Mate Hraste

Croatian

Hraste, Mate

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

12t PITANJA I ODGOVORI PETI SVIBANJ ILI PETi SVIBNJA Citalac iz Istre pita, zašto u dnevnoj štacmpi piše »Sabor je saeva n za 5. svibarn.i«. Je li to dobro? U Istri se ne bi nikada tako' reklo, nego »za 5. svibnja«. Pr·) ti·" izraza »za 5. sv ibanj« buni se on i njegovi učenici. Naš uvaženi čitalac im a posve pr.wo. Izrazi »za 6. (peti) svibnja, za 10. (deseti) Iipnja « sk raćeni su izrazi mjesto »za 5. (dan mjeseca) svibnja, za JO. (dan mje-seca) Iipnja«. O tome se mnogo pisalo, osobito u novije vrijeme, kad je to sve češće ulazilo u književni jezik. Izmedu dva rata pisali su o toj pojavi u »Našem jeziku«, god. ll. (Beograd, 1934), prof. M . Rešetar (Dubrovčanin), prof. F. lIešič (Slovenac) i prof. Radivojević (iz Vršca). Rešetar je tvrdio, da je jedino ispravno ~rvi siječnja, drugi veljače, peti ožujka«, jer jedino takva veza odglovara duhu našega jezika. Drugu vezu »prvi siječanj, prvi svibanj, deseti srpanj« Rešetar smatr3 germanizrnom, jer Nijemci govore »Heute ist der erste Janner.« U našem jeziku bolje je reći: »Danas je prvi siječnja«, jer je takva veza logičnija. Njome je skraćeno rečeno: »Danas je prvi dan mjeseca siječ. nja.« Kad kažemo »prvi ožujak«, može se lako shvatiti, da se radi o prvom mjesecu ožujku za razliku od drugog mjeseca ožujlka, na pr. Ovo je trideseti ožujak, koji doživljavam od rodenja. Radivo.iević i Ilešič ne slažu se s mišljenjem Rešeta-rovim. Oni misle, da veza »prvi s iječanj 1933.« nije germanizam, nego je takva veza (izraz) čista konvencija. Da takva veza može biti germanizam, vidi se i po tome, što se ona upotrebljava u onim krajevima, u kojima su imena mjesecima internacionalna: januar, februar, mart. Takva veza je tuda onim krajevima, u kojima su imena mjesecima narodna: siječanj, veljača. Bilo bi posve neprirodno u našem jeziku reći »Danas- je prva ve-ljača« mjesto »Danas je prvi veljače«. Radivojević čak tvrdi, dal je veza »prvf siječanj 1933.« tečnija, muzičkija, prirod-nija i točnija , a veza »prvi s.iječnja. 1933.« osjeća se kao nešto us iljeno i, odv·eć pe-dantnp, premda obojica ne isključuju ni Rešetarovu. vezu »prvi siječnja 11933.« Ra-divojević i lIeš ič opravdavaju svoje mišlje-nje, time š to tako govori većina naroda. Mi se slažemo s Rešetarom, jer takva veza odgova ra duhu našega, jezika. Pored toga sumnjamo, d a većina našega seljač­kog n anada govori »prvi siječanj, osmi sviban j«. Treba priznati, dal se veza »Prv i maj« kao naziv prazniika sa mo tako piše \! dnevnoj štampi, a i druge takve veze prodiru u književni jezik i upotrebljava ju . e u kulturnim s red iš tima naše zemlje, pa i u Z~,g rebu. I Boranićev »Pravop is« (7.a-greb 1951, na st r. 60.) i Belićev (Beograd 1950, na t r. 15.) bi lježe taj praznik »Prvt maj«. Sve nam to dokazuje, da veza »prvi siječanj« sve više prodire u književni i saobraćajni jezik i istiskuje bolju i isprav-nUu »prvi siječnja«. M. H. f<RA TKA ILI OUGA MNOŽINA U našem jeziku neke jednosložne i dV0-lažne imenice muškoga roda imaju s amo k m tku množinu, neke samo dugu, a neke opet i kratku i dugu . U vezi s dvojakom množinom višeput nam se nameće pitanje: lwji je oblik bolji i ispravniji? Tako jed-noga dopisniika »Jezika« zanima, je li bo-lje i pravilnije govoriti i pisati: vuci ili vukovi, Iraci Hi trakovi, sokoli ili soko-lovi, prsteni ili prstenovi, jastrebi ili ja-strebovi, kameni, kamenovi iH kamenje. remeni, remenovi ili remenje? rs ovim je usko povezano i pitanje, što je dovelo do roga, da su navedene imenice uz kratku možinu dobile i dugu, koja je po postan-ku mlada od ~ratke. Duga se množina raevila 11 starije doba nz,šega jezika, kad su dblilCi za nomina·ti,v jednine i za genitiv množine bili gotovo 

Which Form Is Correct: Peti svibanj or Peti svibnja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia