Marina Baralić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RECENZIJE / REVIEWS AND BOOK REVIEWS Media, Culture and Public Relations, 12, 2021, 1 106  ISSN 1333-6371  Igor E. Klyukynov i Galina V. Sinekopova: Communication theory through the ages, Ro-uthledge, New York i Oxon, 2019., 340 str. Knjigu „Communication theory through the a-ges“ napisali su Igor E. Klyukynov i Galina V. Sinekopova te ju je po prvi put objavio izda-vač Routledge (New York i Oxon) 2019. godine. Knjiga je objavljena na engleskom jeziku, te u vrijeme pisanje ove recenzije, nema naznaka da će biti objavljena na hrvatskom jeziku.  Oba au-tora su profesori komunikacije na Odsjeku za komunikologiju na sveučilištu Eastern Was-hington University u SAD-u. Udžbenik o inter-kulturnoj komunikaciji „ Principales of Intercultural Communication“, prvospomenu-tog autora, dodan je na popise za čitanje na preko 30 sveučilišta u SAD-u, a prvospomenuti autor je također dobitnik „NCA filozofija ko-munikacije“ nagradu za uglednu knjigu i to za  monografiju „A Communication  Universe: Ma-nifestations of Meaning, Stagings of Signifi-cance“ u 2012. godini. Potonja autorica je koau-tor poglavlja u knjizi „Handbook of Media and Mass Communication“. Doprinos ove knjige je u multidisciplinarnom i makroskopskom pogledu na teme koje su organizirane u deset zasebnih poglav-lja, koji sa zahvalom, predgovorom koji su na-pisali Benjamin Peters i John Durham Peters, bibliografijom i indeksom čine zaokruženu cje-linu. Autori predgovora predstavljaju ovu knjigu kao neophodni „opći uvod“ (prevedeno s engleskog jezika, str.xii)  za sve koji se susreću s istraživanjem komunikacija. Prvo poglavlje pod nazivom „The Wonder of Time“, bavi se  promjenama koje su protek vre-mena i napredak civilizacije imali na ljudsku komunikaciju, odnosno promjena u prevlada-vajućim načinima komunikacije, od zvuka do slike,  kako je naša percepcija vremena razliko-vala kroz stoljeća i kako sve to utječe na poruke ili priče koje smo pričali. U drugom poglavlju pod nazivom „The Wonder of Polis“  autori ba-ziraju svoje istraživanje komunikacije  na pret-postavci da su korijeni istraživanja komunika-cije nastali u „okviru polisa” (prevedeno s engleskog jezika, str. 59) autori nastavljaju naglašavajući važnost komunikacije na kojoj se bazira razvoj politike i demokracije. Treće poglavlje pod nazivom  „The Wonder of God“ autori ispituju komunikaciju ljudi i bogova. A-utori također tvrde da je izum abecede utjecao na prijelaz iz politeističkog u monoteističko promišljanje boga. Naime, apstraktnost je olak-šana putem abecede za razliku od grafičkih/i-konskih sustava pisanja koji prikazuju stvarne ili konkretne stvari, ljude i koncepte. U četvr-tom poglavlju pod nazivom „The Wonder of the Body“ osim očitih poveznica tijela i komu-nikacije, autori navode kako „.. , postaje jasno da tijelo nije jednostavan instrument za slanje i primanje poruka: umjesto toga, tijelo je nešto što se stalno tehnologizira, medikalizira, (in)va-lidizira, regulira itd. " (prevedeno s engleskog jezika, str. 106) čineći tijelo subjektom i objek-tom komunikacije. U petom poglavlju pod nazivom „The Wonder of the Mind“ autori objašnjavaju kako neuro znanost, kao znanost u razvoju, može učiti iz komunikologije kao i obrnuto. Autori da-lje tvrde kako proučavajući semantiku, mo-žemo povezati znanost o komunikaciji i um, te također  zaključuju da nema uma bez komuni-kacije. U šestom poglavlju pod nazivom „The Wonder of Language“  autori proučavaju jezik ne samo kao odraz objektivne stvarnosti, navo-deći „Nikad se ne može u potpunosti definirati svaku riječ i izraz, time čineći jezik vlasti-tim.” (prevedeno s engleskog jezika, str.157) te da upravo to čini kontekst neophodnim u sva-koj analizi jezika. U sedmom poglavlju pod na-zivom „The Wonder of Culture“ autori istra-žuju što je to kultura i to putem prirode, druš-tva i komunikacije te navode „ ... kultura je pamtljiva  komunikacija, a koncipirana kao pro-ces, kultura je komunicirano sjećanje." (preve-deno s engleskog jezika, str. 185) . U osmom poglavlju pod nazivom „The Wonder of Infor-mation“ autori su napravili distinkciju između informacije i poruke navodeći „Ljudski jezik može biti tretiran kao kod, a komunikacija može biti predstavljena kao postupak prijenosa signala; međutim, ne može se u potpunosti izjednačiti s formalnim (sintaktičkim) algori-tmom izbora koji zanemaruje značenje - i se-mantičko i pragmatično. " (prevedeno s engle-skog jezika, str. 227) . U ovom poglavlju, autori također prezentiraju kibernetiku kao multidi-sciplinarnu znanost upravljanja informacija. U RECENZIJE / REVIEWS AND BOOK REVIEWS Media, Culture and Public Relations, 12, 2021, 1 107  ISSN 1333-6371  devetom poglavlju pod nazivom „The Wonder of Community“ autori oblikuju našu koncep-ciju zajednice stavljajući ju u okvir komunika-cije te je prezentiraju kao „skupina ljudi koji se aktivno bave međusobnom komunikaci-jom.” (prevedeno s engleskog jezika, str. 235 ) . U desetom, a i posljednjem poglavlju pod nazivom „The Wonder of Space“ au-tori prezentiraju prostor kao vid neverbalne ko-munikacije, no glavninu poglavlja istra-žuju područje istraživanja koje se pojavilo kada su ljudi počeli istraživati svemir, odnosno ljud-sku komunikaciju s vanzemaljskim životom (Space-eng, prostor ali i svemir). Sama struktura knjige je hijastična (izvedenica iz grč. slova X) s centralnim poglavljima pet i šest, odnosno poglavlja o umu i o jeziku oko ko-jih se gradi priča o komunikaciji koja počinje i završava s poglavljima jedan i deset, odnosno poglavljima o vremenu i prostoru. Iako je struk-tura knjige hijastična, ona je u isto vrijeme i te-matske povratne petlje, svako poglavlje gradi na saznanjima iz prethodnih , a zatim posljed-nje poglavlje nudi saznanja kojim se iz nove perspektive može promatrati prvo. Upravo ta tematska povratna petlja govori o narativnoj vičnosti autora. Svako je poglavlje priča koja za-počinje od uvoda u predmetni koncept, koji je vrlo širok, a zatim postavlja određena pitanja za razradu koncepta, te u pojedinim poglavljima ulazi duboko u nijanse teme. Slike i tablice dobro su postavljeni i informativni, a či-tatelju nude grafički prikaz opisanih koncepata. Bibliografija i indeks su dobro posloženi te čita-telj neće imati problema u pronalasku dodatne literature o izvoru koji mu je od interesa. „Communication theory through the ages“ nudi čitatelju uvid u široki značaj komunikacije sa stanovišta komunikološke teorije, što uklju-čuje tumačenje značajnosti komunikacije. Osim same komunikološke teorije u knjizi su zastup-ljeni i druga znanstvena područja i njihova po-vezanost s teorijom komunikacije. Autori nepri-mjetno kombiniraju perspektive drugih podru-čja istraživanja, kao što su fizika, sociologija, ne-uro znanost, filozofija i politologija, da nabro-jimo samo neke, s konceptima kroz koje istra-žuju komunikaciju. „Communication theory through the ages“ knjiga je koja ima potencijal  promijeniti perspektivu čitatelja o nekim pita-njima komunikacije. Primjerice, autori su mate-matiku predstavili kao kulturni proizvod, a ne kao univerzalnu znanstvenu istinu, onako kako ju matematičari uobičajeno predstavljaju, citira-jući autore: "Ipak, matematika počiva na ljud-skim načinima doživljavanja svijeta i stoga je kulturni proizvod kao i svaki drugi jezik." (pre-vedeno s engleskog jezika, str. 275) Ova vrijedna knjiga nikako nije „lagana" građa, ali to ne znači da nije ugodna za čitanje, upravo suprotno. Bavi se područjem koje nema defini-tivne, sveobuhvatne definicije za gotovo pa niti jedan od temeljnih pojmova, no umjesto da au-tori u tome pronađu komplikaciju, oni su to pri-grlili i dali istraživanju teorije komunikacije za-ista reprezentativan pregled glavnih perspek-tiva koje su je do sada proučavale. Knjiga je dobro ukorijenjena u znanosti i dobro citirana pa ako netko želi saznati više, može to učiniti s lakoćom . Prekrasna značajka ove knjige je ta što na početku svakog poglavlja autori navode ključne pojmove i imena ključnih spomenutih osoba. To svojstvo omogućuje čitatelju kada prelistava knjigu da jasnije vidi o čemu se radi u pojedinom poglavlje, ali ta značajka zai-sta zablista pri povratku knjizi nakon nekog vremena, jer nudi čitatelju jednostavnu naviga-ciju čitajući samo one ključne pojmove i imena. Autori insinuiraju da su ciljna publika knjige studenti, ne bi bilo nimalo začuđujuće kada bi osvojila i širu publiku, s obzirom na svoj infor-mativan i zanimljiv karakter i narativan stil. Knjiga „Communication theory through the a-ges“ mogla bi biti štivo od interesa za profesio-nalce koji se svakodnevno bave komunikaci-jama i to u svrhu prisjećanja širine područja. Ta-kođer za istraživače komunikacija kojima bi ova knjiga mogla koristiti kao svojevrstan indeks dosadašnjih teorija. Zatim, studentima društve-nih i humanističkih znanosti, a u svrhu informi-ranja daljnjih istraživanja, te također svima o-nima koji imaju interesa u komunikacije bez obzira na to jesu li prethodno već stekli neko znanje o teoriji komunikacije ili su iz različitog područja istraživanja. Marina Baralić  Almamater Europaea, Maribor, Slovenija 

Prikaz knjige: Igor E. Klyukynov i Galina V. Sinekopova: Communication theory through the ages, Routhledge, New York i Oxon, 2019., 340 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia