Valentina Gulin Zrnić

Croatian

Gulin Zrnić, Valentina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 39/2, 2002, str. 219-257, PRIKAZI220"svakodnevnu kulturu svih slojeva društva", ali i kao "skup vrlo živih kulturnih fenomenau stalnom kretanju i interakciji".Bavi se i upravljanjem vremenskim (kalendarskim) ritmovima, uvoenjem novih iodbacivanjem dotadašnjih praznika tijekom socijalizma, te posljedicama takvih promjenau kulturi svakodnevnice. Tekst Ponosni smo što smo te imali, a sada neizmjerno tužni štosmo te izgubili nastao je na temelju analize novinskih osmrtnica u Hrvatskoj objavljenih uradoblju 1991-1995, a njegova je sudbina od prvog nastanka godine 1993. do nove verzijeiz 1999. opisana pod naslovom Post scriptum tekstu o ratnim novinskim osmrtnicama.Završni tekst, Pornografija smrti-pornografija politike, autoriin je osvrt na hrvatskiprimjer te teme u svjetlu teze o smrti kao najveem tabuu zapadnih društava.Ana-Marija VUKUŠIJasna apo Žmega, Srijem-ski Hrvati, Etnološka studijamigracije, identifikacije i in-terakcije, Durieux, Zagreb 2002.,345 str.Poetkom devedesetih godina oko 30 000 Hr-vata iz Vojvodine, ponajviše iz Srijema, mi-griralo je u Republiku Hrvatsku zbog politi-kih zbivanja, pritisaka i ratne situacije. Zarazliku od izbjeglih i prognanih osoba ovaj jedio stanovništva i problematika vezana uznjihovo preseljenje slabije medijski prisutna.Takoer, i znanstveno je manje istraženi dio hrvatske migracijske populacije devedesetihgodina.Knjiga Srijemski Hrvati autorska je studija etnologinje Jasne apo Žmega, kojatematski i problemski zadire u podruje istraživanja migracija, interakcija,interkulturalnosti, društvene i kulturne dinamike unutar nacionalne zajednice. U knjizi susadržana i dva suradnika priloga autorica Aleksandre Muraj (Ekonomska djelatnostsrijemskih Hrvata. Stanje iz godine 1996.) i Jadranke Grbi (Jezik i govor kaokomponente i faktori identiteta).Istraživaki problem oko kojega Jasna apo Žmega izgrauje studiju je re-patrijacija— povratak ili imigracija ko-etnikog stanovništva (ljudi iste etninosti ili nacionalnostikao i veinska populacija) u njihovu nacionalnu državu. Srijemski doseljenici, veinomseljako stanovništvo, mijenjali su svoju imovinu (kue, zemlja, orue) sa Srbima izHrvatske, koji odlaze u Srbiju, te time osiguravali materijalnu i gospodarsku podlogu zadaljnju integraciju u hrvatsko društvo. Istraživanje preseljenih Srijemaca u matinu državudijelom se komparativno smješta uz druge europske primjere re-patrijacije u 20. stoljeukao posljedice raspada multinacionalnih država i/ili ratova. Iako je rije o razliitimkontekstima i uvjetima procesa re-patrijacije, istraživanja pokazuju da su posrijedi istižarišni problemi susreta domicilnog i migrantskog stanovništva, u prvome redu naidentifikacijskoj i interakcijskoj razini, gdje se repatrirci doživljavaju kao stranci, iako suiste etnike pripadnosti kao i lokalno stanovništvo. Srijemski se sluaj tako uklapa ufenomen globalnih razmjera recentne povijesti.Nastavljajui svoj raniji interes za istraživanje identiteta, autorica se u ovoj studijiposebice bavi identifikacijom. Slijedei suvremenu literaturu, naglašava aktivnu iprocesualnu dimenziju fenomena, odnosno potvruje promišljanje identiteta kaopromjenjive kulturne konstrukcije i dinaminog društvenog procesa. Identifikacija stogapodrazumijeva identitet u stalnoj mijeni, u stalnom redefiniranju. U konkretnomistraživanju rije je o raspravljanju konstrukcije i mijene identitetskih odnosa dvijuskupina stanovništva iste etnike skupine. Ta istost etnikog korpusa, meutim, nijeubrzala ili olakšala urastanje migranata u novu zajednicu. Štoviše, s vremenom skupinenastoje markirati svoju razlikovnost na što više naina. Upravo je to posljedica njihoveinterakcije.Nar. umjet. 39/2, 2002, str. 219-257, PRIKAZI221Iz pojedinanih sluajeva interakcije, od izolacije do integracije, autorica raspravljastrategije identifikacije, naine kojima doseljeno stanovništvo reagira na situaciju u novojlokalnoj sredini. Razlika u pristupu, strategiji, uvelike ovisi o itavom nizu imbenika, oddobne kategorije do karakternih crta pojedinca, a kao tri paradigmatske slike autoricaizdvaja rezignaciju, odbijanje i pragmatinost. Autorica je vrlo suptilno oslikala svudramatiku redefiniranja  osobnog i kolektivnog identiteta, pripisivanja razlika,autoidentifikaciju, kolanje stereotipa, stvaranje negativnih slika, problematiku koja ustudiji nije suhi znanstveni analitiki korpus, nego bogata znanstvena rasprava,humanizirana biografskim isjecima kazivaa.Kompleksnost autoriina pristupa posebice obogauje poimanje razliitostipredodžbene i komunikacijske razine stvarnosti koje jednakovrijedno istraživakikoreliraju. Autorica ih naziva stvarnost diskurza i stvarnost interakcija, a njihovopromišljanje objašnjava i razliitim metodološkim i analitikim pristupom. Istraživanjediskurza temelji se na metodi razgovora koji rezultira narativnim korpusom grae, dokmetoda promatranja sa sudjelovanjem vodi k istraživanju interakcija — konkretnih susretai raznih oblika komunikacije. Diskurzivna stvarnost, prepuna obostranih negativnihstereotipizacija, u konkretnom se komunikacijskom inu pretvara u tolerantnu i kreativnuinterakciju. Jukstaponiranjem interpretacija sudionika razgovora, te svojih vlastitih,autorica u svojoj studiji dopušta višeglasje, dopušta mnogoznanost i osvještavanemogunost privilegiranja istinitije prie ili stvarnije istine u odnosu jedne pojedinaneprie prema drugoj. Kako i navodi, namjera studije nije utvrditi "tonost" ili "stvarnost"slika i percepcija izmeu dviju ko-etnikih skupina, ve istražiti simbolike graniceizmeu njih — njihovo stvaranje, mijenu, fluidnost i, konano, njihovu funkciju udruštvenoj interakciji na mikro i makro razini.U posljednjih nekoliko stranica monografije Jasna apo Žmega sažima svoj pristupetnološkoj znanosti, otkriva suvremeni kritiki antropološki senzibilitet i upisujevlastito promišljanje kvalitete struke i njezine specifinosti. Suoivši se s razliitimrezultatima istraživanja temeljenima na dvama razliitim postupcima, onom analize teksta(narativna, diskurzivna analiza), i onom utemeljenom na praksi (analiza ponašanja,interakcije), autorica zakljuuje da je istraživanje identifikacije samo kao diskurzivneprakse nepotpuno. Ono nužno zahtijeva usporedno istraživanje putem interakcije ikomunikacije. Suoivši se s tim metodološki relevantnim problemom, autorica upravo utom postupku bliske interakcije, svojstvene etnografskoj metodi, i interpretaciji teinterakcije u sociokulturnom kontekstu, nalazi par excellence domenu etnologije i kulturneantropologije. Interdisciplinarna po konceptu, ova studija nosi jaki peat disciplinarnedistinktivnosti.Privilegirajui kazivaa u istraživanju i u oblikovanju teksta, ime slijedi kritikupostmodernistiku antropološku orijentaciju, autorica je postavila kazivae kao svojesugovornike: oni postaju su-dionici stvaranja predmeta istraživanja. Istraživaicu vodiznanstvena znatiželja i grubo formulirane okosnice istraživakog problema, a tek razgovors ljudima, u procesu i vremenu, definira problematiku. Takoer, kazivai su i su-stvarateljiinterpretacije. Njihova promišljanja osobne situacije i politikih zbivanja autorica nudikao jednakovrijedna vlastitim promišljanjima znanstvene inspiracije. Pristupkooperativne proizvodnje etnografije legitimiran je u konkretnoj studiji na domaemterenu. Nadalje, autorica unosi opsežne citate razgovora s kazivaima u tekst,komponirajui tako poglavlja velikim dijelom tim autentinim svjedoenjima o iskustvupreseljenja te ona dišu pulsirajuim i vibrantnim životom svakodnevice. Taj dijalektalniiskaz vlastite sudbine uravnoteženo je isprepleten sa znanstvenim glasom istraživaice.Autoriina prisutnost u knjizi obilježena je i senzibilitetom za višeglasje imnogoznanost. Pozivajui se na postupak etnografije pojedinanoga, autorica svojuNar. umjet. 39/2, 2002, str. 219-257, PRIKAZI222znanstvenu interpretaciju katkad gradi na temelju pojedinanog sluaja, izbjegavajui timeautoritativno fiksiranje i esencijaliziranje iskustava drugog. Takvim pristupom, kojipotvruje i ova knjiga, istraživa više ne stvara generalizirajue oblike znanja, ali e senai u delikatnoj mreži tuih iskustava. Usredotoivši se na pojedinca, implicitno svelikim poštovanjem prema osobi i pojedinanim sudbinama, autorica predstavljaheterogenost migrantskih sudbina, iskustava i identiteta. Taj osjeaj za sudbinu drugoga,senzibilitet za analizu iskustvene razine, koji je onda i urodio pristupom predstavljanjarazliitosti, bez autoriina interpretativna nametanja, ozvuilo je ovaj tekst posebnimvišeglasjem te ga uinio bogatijim i složenijim.Iako studija nije ispolitizirana, sama tema pripada sferi politike intonacije. Autorica,naime, dotie kljuna pitanja hrvatske politike prve polovice devedesetih (primjericeetnika preseljenja), na mjestima komentira državnu retoriku, a u dijelu u kojemu sepolitika veže s kulturom nužno se koncipiraju pitanja nacionalnog identiteta. Tako jeotvorena i problematika integracije razliitih skupina Hrvata u hrvatsko društvo novenacionalne države, kao i svi prijepori s time povezani, od onoga je li integracija osobnaodluka ili kolektivni in pa do pitanja treba li uope ostvariti cjelovitu integraciju uhrvatsko graansko društvo ili ouvati neku vrstu (kolektivnog) identiteta. U tom smislunadovezuje se i prijepor odnosa kulture (razliitosti) i nacije (jedinstvenost) u poimanjumultikulturalnosti (regionalnog, subetnikog) hrvatskog identiteta kao bogatstva,nasuprot unificirajuim trendovima modeliranja hrvatske kulture. Zanimljivost je priitanju ove studije i ta što glasovi "malih" ljudi komentiraju "veliku" politiku, nastojei uprvome redu sebi, a onda i drugima, postaviti razumljivu sliku vlastite sudbine i iskustvaunutar politikih i ratnih zbivanja.Studija Srijemski Hrvati temeljena je na višegodišnjem terenskom autoriinom radu,koji je rezultirao bogatim korpusom grae. Takoer, studija konkretizira nove pristupeistraživanju, a odlikuje se i uživljenim kljunim kritikim antropološkim konceptima. Sveje to omoguilo autorici da fenomene migracija, identifikacija, interakcije i integracijeobradi složeno i slojevito. Širina pristupa stavlja ovu studiju u red interdisciplinarnih,nosei potencijal za mnoge znanstvenike društveno-humanistike orijentacije koji se baveproblemima i fenomenima kulturne i društvene dinamike, migracija, etniciteta, identiteta,interakcija, mentaliteta.Valentina GULIN ZRNIKiberprostor, kibertijela, cy-berpunk, Kulture tehnološketjelesnosti , ur. Mike Feather-stone, Roger Burrows, prijevod Og-njen Strpi, Naklada Jesenski iTurk, Zagreb 2001., 396 str. (Bib-lioteka; 42)U uvodniku zbornika Kiberprostor, kibertije-la, cyberpunk — prvotno objavljenom 1996.na engleskom jeziku — autori vrlo preglednoopisuju kontekst tehnoloških tjelesnosti i tu-mae kljune pojmove i fenomene istaknute unaslovu knjige. Njihov je tekst najava radovakoji potvruju složenost i mnogolikost ki-bertema, veliki broj perspektiva koje je mo-gue  zauzeti prema svijetu tehnologije tj. pre-ma kulturološkim i društvenim promjenama koje donosi suvremena informatiko-komunikacijska tehnologija.Jedna od osobina zajednikih velikom broju radova pretpostavka je o temeljnojpromjeni društva u moguem drugom medijskom dobu. Ona najeksplicitnije dolazi doizražaja u tekstu povjesniara Marka Postera Postmoderne virtualnosti, koji suvremenetehnologije ne promatra kao unapreenje ve oblikovanih pojedinaca nego kao dubinskutransformaciju koja se oituje u samoj promjeni identiteta: "elektronike komunikacijesubjekt konstituiraju drugaije nego što to ine glavne moderne institucije. Ako moderna,

Jasna Čapo Žmegač, Srijemski Hrvati, Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije, Durieux, Zagreb 2002., 345 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia