'Institut Za Migracije I Narodnosti (Institute for Migration and Ethnic Studies)'
Abstract
This paper sets out to examine the issue of language shift among the closely-knit minority Telegu community in Sarawak. According to L. Milroy (1987) a closely-knit social network system is a significant device of language maintenance and can be applied universally. However, local researches on Malaysian Indians such as M. K. David’s (1996) study on the Sindhi community, S. Govindasamy and M. Nambiar’s (2003) study on the Malayalees, and M. K. David and F. Noor’s (1999) study of the Portuguese community in Malacca show that although these minorities have close and dense networks, yet they are moving away from their ethnic languages. This paper investigates whether or not the closely-knit minority Telegu community in Kuching, Sarawak, has also shifted to other languages. Data from conversations in the home domain will determine the dominant language used by members of the community. The attitude of the community towards the use of the heritage language will also be discussed. The information will emerge from unstructured interviews with members of the community. It is found that close and dense networks do not necessarily result in language maintenance.U radu se propituje problem jezičnog pomaka u tijesno povezanoj teluškoj manjinskoj zajednici u Sarawaku. Prema L. Milroyu (1987), čvrsto povezan sustav društvene mreže važno je sredstvo u očuvanju jezika te se može univerzalno primijeniti. Međutim, mjesna istraživanja malezijskih Indijaca, kao što su studija M. K. David (1996) o zajednici Sindha, studija S. Govindasamy i M. Nambiar (2003) o Malajalima te studija M. K. David i F. Noor (1999) o portugalskoj zajednici u Melaki pokazuju da se te zajednice, premda imaju čvrste i guste mreže, ipak udaljavaju od svojih narodnih jezika. Autori istražuju je li se tijesno povezana teluška manjinska zajednica u Kuchingu u Sarawaku također pomaknula prema drugim jezicima. Podaci sakupljeni na temelju razgovora u domaćem okruženju pokazuju koji je dominantan jezik kojim se služe članovi zajednice, a raspravlja se i o stavu zajednice prema uporabi jezika predaka. Te su informacije prikupljene putem nestrukturiranih intervjua s članovima zajednice. Zaključuje se da zatvorene i guste mreže ne osiguravaju očuvanje jezika
