Cvetan Kovač

Croatian

Kovač, Cvetan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

REZOLUCIJA ETUC-a O PREDSTOJEĆOJ STRATEGIJI EU-a ZA ZAŠTITU NA RADU U SVJETLU COVID-19UVODJedan od strateških ciljeva Europske komisije jest zajamčiti sigurno i zdravo radno okruženje za više od 217 milijuna radnika u EU-u, pri čemu ona usko surađuje s državama članicama, soci-jalnim partnerima i drugim institucijama i tijelima EU-a.Budući da su rizici za zdravlje i sigurnost rad-nika u velikoj mjeri slični u cijeloj EU-u, Unija ima jasnu ulogu olakšati državama članicama učinkovitiji odgovor na takve rizike te zajamčiti jednake uvjete u cijeloj Uniji.Ta uloga izričito je priznata u Ugovoru o funk-cioniranju Europske unije1 kojim se Uniji daju za-jedničke ovlasti za poticanje suradnje među drža-vama članicama i donošenje direktiva kojima se određuju minimalni uvjeti za poboljšanje radnog okruženja kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost radnika.Prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdra-vijih uvjeta na mjestima rada ključni su ne samo za poboljšanje radnih uvjeta, već i za promicanje konkurentnosti. Poboljšanja koja je EU postigla u području si-gurnosti i zdravlja na radu tijekom posljednjih 30 godina uvelike se mogu pripisati sveobuhvatnim zakonodavnim i političkim aktivnostima koje su pokrenuli i proveli Unija, države članice i sudioni-ci iz redova socijalnih partnera. Važno je napome-nuti da golem doprinos provođenju svih dogovore-nih aktivnosti daje i ETUC - Europska konfederacija sindikata, u čijem radu aktivno sudjeluju i Nezavi-sni hrvatski sindikati.Jedan od prioriteta Europske konfederacije sin-dikata, tijekom trenutnog mandata institucija EU-a, jest pridonijeti definiranju nove strategije EU-a o zaštiti na radu za razdoblje 2021.-2027. koja će odgovarati potrebama Europske unije i njezinih građana.Kao rezultat pritiska europskog sindikalnog po-kreta, Europskog parlamenta i Vijeća, Europska ko-misija je u svojem programu rada za 2021. najavila pokretanje novog strateškog okvira EU-a o zaštiti na radu, i to na tragu spoznaja povezanih s pande-mijim COVID-19 i primjenom u svijetu rada.2Mišljenja smo kako je ovo izvrsna prilika za EU i države članice da provedu načelo 10. Europskog stupa socijalnih prava3, dajući radnicima "pravo na visoku razinu zaštite njihovog zdravlja i sigurnosti na radu".Na temelju spoznaja iz trenutnog strateškog okvira, a uzimajući u obzir nove i nadolazeće ri-    SIGURNOST 63 (1) 117 - 120 (2021)1171Dostupno na: https://www.mvep.hr/files/file/2018/1812131803-rezolucija-unga-hr-prf-final.pdf2Commission Work Programme 2021- A Union of vitality in a world of fragility COM(2020) 690.3Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights/european-pillar-social-rights-20-principles_enzike, Izvršni odbor ETUC-a u listopadu 2019. pri-hvatio je stajalište o tome što bi trebao sadržavati budući strateški dokument EU-a o zaštiti na radu4.Stajalište ETUC-a o sadašnjoj strategiji uključi-valo je čitav niz prioriteta iz kojih izdvajamo: pro-movirati nove i poboljšane nacionalne strategije zaštite na radu, uključenost socijalnih  partnera, podržati provedbu u mikro, malim i srednjim poduzećima i povećati opseg strategije EU-a za zaštitu na radu na samozaposlene osobe, uvaži-ti nove oblike rada, spriječiti bolesti povezane s radom, nesreće, nasilje i uznemiravanje na radu, poboljšati prikupljanje statističkih podataka i ustrojiti bazu podataka o zaštiti na radu, kao i ja-čati međunarodnu suradnju.Ti prioriteti još uvijek su vrlo valjani i svjesni smo da njihova potpuna implementacija iziskuje određeno vrijeme5. S obzirom na nove i ozbiljne izazove koje postavlja COVID-19, važno je razu-mjeti spoznaje stečene u ovoj pandemiji i uzeti ih u razmatranje za predstojeću strategiju EU-a za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.NAČELA I PRIORITETI ZANOVU STRATEGIJU EU-a OZAŠTITI NA RADUCOVID-19 postao je najveći zdravstveni, eko-nomski i socijalni izazov u povijesti Europske uni-je. Nova strategija EU-a za zaštitu na radu trebala bi od samog početka uzeti u obzir da pandemija COVID-19 nije samo pitanje javnog zdravstva, već itekako pitanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.Potencijalno, određeno poglavlje buduće stra-tegije trebalo bi biti posvećeno upravo prevenci-ji zaraze COVID-19. Prema trenutno dostupnim podatcima upravo na mjestima rada dolazi do značajnije transmisije virusa, stoga mjesta rada možemo promatrati kao „plodno tlo“ za prijenos virusa6. Od pojave COVID-19, radnici u mnogim sek-torima i dalje su prisiljeni fizički biti na svojim mjestima rada, osobito u zdravstvu, socijalnoj skrbi, skrbi za starije, obrazovanju, prijevozu, po-štanskim i kurirskim službama, industrijskoj pro-izvodnji, građevinarstvu, maloprodaji, poljopri-vrednoj i prehrambenoj industriji. Istovremeno, jedan dio radnika svoje poslove obavlja radeći od kuće ili na daljinu. Ove dvije potpuno različite situacije stvorile su različite izazove i rizike, ali obje dijele jedno zajedničko obilježje. Naime, dužnost je poslo-davaca - kako je utvrđeno Okvirnom direktivom EU-a o zdravlju i sigurnosti iz 1989. godine7 - da osiguraju zdravlje i sigurnost svojih radnika bez obzira gdje radili.U ovom trenutku, prema dostupnim i relevan-tnim pokazateljima, možemo zaključiti da su neki gospodarski sektori postali istinski vektori širenja COVID-19. Primjeri velikog širenja epidemije COVID-19, poput one u tvornici mesa u Sjever-noj Rajni-Vestfaliji u Njemačkoj, imaju drastične socijalne i ekonomske posljedice jer je zaraženo mnogo radnika, virus se proširio u lokalne zajed-nice što je dovelo do djelomičnog ili potpunog zatvaranja pojedinih regija. Te situacije moraju se izbjegavati u budućnosti. ETUC poziva Europsku komisiju da istraži (na primjer putem EU-OSHA i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bole-sti, ECDC) koji su čimbenici, osim neadekvatnih stambenih i radnih uvjeta, pridonijeli da radna mjesta u određenim sektorima postanu vektori ši-renja COVID-19.Poslodavci bi trebali strogo primjenjivati od-govarajuće preventivne mjere. Rizici se, prije svega, identificiraju procjenom rizika, a zatim je potrebno primijeniti sustavno upravljanje prepo-znatim rizicima, kako je predviđeno Okvirnom direktivom. Ovaj pristup trebao bi uključiti sve sudionike sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a posebice radnike i predstavnike sindikata. Takve akcije pomoći će u postizanju sigurnog i zdravog radnog okruženja, posebice u pogledu tjelesne udaljenosti i dostupnosti odgovarajućih sredstava za održavanje osobne higijene, dezin-fekciju ruku, osobne zaštitne opreme i odgovara-4ETUC position on a new EU strategy on Occupational Safety and Health, adopted at the Executive Committee Meeting of 22-23 October 2019.5Based inter alia on the ETUC Covid-19 Watch briefing notes on national OSH measures, dostupno na: https://www.etuc.org/en/publication/covid-19-watch-etuc-briefing-notes.6https://www.etuc.org/en/publication/covid-19-watch-etuc-briefing-notes7Council Directive 89/391/EEC on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work.C. KOVAČ: Rezolucija ETUC-a o predstojećoj strategiji ... SIGURNOST 63 (1) 117 - 120 (2021)118juće prozračivanja radnih prostorija. Poslodavci bi, također, trebali na osnovi procijenjenih rizika poduzeti odgovarajuće preventivne mjere, uzi-majući u obzir i organizaciju poslovnih procesa te nastojati upravljati ostalim rizicima koji nasta-ju kao posljedica pandemije COVID-19, bilo da se radi o psihosocijalnim ili ergonomskim rizici-ma, između ostalog kada se radi na daljinu ili se radi od kuće.Pravila i načela Okvirne direktive trebaju se u potpunosti primijeniti kao i mjere potpore i pro-vedbe (kroz zakonodavstvo, kolektivne ugovore i smjernice), uključujući primjenu smjernica EU--OSHA na razini tvrtke. Socijalni partneri bili su uključeni u razvoj ovih smjernica i važno je da ih države članice u potpunosti primijene kako bi se uhvatile u koštac s fizičkim i psihosocijalnim rizicima povezanim s pandemijom. Pandemija je istaknula potrebu za pobolj-šanjem postojećeg regulatornog okvira EU-a za zaštitu na radu i za uspostavom novog zakono-davstva. Ubrzo nakon pojave, COVID-19 kate-goriziran je u  Direktivi 2000/54/EC o zaštiti rad-nika od rizika povezanih s izlaganjem biološkim agensima na radu8. Iako je ovo bio dobrodošao potez, potrebno je procijeniti postoji li prostor za poboljšanje sustava klasifikacije Direktive. Direktiva izričito obuhvaća sve radnike koji su izloženi biološkim agensima. Međutim, ovaj aspekt nije pravilno primijenjen u provedbi Di-rektive u državama članicama. Direktivu također treba hitno ažurirati kako bi bila prikladna za su-očavanja s pandemijom.ETUC također poziva Europsku komisiju da hitno osigura da se infekcije COVID-19 pove-zane s radom kompenziraju u odgovarajućem sustavu socijalne sigurnosti pa bi stoga Prepo-ruku Komisije koja se odnosi na europsku listu profesionalnih bolesti9 trebalo revidirati tako da posebno uključi COVID-19 kao profesionalnu bolest koja se može primjenjivati na sve radnike koji su izloženi infekciji bez odgovarajuće za-štite. Uloga tripartitnog Savjetodavnog odbora EU-a za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH)10 ključna je kako za Direktivu o biološkim agensima, tako i za pitanje COVID-19 kao profesionalne bolesti.Pandemija, također, utječe na mentalno zdrav-lje radnika. Psihosocijalni rizici rastu sa strahom od gubitka posla, strahom od zaraze, izolacijom koja proizlazi iz rada od kuće, nedostatkom socijalne podrške menadžera i suradnika, povećanim vre-menskim pritiskom i opterećenjem te rizikom od nasilja. Potrebno je više ulagati u mentalno zdravlje radnika, a prije svega poticati provedbu istraživanja dugoročnih učinaka rada na daljinu iz perspektive zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Međutim, po-stoji i potreba za direktivom EU-a o psihosocijalnim zdravstvenim rizicima kako bi se razjasnila dužnost poslodavaca u prevenciji stresa na radu ili u vezi s radom, kao i rješavanju drugih psihosocijalnih rizi-ka kroz organizaciju radnih procesa na takav način da stvara dobre uvjete za radnike.ETUC je, zajedno s EUROCADRES-om,11 pokre-nuo platformu kampanje za takvu zakonodavnu ini-cijativu na razini EU-a. Štoviše, ETUC poziva na  potpunu primjenu te-meljenu na načelima Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu12. Ovo pitanje postalo je još aktual-nije tijekom pandemije COVID-19 zbog značajnog porasta rada na daljinu i rada od kuće, što je utjeca-lo na poremećaje mišićno-koštanog sustava. Važno je napomenuti kako je ETUC službeni partner kam-panje EU-OSHA „Zdrava radna mjesta – smanjuju opterećenja“.138Directive 2000/54/EC on the protection of workers from risks related to exposure to biological agents at work.9Commission Recommendation 2003/670/EC concerning the European schedule of occupational diseases.10Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) pomaže Povjerenstvu u pripremi, provedbi i procjeni aktivnosti u području zaštite na radu (OSH) i olakšava suradnju između nacionalnih uprava, sindikata i organizacija poslodavaca. Odbor je tripartitno tijelo osnovao 2003. odlukom Vijeća (2003/C 218/01). Preuzeo je zadatke bivšeg Savjetodavnog odbora za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radu.11EndStress.EU, dostupno na: https://www.eurocadres.eu/about-us/12Rizici od mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom pripadaju području primjene Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu kojom se želi zaštititi radnike općenito od rizika povezanih s radom i utvrditi odgovornost poslodavca u pogledu osiguravanja zdravlja i sigurnosti na radu. Nekim se rizicima od nastanka mišićno--koštanog poremećaja bave posebne direktive kao što su Direktiva o ručnom prenošenju, Direktiva o zaslonima i Direktiva o vibracijama. Direktiva o upotrebi radne opreme bavi se položajima tijela radnika prilikom upotrebe radne opreme i u njoj se jasno navodi da poslodavci moraju uzeti u obzir ergonomska načela kako bi ispunili minimalne zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu.13https://osha.europa.eu/hr/healthy-workplaces-campaignsC. KOVAČ: Rezolucija ETUC-a o predstojećoj strategiji ... SIGURNOST 63 (1) 117 - 120 (2021)119Trenutna kriza COVID-19 razotkrila je ranjivost radnika koji su zaposleni u nestandardnim oblici-ma rada, uključujući i samozaposlene radnike te ukazuje na važnost osiguranja jednakih standarda zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za sve radnike bez obzira na vrstu i način zapošljavanja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti radnicima s invalidi-tetom i kroničnim bolestima.Kriza je također otkrila i pogoršala radne i ži-votne uvjete mobilnih radnika i radnika migranata, uključujući sezonske radnike, u Europi, koji rade na nesigurnim radnim mjestima i borave u nehi-gijenskim uvjetima smještaja koje im je osigurao poslodavac. Stoga su laka meta virusa. Nova strate-gija stoga bi se trebala pozabaviti specifičnim uvje-tima tih radnika ponavljajući obveze poslodavaca. Ispravna i potpuna primjena i provođenje pra-vila zaštite na radu ključna je kako bi se ograniči-lo širenje virusa i kako bi se ekonomske aktivnosti vratile u normalu. Inspekcije rada trebale bi biti snažno uključene, kako u provedbu mjera zaštite na radu s ciljem prevencije infekcije COVID-19, tako i u razvijanje smjernica i pomoći poslodavci-ma i radnicima. Posebnu pozornost treba posvetiti sektorima s visokim rizikom, poput zdravstva, uslu-ga, obrazovanja i prijevoza. Države članice mora-ju pružiti odgovarajuću potporu inspekcijama rada - i ispuniti preporuke ILO-a od 1 inspektora rada na 10.000 radnika. Također, trebalo bi ojačati ulogu sindikalnih predstavnika (povjerenika radnika za zaštitu na radu)  na radnom mjestu. Napokon, so-cijalni partneri trebali bi biti pravovremeno uklju-čeni u osmišljavanje i provedbu mjera za unapre-đivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na svim razinama, u skladu s pravilima i načelima Okvirne direktive EU-a.ZAKLJUČAKPravo na zaštitu na radu osnovno je ljudsko pravo i zato ona mora postati sastavni dio poslov-ne politike i društveno odgovornog poslovanja svakog poslovnog subjekta u svim zemljama čla-nicama EU-a, pri čemu se posebno i jednakovri-jedno ocjenjuje kvalitetan odnos prema zaštiti na radu, zaštiti okoliša, društvenoj zajednici, poslov-nim partnerima i radnicima.Strategiju zaštite na radu EU-a prije svega tre-ba promatrati kao strateški dokument kojim se definira jedinstvena europska politika sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Ovim strateškim doku-mentom, na temelju analize stanja, postavljaju se prioriteti, predlažu ciljevi i usmjeravaju aktivnosti na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za sve članice EU-a.Mišljenja smo kako bi se dugoročna vizija raz voja zaštite na radu u EU, prije svega, trebala temeljiti na tripartitnom i bipartitnom socijalnom dijalogu te sudjelovanju svih sudionika u stvara-nju sigurnih i zdravih mjesta rada koja pridonose dobrobiti i zadovoljstvu radnika te rastu produk-tivnosti, konkurentnosti i gospodarskom razvoju svih država članica EU-a.Europska konfederacija sindikata, kao odgo-voran socijalni partner na razini EU-a, svojim aktivnostima – među koje se ubraja i Rezolucija ETUC-a o predstojećoj strategiji EU-a za zaštitu na radu u svjetlu COVID-19 – pridonosi definira-nju nove strategije EU-a o zaštiti na radu za raz-doblje 2021.-2027. koja će odgovarati potrebama Europske unije i svih njezinih građana.Cvetan Kovač, bacc. ing. sec., bacc. ing. traff.Nezavisni hrvatski sindikati, ZagrebC. KOVAČ: Rezolucija ETUC-a o predstojećoj strategiji ... SIGURNOST 63 (1) 117 - 120 (2021)120

Rezolucija ETUC-a o predstojećoj strategiji EU-a za zaštitu na radu u svjetlu COVID-19

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia