendama junakinja u smrt. Na ovaj motiv podsjeća i poznato imeWilgefortis, koje je loše izgovorena oznaka junačke djevice: virgo fortis.U legendama se opetuje i molba djevice Bogu, da je učini sebi sličnom* Dva crteža gospođice Zdenke Ser t i ć predstavljaju: 1. Kapela sv. Barbare uVelikoj Mlaki, i 2. (kao zaključna vignetta) ornament iz zidne kase te u kapeli sv. Barbareu Vel. Mlaki.lU lazlič:n!ian krajevima ima sv. Kiimmennis5 i raz.na imena: U Belgij<i.:Li.berata,W!i.Igef'ort, Eutropi.a, RaguUe<l, Ragufleg; u Flandrij~: Onkomme.ra, OnJtkommera, Ont-kommene (Entkommene - umakla, oslobođena - liberata); u Francuskoj: Combre,Enoombre; uNemačkoj Kummermss, Kumerana, Ohnk1.1l1ll.lOer,Sankt Gehulf, SanktHiilpe. (Heinrich Detzel: Christliche lkionographie, FreibtN-g i/B. 18%.)85(da joj naraste brada), pa Je vjerovatno, da Je ova specifična molbakasnije umetnuta.II.Za legendu o sv. Kiimmernissi nema nikakvih historijskih podataka,pa se danas njena pojava i tumačenje posebnih karaktera, koji su uvezi sa njenim prikazivanjem, svode na nekadanja bizantijska i staro-romanska propela, na kojima je Hrist bio obučen u tuniku a mjesto trnoveima na glavi zlatnu krunu. Posebno se upire u pitanju porijekla sv. Kiim-mernisse na činjenicu, da su to prvobitno bile kopije t. zvo »Vo I t oS a n t 0« u Lucci. Taj »Volto Santo« prikazuje Hrista na raspelu, obu-čenog u tuniku. O tom raspelu govori i Dante u svom »Paklu«2. Navodnopotiče to raspelo od Nikodema. Po svoj prilici je >,v olto Santo« donešenu Luccu u XI. a moguće već i u VIlI. stoljeću i to iz Armenije. - Sva jemogućnost, da su trgovci iz Lucce u XIV. i XY. stoljeću prenijeli načinprikazivanja Hrista u tuniki u Njemačku i dalje u Belgiju i Flandriju. Tajput je vodio kroz alpinske zemlje i tu se je kasnije kult sv. Kiimmernissei najdulje zadržao. Nakon propadanja trgovačkih veza u XY. stoljeću po-javljuje se u spomenutim zemljama i kult sv. Kiimmernisse. On je povezanuz način prikazivanja odjevenog Hrista, na koji način prikazivanja narodu tim krajevima nije bio naučen. Kad je nestalo shvaćanja o porijeklubizantijskog načina prikazivanja raspetog Hrista,. pojavila se legenda.Dobar poznavalac legende o sv. Kiimmernissi, G. Schniirer3 što višetvrdi, da je i stanovnicima Lucce već u XII. stoljeću bio »Volto Santo<,jednako stran kao i južnim Nijemcima njegove kopije u XIV. i XY. sto-Ijeću.4 Da je sv. Kiimmerniss potekla iz kopija raspela »Volto Santo«, do-voljno dokazuje činjenica, da su na mjestima još u početku XVI. stoljećazapaženi tragovi veze izmedju sv. Kiimmernisse i »Volto Santo<,. Takona jednom crtežu H. Burgkmaira iz 1507. nalazimo propelo iz Lucce podkoj.im su riječi: »die Bildnis zuo Luca« a nad njim: »Sant-Kiimernus<(,III.Po svoj se prilici u legendi sv. Kiimmernisse unakrštava i stapa VIserazličnih legendi. Neke od tih legendi sižu sve u rimsko-germansko·keltsko vrijeme i imaju van sumnje i neke predistorijske note u sebi.Tako se legenda o trima djevicama, - koja svoje porijeklo povlači izpoznatog orijentalnog životnog stabla, - u nekim izdancima miješa sa2 U Da'l1'teovO<11l»Paklu« pogl. XXJL 22.-27. (Zagreb 1919. prevod L KrŠ1njavog)nalaze ·se ove l1~ječi: »Onaj (Lukamac) potone pa se oruđa pomoli izvrnut: ali d1avoHsakriveni pod mostom viknuše: Tu ne pomaže Sveto Lice (~Vo1to Santo«) (koje bi teštitiLo), tu ,se dru~ači:je pliva, nego u Serchiu, zato se ne diži j,z smole, ako ti sene će na,šriihogrebotiJIla.<{3 G. Schniirer: Die iilteste Legende der hI. Kiimmer.mss, Festschrift fiir Georgv. Hertling zum 70. Geburtstag da'!"gehracht, Kempten 1913.4 Postoji i tumaJčelI1je,da Ije ,kult sv. Kiimmerni.sse nastao u holan<leskom luč-kO<11lgraJdu Steenbe.r,gealU, kaJffi{)da = trgovci iz Lucce done1i kopije "Vdt{) santo«.·Ima maJo vjerovatmosti, da bi se OVlO tumačeruj,e mo.glo održati, jer je nortnalam tr-~ovački put pod kraj srednjeg viJjeka vodio direktno preko alpinskih krajeva uNjemačku. I Kiinstle misli, da je u Steenbergenu u tuniku odjeveni Krist postaosvetieom.86legendom o sv. Kiimmernisse. Ove tri djevice: Ainbeth, Warbeth i Wil~beth i njihov kult vrlo je proširen u alpinskim krajevima jednako kao ikult o sv. Kiimmernissi.5 Na jednoj slici u Meransenu nalazimo jednuod tih djevica pribijenu na križ, kako se redovno prikazuje i sv. Kiim-merniss. U samom prikazivanju Hrista u Lucci nalazimo neke elementelegende o svetom Gralu, koji su prikazivani kaležom pod raspelom. Tajkalež prelazi poslije i na prikazivanje sv. Kiimmernisse.U kultu sv. Kiimmernisse ima i mnogo elemenata, koji su preuzetiiz kulta drugih svetaca naročito sv. Leonharda. Prema legendi je čudo-h-orna snaga sv. Kiimmernisse sadržana u njenoj zvijezdama posutoj ha-ljini. Na tu se okolnost nije svraćala dovoljna pažnja i čini mi se, daupravo u tom vjerovanju leži jedan dio one neobičnosti, koju je pred-stavljao, u haljinu odjeveni, raspeti Hrist. Neobičnost te haljine zadržalase u kultu sv. Kiimmernisse, kao čudotvorno sredstvo.Od kulta sv. Leonharda preuzeta je u kult sv. Kiimmernisse zaštitakod teških porođaja i uopće zaštita nerotkinja. Odatle i zovu u Bavar-skoj sv. Kiimmernissu i "Weiberleonhard«. Najviše se zadržao kult sv.Kiimmernisse u Bavarskoj.6 Hofler navodi 28 mjesta u Bavarskoj sa sli-kom sv. Kiimmernisse. Čini se, da se njen kult održao naročito u mjestimau čijem je imenu sadržana riječ: helfen ili hilf. Misli se, da je to u vezi saočnim bolestima, jer je navodno sv. Kiimmerniss izliječila slijepog guslara,dobacivši mu svoju papuču.IV.Gotovo je redovna pojava, - često uz kalež, - na slikama sv. Kiim-mernisseguslač. Taj prikaz guslača vezan je uz predaju, da je već i»Volto Santo« spasio guslača od smrti, dobacivši mu papuču. Tu predajullusrećemo dalje i kod sv. Kiimmernisse. lova predaja ima nekoliko vari-jacija. U jednom slučaju radi se o ozdravljenju slijepo!! guslara, u drugomo lijepoj svirci guslara, koja budi iz smrti sveticu. Daljnji tok tih predajase slijeva, kao i kod legende o samoj svetici. Papučom nagrađeni guslačosuđen je na smrt i svetica ga izbavlja na način, da mu dobaci i drugupapuču. Ovo spašavanje guslača je jedan od glavnih sastavnih dijelovalegende i povod je kultu sv. Kiimmernisse kao zaštitnice od briga, stra-danja i nevolja.7 Prije se držalo, da samo ime Kiimmemisse dolazi odKumrner, ali upravo u vezi s time, da je taj kult samo izmijenjeni, nado-punjeni i prošireni kult "Svetog Lica« iz Lucce drži Schniirer, da se5 MaJde Andree-Eysn: V<olkskundliches aus dem bayrlsch-čister.reichioche.n AI-pengebiet, Braunschweig 1910.6 Kako se je kult sv. Kiimmernisse udomaćio u alpinskim krajevima svjedoči iči:nje'nica, da među a.Lpinskim biljem na1aziJmo i bilinu Kiimmemissl (Silene pmn.ili.o).(Hovorka-Kronfeld: Vergleichen.de Volksme&iln I. Stuttg.art 1908.)7 U jednom falačkom rukopisu se sv. Kiimme.miss dir·ektno označwj'e kaJO za-štitnica sviju, koji su u brigama i nevoljama: »Und wer sy anruefft in Kiimmerniss undAJnfechtung, dem kam sv zue Hitff m seilllen Nčithen und haist mit Namen Kyminiund wirt .gennan,t 5ant KiimmernuslS und Hegt in HoUand in almer Kyrchen gellJIla.ntSlenberg«. Anzeiger fijr Kunde der deutschen Vorzeit. VII. 1883. - U ovom rukopisunalazimo 'Qlznačeno mjesto Stenberg 'Il Holrundiji, što bi se podudaralo sa shvaćrunjemo unašrunju kulta sv. Kiimmermsse iz Holandije, što 8IIIlO spomenuli. Međutim tatvrdnja kroničaTa nema stvaJmO .istorijske vriJjledno.sti, jer ie cio .kul,t sv. Kiimmer-nisse osnovan lila legenc:1JL87ovdje, uslijed nepoznavanja latinskog jezika kod Nijemaca, radi o izmjeniprvobitnog latinskog naziva Sanctus Dominus u Sanctus Kumemus, kojinatpis nalazimo na jednom raspe lu u Rankweilu u Tirolu.8V.Iz alpinskih krajeva proslrto se kult sv. Kiimmernisse i na jugo-istok, u naše krajeve. U Sloveniji ima više starijih crkava, iz XVII. sto-ljeća, sa slikama sv. Kiimmernisse. Kod nas u Hrvatskoj je do sada po-znata samo jedna slika i nije vjerovatno, da bi se još koja našla, tim manje,što su starije, manje crkvice, porušene a jedino u njima bi se dala naćitakva slika. Novije crkve nemaju tih slika, što je i razumljivo ako seuvaži, da je kult sv. Kiimmernisse već davno prešao preko svog zenitaa gdje se sačuvao, sačuvao se samo još na selu. U alpinskim crkvama sejoš i danas nalazi, kao i na slikama (Hinterglasmalereien), koje se re-dovno vješaju iznad postelje žene.Kod nas se slika sv. Kiimmernisse nalazi u kapeli sv. Barbare uVelikoj Mlaki, nedaleko Zagreba. Sama kapela, rijedak i vanredan lijepprimjer drvene crkvene gradnje, sagrađena je vjerovatno u današnjojformi u prvoj polovici XVII. stoljeća. Današnje slikarije, izvedene nadrvenim zidovima načinjene su oko godine 1759. za vrijeme župnikova·nja Mateja Basarovića.VI.U prilogu donosim trobojni tisak slike sv. Kiimmemise iz ove kapelice,koja je izrađena prema odličnoj kopiji slikarice Zdenke Sertić. Slika jevisoka 124 cm a široka 88 cm, prilično je trošna i trebaće joj posvetiti punupažnju, da ne propadne ili da ne bi bila prebojadisana.Slika je izrađena na drvetu, u tempera - bojama. Neke oštećeneplohe restaurirane' su oko 1912. godine; Naročitih, specijalnih odlika ne-ma na slici i gotovo je vijerna kopija alpinskih uzora. Ipak treba naglasiti,da je nepoznatom slikaru uspjelo da dadne harmoničnu izradu sveticei obzirom na forme kao i na boje. Neki detalji slike su vrlo dobro izra-đeni, kao glava sv. Kiimmernisse i guslač. Posebna je osebina slike, daje slikar prikazao i njenog zavještača župnika Mateju Basarovića, kojikleči vis-a-vis ,guslaču, tradicionalnom atributu sv. Kiimmernisse.O porijeklu te slike potpuno zadovoljavaju podaci Janka Barlea,·koga zapada i zasluga, da je prvi kod nas svratio pažnju na ovu rijetkost.Prema Barleu, dao je tu sliku po zagovoru (ex voto kako piše na podnožjukriža) napraviti župnik Matej Basarović, koji je kao petrinjski kapelanbio u Austriji i na tome putovanju vjerovatno vidio sliku i upoznao sesa legendom. Sliku je po svoj prilici izradio neki doseljeni Nijemac, sva-kako iz alpinskih krajeva, gdje je i sam vidio i upoznao dosta tih slika.8 Da su u kuItu sv. Kiimmemi~se sačuvana sjećanja na H.rista, sVJjedoči i natpis;na jednoj njenoj slici na mostu u Saalfeldu, \roji g'asi: Sa1vaJtor mundi I Karl Atz(Kunstgeschichte von Tirol und Vorarlberg 1909.) iznosi, da se u južnom Tirolu podtim slikama rnzumije »odjeve'111križ, sJiJka spasiteLja poglIluta bolju i brigama.«9 Janko BarIe: Povijest turopo.IjskJih župa, Zagreb 1911. i SIika sv, Kiimrner-nisse li kapeli u Vel~koj Mla:ki, Zagreb 1909.88Tu pretpostavku po)acava još i slika Marije sa plaštem,!' koja je kodnas malo poznata i konačno cijeli stil samih slikarija, koji živo podsjećana poseljačeni barok u alpinskim zemljama.Naročito su buketi cvijeća u kasetama stropa potpuno identični saobljubljenim seljačkim »Stillebenima« iz alpinskih krajeva, čija se dekorativna primjena diže u vrijeme prodiranja baroka.VII.Kulturno-istorijski je pojava sv. Kiimmernisse od velikog interesa.Pogotovo ako se njena pojava posmotri u perspektivi kulturnih zaosta-taka u seljačkoj umetnosti . .Danas je sv. Kiimmerniss u glavnom još za-stupana na selu. Ona je, i ako često besvijesno, sastavni dio primitivi-ziranog· svetačkog kulta seljaka, i utonula je u punoj mjeri u seljačkasvetačko slikarstvo iz kulturne umjetnosti i to po svoj prilici u vrijemep r o tur e for mac ije, kada su, novim duhovnim manifestacijama,pojačane religijske zasade sela. Ovu pretpostavku dovoljno potvrđujei činjenica, da se u najvećem broju slika nalazi kao popratni motivbar o k n i ukr a s. Barem je to slučaj kod prikazivanja sv. Kiimmernisseu seljačkom svetačkom slikarstvu, od kojeg je sačuvan velik broj prikaza.Nije sv. Kiimmerniss jedini iz kulturne svetačke umjetnosti u seljačkttsvetačku umjetnost, presađeni kultni objekt. Danas u seljačkom sve-tačkom slikarstvu nalazimo više tipičnih »poseljačenih« svetaca kao štoje Rok, Jakov, Leonhard itd.Mnogi svetački kultovi zadržali su se u seljaštvu, istina izmijenjenii nadopunjeni, često i bez veze sa porijeklom, ali redovno duboko usa-đeni u duhovnu sferu seljaka, u kojoj su konzervirali elemente jednogshvaćanja, koje je u aktivnim istorijskim klasama izgubila svako zna-ćenje.10 Da je slika sv. Kiimmernisse imala svoj uzor u alpinskim slikama svjedoči i!~ka Marije = 'Plaštem,looja se nalazi u kaJpeli sv. Harbare. Pod imen'OiIIl Marijilsa plaštem (Madeama mit dem Schutzmantel) _podrazumijevaju se slike Marije kaoMa'te.r m)semooI'diae, kQlja pod svoj plllJŠt uzima čoV'ječa.n&tv<J<,da ga zašLiti od svmOIpasn.osti za t~jelo i dušu. MQtiv =štite plašta je po=:at lood svih naroda a naro-'arto -je razvijen lmd GermarlJa gdje je Qznačivao postupa,k leg<itilmacije i adQpcije.Vjerovatno ,je, da Marija sa pla:Mem povlači svoje porijeklo iz tih gcrmanskih tradi-cija. Motiv Mater misemcordiae se :naro'čita razvio u XIV. i XV. stalieću kao sim-bolični znak zaštite protiv kuge. (Karl KiinsUe: Ikonographie der Heiligen, Freiburgim.fB. 1926.)R e s u m e. In der nachsten Umgebung Zagrebs, im Dorfe Velika Mlaka, befindetsich, - i'n gut erha1tenem Zl1&tande, - eine Holzkapelle aus dem XVII. Jahrhu.ndert,welehe der hI. Barbar,a geweiht ist. Al1sser mehreren a1teren Heiligendarstellungenist in dieser Kapelle von besonderem Interesse eine Wandmalerei der hI. Kiimmer-mss, welche dne bis jetzt einzig bekarunle DarstelIu.ng diesel" Heiligen in den kroa-tilschen Gegenden ist. Das Bad ist noch ziemlich gut e.rha1ten und ist von e:inemunbekannten, vOlraUJSSichUichTit"oder Ma1e4", um dWe MiUe des XVIII. Jahrhunderlsgema1t. Nach der Aufschrift auf dem Bilde (»ex voto«) scheint es eme Weihegabedes damaligelll Pf'llJITersMatija Basarov)ć zu sem, den lIJUchdilr Maler auf der rcch-ten Seite des Bildes dargesteUt hat.Die Hohe des Bildes betragt 124 cm und die Breite 88 cm.89Vam der Kiimme,rni.s~-Legealde ist dem Vo,tke Dichta bekaDut, was auch ver-stii.IlJd1ichist, denn das BiJd ist auch an und fiir sich our eJme !mportierle Da~&tel-lung, oooe dass der Kult seIbst mit dem V<olke organisch verwachsen ,geweseal ware.Ausser .des primitive.n Portrats des Pfarrers Basarović, wird auch das BHd nichtsanderes sein als eine Kopie der BiJder der hi. Kiimmemis's aus dem A1pe.nlander,\vo mit denselben der Pfarrer Basarović auf emer Reise bekanntgeworden ist undsie dano auch VOiIl emem dorbigen Dorfmaler in Velika Mlaka a\1SllU1beitenIiess.90

Slika sv. Kümmernisse u Velikoj Mlaki

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia