U ovome radu opisuje se zavičajni govor Preloga te se istraživanjem govora ispituju razlike između dosadašnjih opisanih karakteristika govora i stanja na terenu među mlađom generacijom govornika. Proučava se na koji način imanentna gramatika i zavičajni govor učenika mogu pomoći u razvoju jezničnokomunikacijske kompetencije i lakšem svladavanju standardnoga jezika. Također, iznose se važna didaktička načela kojima bi se učitelji trebali voditi kako bi koristeći različite nastavne metode i socijalne oblike rada učenicima omogućili kvalitetan razvoj u skladu s njihovim osobnim, kulturnim i jezičnim osobitostima. Polazeći od trokomponentne definicije stava, cilj empirijskoga dijela rada bio je istražiti stavove učitelja Osnovne škole Prelog prema zavičajnome govoru u nastavi pomoću kombinacije ankete i skale procjene. U analizi rezultata korišteni su deskriptivni parametri, koeficijent korelacije i hi-kvadrat test kako bi se utvrdio smjer stavova, korelacija među dimenzijama stavova i utjecaj karakteristika učitelja na njihov stav prema zavičajnome govoru. Rezultati pokazuju kako su stavovi učitelja Osnovne škole Prelog pretežito pozitivnoga smjera te da karakteristike učitelja poput spola, radnoga staža, profesionalnoga statusa, nastavnoga područja i govora kojim se služe ne utječu značajno na njihove stavove. Ipak, uočeno je kako učitelji u prevelikoj mjeri ispravljaju učenike te da nisu u potpunosti svjesni pozitivnog utjecaja uključivanja zavičajnoga govora u nastavuThe thesis describes the regional dialect of Prelog and it examines the differences between the formerly described speech characteristics and the present situation among the younger speakers of dialect. What is also being explored are the ways in which immanent grammar and students' regional dialect can attribute to the development of plurilingual competence and easier standard language mastering. Moreover, the author presents some important methodological principles teachers should rely on in order to enable students to grow according to their personal, cultural and linguistic characteristics. The aim of the research part, based on a tripartite view by Rosenberg and Hovland, is to examine the attitudes the teachers in Primary school in Prelog have towards their dialect. Descriptive parameters, coefficient correlation and chi-squared test were used to establish whether the teachers’ attitudes are positive or negative, correlation in the dimension of the attitudes and the influence of the teachers’ characteristics on their attitudes toward the regional dialect. The results, based on a questionnaire and a Likert scale, have shown that teachers' attitudes are in general positive and are not substantially influenced by the characteristics such as gender, work experience, professional status, teaching area and dialect they use. However, it has been noticed that the teachers correct students' errors to a great extent and that they are not fully aware of the positive influence that dialects can have in class
