The aim of this paper was to study the effects of breed, stage of lactation, season of kidding and parity on goat milk yield and composition. A total of 25255 records of daily milk production and 25065 records of fat percentage, 25382 records of protein percentage and 24810 records of lactose percentage were obtained, at approximately monthly intervals, from 3702 Alpine and 411 Saanen goats in Croatia. The analysed data were recorded during 2006. Saanen breed had significantly (P<0.01) higher lactation and daily milk yield than Alpine breed (720 kg and 2.63 kg/day versus 577 kg and 2.08 kg/day, respectively). The contents of protein and lactose were similar between investigated breeds, while Alpine goats had significantly higher (P<0.05) milk fat content than Saanen goats (3.47 % versus 3.25 %, respectively). Least square analyses showed significant effects of stage of lactation, season of kidding and parity on almost all variables. Milk lactose content tended to decline as the lactation period progressed and milk yield decreased. Milk protein content tended to increase with the lactation period. The lowest content of milk fat was established in the mid stage of lactation, whereas the highest fat content was recorded at the end of lactation. The effect of parity on total lactation and daily milk yield shows an almost steady growing trend from first to fourth lactation. Goats kidding early in the year had better milking performances (longer lactation period, higher milk yield, higher content of milk fat) than goats kidding in the spring. In order to improve lactation performances of their animals, the goat farmers should apply earlier mating season and use the appropriate breeding programmes.Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine, stadija i redoslijeda laktacije te sezone jarenja na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka. Ukupno je, od 3702 alpske i 411 sanskih koza uzgajanih u Hrvatskoj, prikupljeno 25255 podataka dnevnih kontrola mliječnosti te 25065 podataka prosječnog udjela mliječne masti, zatim 25382 podatka o sadržaju bjelančevina, kao i 24810 podataka o sadržaju laktoze. Analizirani podaci prikupljeni su u približno jednakim mjesečnim razmacima tijekom 2006. godine. Sanske koze su ostvarile značajno (P<0,01) veću laktacijsku i dnevnu proizvodnju mlijeka (720 kg i 2,63 kg/dan) nego alpske koze (577 kg i 2,08 kg/dan). Udjel bjelančevina i laktoze u mlijeku istraživanih pasmina bio je podjednak, dok je mlijeko alpskih koza sadržavalo značajno (P<0,05) više masti (3,47%) u odnosu na mlijeko sanskih koza (3,25%). Statističkom analizom podataka utvrđen je značajan utjecaj stadija i redoslijeda laktacije te sezone jarenja na gotovo sve analizirane pokazatelje. S odmicanjem laktacije prosječna dnevna proizvodnja mlijeka se smanjivala, uz smanjenje udjela laktoze, dok se udjel bjelančevina povećavao. Najniži udjel mliječne masti je utvrđen sredinom laktacije, dok je njegov najviši postotak utvrđen u posljednjem stadiju laktacije. Ukupna laktacijska i dnevna proizvodnja mlijeka imale su konstantan rast od prve do četvrte laktacije. Koze ojarene tijekom zimske sezone (prosinac-veljača) imale su bolje mliječne odlike (dužu laktaciju, veću proizvodnju mlijeka, viši udjel mliječne masti) nego koze ojarene u proljeće. U svrhu poboljšanja proizvodnih odlika životinja, uzgajivači koza bi trebali primjenjivati raniji pripust uz odgovarajuće uzgojne postupke
