Ivica Mataija

Croatian

Mataija, Ivica

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ivica MataijaNaš biskup mons. dr. Mile bogović (Cerovac kraj Slunja, 8. I. 1939. – Rijeka, 19. XII. 2020.).Mons. dr. Mile Bogović, prvi biskup Gospićko-senjske biskupije, crkveni po-vjesničar, sveučilišni profesor, društveno angažirani intelektualac i istaknu-ti domoljub, preminuo je u riječkoj bolnici 19. prosinca 2020. godine. Cijeli svoj život proživio je sa svojim narodom i neumorno radio za njega i Crkvu, dijeleći s njima brojne nedaće, ali i snove i nade, rasvjetljujući pri tom putove prošle i one kojima je tek trebalo krenuti. Gradio je i društveno promicao katoličke humani-stičke vrijednosti utemeljene na iskustvu proživljenog, znanstveno spoznanog i od pradjedova naslijeđenog nepokolebljivog pouzdanja u Svevišnjega.Osnovnu je školu pohađao u Nikšiću kod Slunja, dva razreda u Sjemenišnoj gimnaziji u Pazinu, a 7. i 8. razred u Osmogodišnjoj školi u Slunju. Više razrede gi-mnazije završio je u Srednjoj vjerskoj školi za spremanje svećenika u Pazinu 1958. god. kad je upisao bogosloviju na Visokoj teološkoj školi. Za svećenika je zaređen 28. VI. 1964. god. te imenovan kapelanom u Senju i upraviteljem župe Krivi Put, gdje je ostao jednu školsku godinu kroz koju je položio petu godinu na Visokoj teološkoj školi u Pazinu i dobio apsolutorij. Nakon što je uspio dobiti putovnicu, u listopadu 1966. god. odlazi u Rim na studij crkvene povijesti kojega je završio na Fakultetu crkvene povijesti Papinskog sveučilišta Gregoriana. Doktorsku tezu Le relazioni della Chiesa cattolica e gli ordodossi in Dalmazia durante la Repubblica veneta nei secoli XVII e XVIII obranio je na istom fakultetu 1971. god. U hrvatskom prijevodu objavljena je, uz neke manje preinake, u nakladi Kršćanske sadašnjosti u Zagrebu 1982. god. pod naslovom Katolička Crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za vrijeme mletačke vladavine, nakon čega je 1983. god. promoviran u doktora cr-kvene povijesti. Nakon povratka iz Rima, ljeti 1971. god., preuzeo je službu tajni-ka nadbiskupije kod nadbiskupa dr. Viktora Burića (do 1974.) i profesora crkvene povijesti na Visokoj bogoslovnoj školi (do 2000.). Akademske godine 1973./74. po-novo je boravio u Rimu i radio u Vatikanskom arhivu i Biblioteci na istraživanju izvora za povijest Crkve u Hrvata. Od 1974. do 1985. bio je rektor Visoke bogo-slovne škole u Rijeci. Od 1981. do 1985. upravljao je župom Praputnjak kraj Rijeke, a potom odlazi u Senj za upravitelja Sakralne baštine. Od 1991. do 1994. ponovo 217MemorabiLika 3(2020), 1; 217-220218je rektor Škole. Od 1993. do 1996. bio je generalni vikar Riječko-senjske nadbi-skupije. Papinskim kapelanom s naslovom monsinjora imenovan je 1997. god. Od jeseni 1998. predavao je tri semestra hrvatski rani srednji vijek na Odsjeku za po-vijest Filozofskog fakulteta u Rijeci. Stalno je objavljivao članke i radove iz crkve-ne povijesti uglavnom prostora tadanje Riječko-senjske nadbiskupije. Objavljivao je u Zvonima, u Vili Velebita i drugim periodičnim i dnevnim časopisima i no-vinama. Posebno se bavio poviješću glagoljice na našim prostorima. Bio je stalni suradnik Leksikografskog zavoda za razna izdanja, a za Hrvatski biografski leksi-kon pisao je (do 2000.) sve jedinice o biskupima senjskim, krbavskim ili modruš-kim, otočkim, riječkim i riječko-senjskim. Uređivao je niz Priručna enciklopedija vjere u nakladi Kršćanske sadašnjosti u Zagrebu, nastupio je na brojnim znan-stvenim simpozijima, a bio je glavni urednik Riječkog teološkog časopisa. Bio je član Vijeća Hrvatskog državnog sabora za žrtve rata, član Vijeća za ekumenizam i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije, potpredsjednik Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, upravitelj Sakralne baštine (arhiv, biblioteka, rizni-ca) u Senju, voditelj znanstvenog projekta Izvori za povijest Kraljevine Hrvatske u Vatikanskim arhivima od 16. do 20. stoljeća. Za znanstveni rad dobio je, 1995. god., Nagradu grada Senja, a 1996. god. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Vijeće Katoličkog bogoslovnog fakulteta 1992. priznaje ga naslovnim docentom, a 1997. imenovan je docentom pri katedri crkvene po-vijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za Teologiju u Rijeci. Od povratka iz Rima gotovo je redovito predavač, a najčešće i organizator Teološko-pastoralnog tjedna za svećenike Riječke metropolije. Ujedno je od 1974. god. bio organizator i permanentnog obrazovanja svećenika Riječke nadbiskupi-je. Posebnu skrb posvećivao je obilježavanju crkveno-povijesnih obljetnica. U tom smislu je 1986. god. vodio pripreme i rad znanstvenog skupa Krbavska biskupi-ja u srednjem vijeku, a 1997. međunarodnog znanstvenog skupa Visoko crkveno školstvo u nas za koje je priredio i zbornike radova. Od 2000. do 2005. god. bio je član Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i predsjednik Vijeća za laike, a nakon toga predsjednik Vijeća za redovnike. Naslovnim biskupom Tamate i pomoćnim riječko-senjskim biskupom sa sje-dištem u Gospiću, s posebnim zadatkom da ispita mogućnost osnivanja nove bi-skupije sa sjedištem u istom gradu, imenovan je 4. VI. 1999. god. Nakon što je po-slao svoje izvješće, 25. V. 2000. Sveta Stolica je proglasila utemeljenje Gospićko-senjske biskupije i ujedno ga imenovala prvim gospićko-senjskim biskupom. Ivica Mataija: NAŠ BISKUP MONS. DR. MILE BOGOVIĆ 219Mons. Bogović trajno se u Gospiću nastanio 10. siječnja 2000. god., nekoliko mjeseci prije utemeljenja biskupije, svoga imenovanja za njezinoga prvog biskupa i svečane proslave njezine uspostave. Usprkos brojnim obvezama i poslovima oko ustoličenja i organiziranja bisku-pijskih institucija, ordinarijata i obnove brojnih u ratu srušenih sakralnih objekata, mons. Bogović je u Lici i poglavito Gospiću postao neumorni poticatelj, usmjera-vatelj, organizator i sudionik mnogih kulturnih i znanstvenih događaja. Kao cr-kveni povjesničar koji je mnogo vremena proveo istražujući vatikanske i brojne hrvatske arhive te kao upravitelj Sakralne baštine u Senju, biskup je od samoga početka rada Državnog arhiva u Gospiću postao jednim od njegovih najvažnijih suradnika. O početku te suradnje svjedoči i izložba povijesnih zemljovida koju su državni arhivi iz Gospića i Karlovca postavili u izložbenom prostoru Muzeja Like Gospić pred Božić 2000. god. s naslovom Državne granice na području Like, koju je biskup svečano otvorio. Suradnja Državnog arhiva u Gospiću i mons. dr. Mile Bogovića temeljila se na njegovom bogatom znanju i znanstvenom iskustvu i interesu, a odrazila se u svim segmentima arhivske djelatnosti u odnosu na gra-divo crkvene provenijencije; od preuzimanja arhivskoga gradiva, njegove pohrane, opisa, restauracije i konzervacije i posebno u segmentu nakladničke djelatnosti Državnoga arhiva u Gospiću. Mons. Bogović u ediciji Prilozi za povijest Like su-djelovao je od počeka kao urednik pojedinih izdanja, priređivač, autor pogovora i konačno kao autor djela koja su u ediciji objavljena od 2001. do današnjega dana. Zahvaljujući njegovom posredovanju Arhiv je ostvario nakladničku suradnju s Kršćanskom sadašnjosti s kojom smo, 2002. god., objavili knjigu Josipa Burića Biskupije Senjska i Modruška u XVIII. stoljeću. Biskup je knjigu uredio i napisao joj pogovor. Plod njegove dugogodišnje suradnje s arhitektom i povjesničarom Zorislavom Horvatom i Hrvatskim institutom za povijest utjelovljen je i u knjizi Srednjovjekovne katedralne crkve Krbavsko-modruške biskupije Zorislava Horvata koju je Arhiv, zajedno s Institutom, objavio 2003. god. kad je, ponovno u suna-kladništvu, s Kršćanskom sadašnjosti objavljen pretisak knjige Manoila Sladovića Pověsti biskupijah Senjske i Modruške ili Krbavske kojoj je biskup napisao pogo-vor. Nakladnička suradnja Arhiva i Gospićko-senjske biskupije ostvarila se kroz tisak četiriju knjiga mons. Bogovića: Lika i njezina Crkva u prošlosti i sadašnjo-sti (2014.), Slunjski kraj i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti (2015.), Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti (2019.) i Ljudi i događaji na mom životnom putu / Autobiografske crtice (2020). Kao autor i član uredništva mons. MemorabiLika 3(2020), 1; 217-220220Bogović sudjelovao je i u višegodišnjem leksikografskom projektu Arhiva dovrše-nom tiskom Leksikona Ličana 2017. god., a bio je i vrlo vrijedan član uredništva časopisa MemorabiLika kojega Državni arhiv u Gospiću, objavljuje u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, od 2017. god. Mons. Bogović bio je čovjek iznimne stvarateljske energije koju su tek rijetki uspjeli dosljedno pratiti. Odmah nakon umirovljenja i nakon što je predao upra-vu Biskupije novoimenovanom biskupu Zdenku Križiću u svibnju 2016. god., po-krenuo je projekt zavičajne knjižnice u kojoj je prikupio knjige i periodiku koje se bave područjem Gospićko-senjske biskupije. Osim pastoralnog i znanstvenoga naslijeđa svakako je živi svjedok njegova zauzimanja za memoriju naroda i nje-gove žrtve Crkva hrvatskih mučenika na Udbini, ali i ideja da su na Krbavskom polju izgradi Svehrvatski grob u kojega bi se sahranili zemni ostatci svih hrvat-skih žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća kojima se ne može utvrditi identitet. Oproštaj od mons. Bogovića, našega biskupa, oproštaj je od čovjeka koji je svo-jim neumornim radom obilježio jedno povijesno razdoblje u životu Crkve, Like i domovine Hrvatske. Njegovo zauzimanje za narod s kojim je živio i iz kojega je duhovno proistekao nadahnjuje nas s vjerom da ćemo uskoro opet u Lici imati svećenika, znanstvenika, intelektualca i stvaratelja jasnih i beskompromisnih ži-votnih načela, onakvih kakve je cijeli svoj život živio biskup Bogović.

Naš biskup mons. dr. Mile bogović

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia