Melinščak Zlodi, Iva

Directory of Open Access Journals

iz naših knjiÞnicaUreðuje: Danko ŠkareRomobili, formule, bungee-jumping, šlag,ubojstva, šeširi, jedra... misle li knjiÞnièari ozbiljno?Iva Melinšèak ZlodiSredišnja knjiÞnièna sluÞbaFilozofski fakultet Sveuèilišta u Zagrebuimelinsc@ffzg.hrU listopadu ove godine odrÞava se osmi Seminar za knjiÞnice usustavu znanosti i visoke naobrazbe (http://www.szi.hr/seminar),pod naslovom “Upravljanje znanstvenim informacijama: plovimo lipunim jedrima?”. Iako ovogodišnji seminar nije jubilarni, a na-damo se niti posljednji u nizu, svojom temom na neki naèinzaokruÞuje teme dosadašnjih seminara. Proteklih su se godina kaoteme javljali pojedini elementi i sastavnice informacijskog sustavau znanosti: informacijska tehnologija, usluge, pretraÞivanje in-formacija, nabava, korisnici, uloga knjiÞnièara, otvoreni kod iotvoreni pristup. Tema osmog seminara je sustav znanstvenih in-formacija u cjelini. Razmotrit æe se razlièiti aspekti sustava: pravnaregulacija, sigurnost, modeli organizacije i upravljanja, moguæno-sti suradnje unutar i izvan sustava, pozicija knjiÞniènog sustava tesustava znanstvenih informacija u širem društvenom i globalnominformacijskom kontekstu.Prvi Seminar za knjiÞnice u sustavu znanosti i visoke naobrazbe(tada pod naslovom Seminar knjiÞnica visokih uèilišta i znanstvenihknjiÞnica) odrÞan je 2000. godine. Nastao je kao odgovor na ra-stuæu potrebu knjiÞnièara iz znanstvenih i visokoškolskih knjiÞnicaza informiranjem i struènim usavršavanjem.Devedesetih godina prošlog stoljeæa dva su trenda posebno obi-ljeÞila znanstvene i fakultetske knjiÞnice u Hrvatskoj: informatiza-cija i suradnja. Informatizacija utjeèe i na sadrÞaj (graðu) knjiÞnicai na naèin njihovog poslovanja: rastu broj i vrste elektronièkih iz-vora informacija koji èine knjiÞniènu graðu, raèunalna obrada ionline-katalozi postaju imperativ svake knjiÞnice, a usluge za ko-risnike sve se više oslanjaju na informacijsku tehnologiju. Pojedi-naènim knjiÞnicama sve je teÞe odgovoriti na takve poveæanezahtjeve: rezultat je intenziviranje suradnje meðu knjiÞnicama istvaranje mreÞa knjiÞnica. Sustav znanstvenih informacija RH, pro-gram Ministarstva znanosti i tehnologije (kasnije Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i športa) pokrenut je 1994. godine, a èini gaveæina akademskih knjiÞnica u Hrvatskoj, organiziranih u pet pod-sustava (Prirodoslovlje, Biomedicina, Tehnika, Društvene znanostii Humanistika). Program SZI obuhvaæao je niz djelatnosti i proje-kata koji su za zajednièki cilj imali stvoriti sustav u kojem bilo kojièlan akademske i istraÞivaèke zajednice moÞe doæi do znanstve-nih informacija. Jednom od projekata SZI-ja cilj je bio povezivanjeknjiÞnièara i pruÞanje prilike za uèenje i usavršavanje; tako jepokrenut Seminar knjiÞnica u sustavu znanosti i visoke naobrazbe.Savjet SZI-a formulirao je i cilj seminara: “NajvaÞniji cilj organizi-ranja seminara je okupljanje knjiÞnièara visokoškolskih i insti-tutskih knjiÞnica koje su u nadleÞnosti Ministarstva znanosti itehnologije u svrhu razmjene mišljenja i iskustva o novim smjero-vima razvoja knjiÞnièarstva i informacijskih znanosti te nekimvaÞnim aspektima primjene nove informacijske tehnologije, pri-stupa informacijama i oblikovanju novih usluga. Seminar bi trebaosluÞititrajnojizobrazbiiosvještavanjuknjiÞnièaratebitireferentnatoèka na kojoj æe se moæi pravodobno dobiti najnovije informacijeo suvremenom knjiÞnièarstvu, gdje æe se razmatrati primjena in-formacijskih tehnologija u knjiÞnièarstvu te poticati razvoj knjiÞ-nièarske struke.” U skladu sa zacrtanim ciljem stvorena je i kon-cepcija seminara: u dva dana izmjenjuju se pozvana i plenarnapredavanja, raspravišta i radionice. Teme su uvijek aktualne: ufokus stavljaju neki od aspekata knjiÞniène djelatnosti u kojem sunajizraÞeniji izazovi novoga.Glavna tema prvog seminara, pod naslovom “Informacijska tehno-logija u našim knjiÞnicama: vozimo li romobil ili formulu 1?” bile suupravo knjiÞnice u vremenu brzih tehnoloških promjena: uprav-ljanje promjenama, oblikovanje novih usluga, trajno uèenje iobnavljanje struènog znanja.Sljedeæe godine na seminaru s naslovom “Nabava u hrvatskimknjiÞnicama: jesmo li spremni na bungee jumping?” bavili smo sekompleksom problema i pitanja vezanih uz nabavu i izgradnjufondova u knjiÞnicama: vrednovanjem knjiÞniènih zbirki, strate-gijama stvaranja digitalnih zbirki, elektronièkim publikacijama,konzorcijima knjiÞnica, virtualnim referentnim zbirkama, vred-novanjem elektronièkih informacijskih izvora, elektronièkim iz-davaštvom, vlasnièkim pravima u cyber-prostoru, dilemom: po-sjedovanje ili pristup. Na raspravištu se diskutiralo o moguæimzaokretima u strategiji nabave znanstvenih èasopisa.Nove usluge koje knjiÞnice nude svojim korisnicima bile su temaseminara 2002. – “Nove usluge knjiÞnica: Þelite li sa šlagom ili uPDF-u?“ Usporeðivale su se usluge visokoškolskih i javnih (narod-nih) knjiÞnica, bilo je rijeèi o knjiÞniènim uslugama u konzorciju teo utjecaju tehnologije na razvoj novih usluga. Polazišno pitanjeraspravišta glasilo je: Kakva su nam iskustva s online pristupomelektronièkim inaèicama znanstvenih èasopisa?Pod provokativnim naslovom “Ne pucajte u knjiÞnièara” (2003.)osvrnuli smo se na ulogu knjiÞnica kako je vide korisnici, up-ravljaèi, financijeri, izdavaèi, urednici èasopisa, dobavljaèi...Jedna od temeljnih kompetencija informacijskih struènjaka, pre-traÞivanje znanstvenih informacija bilo je temom seminara 2004.godine pod naslovom “Što je u šeširu?”Seminaru s naslovom “Otvoreno ... kao knjiÞnica” (2006.) cilj jebio upoznati knjiÞnièare i ostale sudionike s osnovnim pojmovimafilozofije otvorenog tj. slobodnog izvornog kôda kroz opise togpristupa u proizvodnji softvera, u knjiÞnièarstvu, znanosti, obra-zovanju i umjetnosti. Uz to, bilo je rijeèi o strategiji promicanjaotvorenog pristupa znanstvenim informacijama. Predstavljeni suneki domaæi projekti i inicijative temeljeni na softveru slobodnogizvornog kôda.522 Iz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 57 (11) 522–523 (2008)Središnja toèka svake knjiÞnice, korisnik, bio je u fokusu skupa2007: “Nazovi K za korisnika: knjiÞnice i korisnici”. Bilo je rijeèi onovom, promijenjenom korisniku, o kvaliteti usluga knjiÞnica,izobrazbi korisnika, suradnji meðu knjiÞnicama, ulozi knjiÞnica unovom, reformiranom sveuèilištu te ulozi knjiÞnica u prosudbiznanstveno-istraÞivaèkog rada. OdrÞan je i okrugli stol: Dial C forConsortia.Tijekom ovih proteklih sedam seminara jasno je ocrtan tematskikrug, a neka se pitanja uvijek iznova postavljaju: kako predstavitisvoju knjiÞnicu u mreÞnom prostoru (od izrade mreÞnih stranicado izbora content management sustava), kako uèinkovito pre-traÞivati i dobavljati informacije, kako promicati svoju knjiÞnicu injezineusluge,kakoosuvremenitiposlovanjeknjiÞnice;kakouna-prijediti kompetencije knjiÞnièara i informacijsku pismenost koris-nika; kako evaluirati knjiÞnice, ali i njihove matiène ustanove. Biloje rijeèi i o znanstvenom izdavaštvu, e-èasopisima, e-knjigama ie-uèenju, digitalnim repozitorijima, digitalnim zbirkama i knjiÞni-cama te digitalizaciji graðe, integriranim knjiÞniènim softverima ionline katalozima, licencijama za korištenje e-izvora i konzor-cijima za njihovu nabavu, autorskim pravima i intelektualnomvlasništvu.Predavaèinadosadašnjimseminarimabilisuvodeæihrvatskistruè-njaci iz podruèja knjiÞnièarstva i informacijskih znanosti, ali i mno-gi strani gosti (iz Njemaèke, Austrije, Slovenije, Maðarske, Fin-ske...). Posebno treba spomenuti predavaèe iz SAD-a koji su,zahvaljujuæi potpori amerièkog veleposlanstva u Zagrebu, na pro-teklim seminarima drÞali uvodna izlaganja o aktualnim temama:Teresa Y. Neely (o informacijskoj pismenosti), Eric Lease Morgan(o otvorenom kodu u knjiÞnicama), Greg Notess (o pretraÞivanjuweba), Peter Suber (o otvorenom pristupu) i William A. Mayer (onovim tehnologijama u knjiÞnicama).Organizatori seminara nastojali su da se na seminarima, osim isku-stava samih knjiÞnièara iz akademskih knjiÞnica, èuju i mišljenjapredstavnika resornog ministarstva i drÞavne uprave, kao i pred-stavnikaupravahrvatskihsveuèilištaipojedinihfakulteta.Posebnovrijedno bilo je slušati o iskustvima i stavovima predstavnika koris-nika akademskih knjiÞnica. Meðu predavaèima su svake godinebili prisutni i nastavnici knjiÞnièarstva s katedri i odsjeka zaknjiÞnièarstvo i informacijske znanosti u Zagrebu, Zadru i Osijeku,kao i predstavnici Nacionalne i sveuèilišne knjiÞnice. Posljednjihgodina na seminaru su redovito prisutni i predstavnici sponzora,domaæih i stranih, koji sudionike upoznaju s novostima u svijetuznanstvenog izdavaštva i informacijskih servisa – u obliku radioni-ca ili kratkih izlaganja (Ovid Technologies, Elsevier Science, Sprin-ger, EBSCO, Thomson Scientific, Emerald, Wiley, Nature...)Na tragu prepoznatljivih karakteristika dosad odrÞanih seminaraoblikovan je i program ovogodišnjeg, koji æe se odrÞati 24. i 25. li-stopada 2008. Kao što je reèeno, glavna tema je upravljanje znan-stvenim informacijama, a podteme su: pravni propisi i normerelevantni za sustav znanstvenih informacija, modeli organizacije,financiranja i upravljanja sustavom, suradnja meðu sastavnicamasustava, pozicija knjiÞniènog sustava te sustava znanstvenih infor-macija u širem društvenom i globalnom informacijskom kontek-stu. Seminar æe zapoèeti izlaganjem Ann Wolpert, voditeljiceknjiÞnicaMassachusets Institute ofTechnology,izSAD-a:“TheVa-lue of Academic Libraries in the 21st Century”. Slijede izlaganjaTerese Hackett (eIFL.net) o utjecaju meðunarodnih povelja i eu-ropskog zakonodavstva na hrvatski zakon o autorskom pravu;Drage Kardoša o kategorizaciji i vrednovanju znanstvenih infor-macija slovenskih istraÞivaèa; Zorana Bekiæa (Srce) o e-infrastruk-turi za knjiÞnice. U izlaganjima Sreæka Jelušiæa te Vesne Vašièek iMirjane Hladike bit æe rijeèi o knjiÞnicama unutar sveuèilišnog su-stava. Na programu je i ove godine tema otvorenog pristupa (IvaMelinšèak Zlodi) kao i uloga narodnih knjiÞnica u pruÞanju znan-stvenih informacija (Jagoda Ille).Na radionicama sudionici æe imati priliku nauèiti nešto o Merlinu,sustavu za online uèenje (Tona Perišiæ), pronalaÞenju citata iutvrðivanju citiranosti (Marijan Šember i Bojan Macan), Webu 2.0i znanstvenoj komunikaciji (Jagoda Ille i Krešimir Zauder), RFIDtehnologiji u knjiÞnicama (Vladimir Kurelec i Saša Petar) te oupravljanju kvalitetom u visokom obrazovanju (Damir Ljubotina).Zainteresirani æe se upoznati s novim servisima ili novim znaèaj-kama starih servisa Elseviera (Scopus, ScienceDirect, 2collab),EBSCO Publishinga (EBSCOhost 2.0.) i Thomson Reutersa (ISIWeb of Knowledge).Plove li knjiÞnice zaista punim jedrima, i znaju li toèan smjer?Pouzdan i konaèan odgovor sigurno neæemo èuti niti na ovom se-minaru, ali svaka prilika da iznova sami sebi postavimo to pitanje isaslušamo mišljenja i potrebe svih sudionika u sustavu stvaranja,kolanja i korištenja znanstvenih informacija vrijedan je pomak na-prijed.Iz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 57 (11) 522–523 (2008) 523

Romobili, formule, bungee-jumping, šlag, ubojstva, šeširi, jedra... misle li knjižničari ozbiljno?

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals