Istraživanjem anhijalinog speleološkog objekta Špilja u uvali Vidrovača na zidovima špilje utvrđeno je naseljavanje ovog objekta invazivnom vrstom mnogočetinaša Ficopomatus enigmaticus. Vrsta je kozmopolit, živi u bočatom okolišu čvrsto prirasla uz tvrdu podlogu pojedinačno i/ili u nakupinama. U estuarij rijeke Krke unesena je vjerojatno brodovima početkom 21. stoljeća i danas je široko rasprostranjena. Špilja u uvali Vidrovača ima direktnu vezu s estuarijem pa posljedično ulazni dio naseljavaju vrste karakteristične za bočati okoliš. Ficopomatus dominira brojnošću i pokazuje tendenciju stvaranja naslaga. Naseljavanje invazivnih stranih vrsta općenito negativno utječe na biološku raznolikost

Marijana Cukrov

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

54S U B T E R R A N E A  C R O A T I C A  Vo l .  1 8  N o .  2 9  2 / 2 0 2 0Foto: Branko JalžićMarijana CukrovHrvatsko biospeleološko društvo, ZagrebŠpilja u uvali Vidrovačanovi dom invazivne vrste cjevaša Ficopomatus enigmaticus (Fauvel, 1923)Ključne riječi: Ficopomatus enigmaticus, invazivna vrsta, anhijalina špilja, estuarij rijeke Krke Keywords: Ficopomatus enigmaticus, invasive species, anchialine cave, Krka River estuaryIstraživanjem anhijalinog speleološkog objekta Špilja u uvali Vidrovača na zidovima špilje utvrđeno je naseljava-nje invazivnom vrstom mnogočetinaša Ficopomatus enigmaticus. Vrsta je kozmopolit (rasprostranjena je po cije-lom svijetu), živi u bočatom okolišu čvrsto prirasla uz tvrdu podlogu pojedinačno i/ili u nakupinama. U estuarij ri-jeke Krke unesena je vjerojatno brodovima početkom 21. stoljeća i danas je široko rasprostranjena. Špilja u uvali Vidrovača ima direktnu vezu s estuarijem pa posljedično ulazni dio naseljavaju vrste karakteristične za bočati okoliš. Ficopomatus dominira brojnošću i pokazuje tendenciju stvaranja naslaga. Naseljavanje invazivnih stranih vrsta op-ćenito negativno utječe na biološku raznolikost.55S U B T E R R A N E A  C R O A T I C A  Vo l .  1 8  N o .  2 9  2 / 2 0 2 0UvodŠpilja u uvali Vidrovača prvi put je zabilježena u prosincu 2009. godine prilikom pregleda terena za budu-ću trasu plinovoda. Iz ulaza u špilju aktivno je izvirala voda (Ozimec, R. usmeno priopćenje). U srpnju 2010. godine Branko Jalžić, speleološ-ko-ronilačkom tehnikom zaronio je u ulazni dio špilje te je utvrdio da se radi o anhijalinom speleološkom objektu, a na zidovima ulaznog dijela u špilju utvrđena je prisutnost vrsta karakterističnih za morski i boča-ti okoliš s dominacijom mnogoče-tinaša invazivne vrste Ficopomatus enigmaticus (Slika 1). Anhijaline speleološke objekte ka-rakterizira troslojni vodeni stupac sa slatkom vodom na površini, bo-čatim međuslojem te morskom vodom na dnu, ali su uvijek s više ili manje izraženoj podzemnoj, rijetko izravnoj, vezi s morem. Špilja u uvali Vidrovača je uz špilju Medova buža na otoku Rabu tek drugi anhijali-ni speleološki objekt u Hrvatskoj s izravnom vezom, u ovom slučaju vo-dom estuarija rijeke Krke, od do sada više od 140 poznatih i/ili djelomično istraženih anhijalinih speleoloških objekata duž obale i otoka (Cukrov N. i sur. 2009). Opis, geologija i postanak speleološkog objekta Špilja u uvali VidrovačaŠpilja u uvali Vidrovača nalazi se u nastavku istoimene uvale na lijevoj obali kanjona estuarija rijeke Krke nizvodno od grada Skradina (Slika 2). Zbog svojih prirodnih osobitosti ovo je područje zaštićeno kategorijom značajnog krajobraza Rijeka Krka - donji tok i u sastavu je ekološke mreže Natura 2000 Ušće Krke, po-dručja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove. Ulaz u špilju na-lazi se odmah pod površinom ispod obalne stijene (Slika 3). Špilja u uvali Vidrovača je speleološ-ki objekt manjih dimenzija. Ukupna dužina objekta je 42,2 m, a najveća dubina 8,7 m (Slika 4). Ulaz u špi-lju nalazi se ispod obalne stijene, u potpunosti je potopljen i malih di-menzija, te se je za daljnji prolaz po-trebno provlačiti. Ulazni dio spušta se u dubinu od 3 m i djelomično je zarušen. Dalje se nastavlja u istom smjeru lako prolazan horizontalan kanal u dužini od 39 m. Kanal zavr-šava u manjoj dvorani s jamom u ko-joj nije pronađen prolaz za dalje. Dno Slika 1. | Invazivna vrsta cjevaša Ficopomatus enigmaticus | Foto: Branko Jalžić56S U B T E R R A N E A  C R O A T I C A  Vo l .  1 8  N o .  2 9  2 / 2 0 2 0čitavog kanala prekriveno je muljem i ljušturama uginulih školjkaša.Špilja u uvali Vidrovača formira-na je u gornjokrednim vapnencima senonske starosti. To su svijetlosi-vi dobro uslojeni vapnenci s rijet-kim proslojcima dolomita (Mamužić 1975) koji međutim nisu opaženi u neposrednom okolišu špilje. U po-dručju špilje vapnenački slojevi imaju klasično dinarsko pružanje (sjevero-zapad-jugoistok) s nagibom nešto preko 30° u smjeru sjeveroistoka. Špilja je nastala procjeđivanjem oborinskih voda kroz propusne kar-bonatne stijene i funkcionirala je kao izvor u paleo kanjonu rijeke Krke. Izdizanjem razine mora na-kon zadnjeg ledenog doba ulaz u špilju dospio je ispod razine mora. Istraživanjem u špilji nisu opaženi špiljski ukrasi.Fauna Špilje u uvali Vidrovača U špilji je dobro razvijena bentoska fauna. Bentoske vrste naseljavaju zidove speleološkog objekta u cije-losti s naznakom da je gustoća po-pulacija najveća na ulaznom dijelu te se udaljavanjem smanjuje. Bentosku faunu čine vrste fiziološki dobro pri-lagođene na promjenu saliniteta, koje inače naseljavaju morski i bo-čati vodeni okoliš te nisu karakte-ristične za speleološke objekte i ne pripadaju špiljskoj fauni (Tablica 1). Osim bentoskih vrsta zabilježene su i dvije vrste riba koje također ne pri-padaju špiljskoj fauni. Naseljavanje i povremeni boravak netipičnih špiljskih vrsta u ovom anhijalinom Slika 2. | Položaj ulaza Špilje u uvali Vidrovača | Foto: Neven CukrovSlika 3. | Na ulazu u Špilju u uvali Vidrovača | Foto: Neven Cukrov57S U B T E R R A N E A  C R O A T I C A  Vo l .  1 8  N o .  2 9  2 / 2 0 2 0Špilja u uvali VidrovačaVrulja, Skradin, Hrvatskatopografski snimio: Vedran Jalžićmjerio: BrankoJalžićstvarna duljina: 42,2 mdubina: 8,7 mIstražili: HBSDN0m210mSlika 4. | Nacrt Špilje u uvali Vidrovača58S U B T E R R A N E A  C R O A T I C A  Vo l .  1 8  N o .  2 9  2 / 2 0 2 0speleološkom objektu posljedica su njegove direktne povezanosti s vo-denim stupcem estuarija rijeke Krke. Jedini utvrđeni pripadnik špiljske fa-une je špiljska kozica Troglocaris sp. (Slika 5). Brojem vrsta bioraznolikost špilje nije velika, ali usporedbom s ostalim istraživanim anhijalinim speleološ-kim objektima jest, a pojedine ben-toske vrste brojem primjeraka zna-čajnije su prisutne.Za razliku od školjkaša vrsta M. galloprovincialis (dagnja) i M. minimus (dagnjica) koji naseljavaju zidove špilje, u površinskom sedimentu po-red njihovih sakupljene su i ljušture vrsta P. exiguum i Telina sp. U uzor-cima sakupljenim struganjem sa zi-dova izolirani su tek ostaci rakuša-ca (Amphipoda) iz kojih nije moguće odrediti vrste. Iz istih uzoraka izoli-rano je nekoliko primjeraka kućica puževa iz porodice Hydrobiidae. Ribe i rakovica nisu uzorkovani već je nji-hovo opažanje zabilježeno. Iako nije špiljska vrsta, treba ista-knuti naseljavanje špilje invazivnim cjevašem vrste F. enigmaticus. Špilja u uvali Vidrovača je pored Jame pod Orljakom drugi poznati anhijalini speleološki objekt na području estu-arija rijeke Krke, a tek treći u svijetu u kojem se naselila ova vrsta (Cukrov i sur. 2010). Radi se o izuzetno eu-rivalentnoj vrsti (tolerira širok ras-pon okolišnih uvjeta) koja naselja-va bočata područja širom svijeta, a anhijalini speleološki objekti pred-stavljaju novo stanište za ovu vrstu. I dok je u do sada poznatim speleo-loškim objektima cjevaš prisutan tek sporadičnim primjercima, u Špilji u uvali Vidrovača dominira brojnošću primjeraka, te pokazuje tendenciju stvaranja nakupina (Slika 1).Utvrđena fauna ukazuje na značajan utjecaj direktne veze špilje s vode-nim stupcem estuarija. ZaključakBrodovi koji su uplovljavali u šiben-sku luku iz područja delte rijeke Po su najvjerojatniji vektor širenja inva-zivne vrste cjevaša F. enigmaticus u područje estuarija rijeke Krke. Zbog povoljnih ekoloških parametara oko-liša, svojim dolaskom vrsta se ubrzo proširila cijelim područjem estuarija gdje danas uz obalu stvara značajne naslage, odnosno zasebni stanišni tip Facijes s vrstom F. enigmaticus (Cukrov i sur. 2017). Istraživanjem Špilje u uvali Vidrovača potvrdi-la se je spoznaja da se vrsta nase-ljava i u anhijalinim speleološkim Vrsta  lat. / hrv. nazivMahovnjaci Conopeum seuratiŠkoljkaši Mytilus galloprovincialis / dagnjaMytilaster minimus / dagnjicaParvicardium exiguumTelina sp.Puževi Gen. sp.Mnogočetinaši Ficopomatus enigmaticusRakovi Balanus eburneus (vitičar)Amphipoda (rakušci)?DeseteronošciTroglocaris sp. / špiljska kozicaMaja sp. / rakovicaRibeGobius niger / glavoč blatarAnguilla anguilla / jeguljaobjektima. Direktna veza s vodom estuarija omogućila je naseljavanje ovog invazivnog cjevaša u špilji, kao i drugih eurivalentnih morskih ben-toskih organizma. Drugi anhijalini objekt u estuariju rijeke Krke, Jamu pod Orljakom, nastanjuje isključivo špiljska vodena fauna, vjerojatno jer nema direktnu vezu s vodom estua-rija. Ove špilje su dokaz kako ni ova-ko naizgled izolirana područja nisu pošteđena naseljavanja invazivnih organizama (Cukrov i Novosel 2014). Slika 5. | Špiljska kozica Troglocaris sp. | Foto: Branko JalžićTablica 1 | Određene svojte u speleološkom objektu Špilja u uvali Vidrovača59S U B T E R R A N E A  C R O A T I C A  Vo l .  1 8  N o .  2 9  2 / 2 0 2 0SUMMARY Špilja u uvali Vidrovača - new home of the invasive tubeworm Ficopomatus enigmaticus (Fauvel, 1923)Research of the anchialine cave Špilja u uvali Vidrovača identified that the walls of the cave are inhabited by the in-vasive tubeworm Ficopomatus enigmaticus. The species is cosmopolit, living in brackish environment attached to the hard substrate individually and/or in clusters. It was most likely introduced to the estuary of Krka River by boats in the beginning of the 21 century and is wide spread today. Špilja u uvali Vidrovača is directly connected with the es-tuary and subsequently the entrance part of the cave is inhabitetd by species typical for the brackish environment. Ficopomatus dominates in numbers and shows tendency to create deposits. Introduction of invasive allochthonous species has a general negative effect of biodiversity.Literatura• Cukrov, N., Jalžić, B., Bilandžija, H. i M. Cukrov, 2009: Research history and anchialine cave characteristic in Croatia. Anchialine ecosystems: Reflection and prospects, Abstracts, Palma de Mallorca, 19-20.• Cukrov, M., Manconi, R., Cukrov, N., Jalžić, B. i M. Despalatović, 2010: Biodiversity in anchialine caves: First record of the tubeworm Ficopomatus enigmaticus (Annelida, Polychaeta) /  ICSB 2010 Abstract book / Ajda Moškrič i Peter Trontelj (ur.). Ljubljana: Narodna in univerzitetna knjižnica, 73 str.• Cukrov, M., Novosel, M., 2014. Anhijalini speleološki objekti estuarija rijeke Krke kao staništa invazivnih vrsta /  1HSIV 2010 Zbornik sažetaka / Sven D. Jelaska (ur.). Zagreb: Hrvatsko ekološko društvo, 16-17.• Cukrov, M., Despalatović, M. i N. Cukrov, 2017: Rasprostranjenost vrste Ficopomatus enigmaticus (Fauvel, 1923) (Annelida, Polychaeta) na području estuarija rijeke Krke /  Znanstveno-stručni skup, Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u RH, Zbornik radova / Drago Marguš (ur.). Šibenik: JU „Nacionalni park Krka“, 169-182.• Cukrov, N., Bishop, E. R., Cuculić, V., Cukrov, M., Cukrov, Nu., Cédric, G., Gečak, S., Jalžić, B., Klanjšček, T., Kwokal, Ž., Legović, T., Mlakar, M., Omanović, D. I V. Žic, 2017: Anhijaline špilje estuarija rijeke Krke /  Znanstveno-stručni skup, Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u RH, Zbornik radova / Drago Marguš (ur.). Šibenik: JU „Nacionalni park Krka“, 687-704.• Mamužić, P. 1975: Osnovna geološka karta SFRJ, list Šibenik, K 33-8, M 1:10000, i tumač osnovne geološke karte, 37, savezni geološki zavod, Beograd.

Špilja u uvali Vidrovača – novi dom invazivne vrste cjevaša Ficopomatus enigmaticus (Fauvel, 1923)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia