Zašto se švedski jezik mijenja?

Abstract

U ovom radu predstavljaju se teorije vezane za moguće uzroke promjena u jeziku. Opisuje se razlika između unutarnjih i vanjskih uzroka te se kratko dotiče rasprava o podjeli, ponajviše je li zapravo moguće jasno razdijeliti uzroke u jednu ili drugu kategoriju. U radu su jezične promjene podijeljene u one potaknute vanjskim čimbenicima, koje su rezultat sociolingvističkih fenomena, te one potaknute unutarnjim čimbenicima i koje proizlaze direktno iz jezičnog sistema. Prestiž, geografija i jezični kontakt navode se kao primjeri promjena potaknutih vanjskim čimbenicima, dok su pojednostavljivanje i popravljanje jezičnih obrazaca primjeri unutarnjih razloga promjene. Gdje je moguće, koncepti su ilustrirani primjerima iz švedskog jezika. Rad se također dotiče problema vezanih uz područje proučavanja jezičnih promjena kao što je nemogućnost dijakronijskog praćenja promjena te nedostatak materijala iz prošlosti jezika koji iz te nemogućnosti proizlazi.This paper aims to present theories about possible causes of language change. It describes the difference between internal and external causes and briefly mentions the debate around this dichotomy, namely if it is even possible to cleanly divide changes into one or the other. A short explanation of how changes come to be is also given. The changes are loosely grouped into those externally motivated which arise from sociolinguistic phenomena, and those internally motivated which stem from the language system itself. External reasons given are prestige, geography, and language contact, while internal are simplification and repairing of the patterns. Where possible, the causes are illustrated with examples from Swedish. The paper also touches upon issues surrounding the study of language change such as the inability to track the progress of the change and the subsequent lack of historical data and necessity of focusing primarily on written data