Rad donosi pregled razvoja povijesnog krajolika središnjeg dijela otoka Raba (područja Mundanija, Barbata i Banjola) od perioda antike do razdoblja kasne romanike. Promjene u povijesnom pejzažu otoka uvjetovane su nizom čimbenika koje rad predstavlja: geografskim karakteristikama terena, lokalnim životnim praksama, odnosom urbanog središta Raba s ruralnom okolinom te društvenim, političkim i umjetničkim kretanjima na području otoka Raba i šireg geopolitičkog područja (od Kvarnera do cijelog Jadrana, pa i šire). Na temelju rezultata dobivenih rekognosciranjem terena,analizom spomenika, proučavanjem literature i povijesnih izvora, cilj je rada predstaviti korpus spomenika navedenog područja, dati uvid u njihovo funkcioniranje u povijesnom pejzažu otoka Raba te pružiti neka razmatranja o okolnostima uslijed kojih su nastali i živjeli. Rad nastoji objediniti dva pristupa: ilustrirati lokalni kontekst istražene spomeničke baštine, odnosno njenu ulogu za rapsku povijest, kulturu i društvo, kao i značaj u okviru širih europskih kretanja. Trend intenzivne gradnje koji ugrožava preostalu spomeničku baštinu potencira nužnost njene revalorizacije u suvremenom društvu kako njeno postojanje ne bi bilo zauvijek izbrisano iz povijesnog otočnog krajolika, ali i naše svijesti.This paper presents the changes and the development of the historic landscape of the central part of Rab island in the Kvarner bay, Croatia (specifically Mundanije, Barbat and Banjol areas)from Antiquity to the late Romanesque period. Changes in the landscape have been influenced by numerous factors: geographical characteristics of terrain, local customs and traditions, the relation between a single urban centre and the rural scenery as well as other social, political and artistic trends on the island and beyond. The results of field surveys, the analysis of the historical
monuments and the use of scientific literature and historical sources have been used in order to present a corpus of the monuments of the aforementioned area, along with an insight into their functioning in the historic landscape of the island. The paper aims to unite two different, yet complementary approaches: an effort is made in order to illustrate both local historical, cultural
and social context of the monuments and their importance in the wider european context. The latest intensive construction on the island that threatens the heritage emphasizes the necessity of its revalorization in modern society in such a way it would be preserved both in Rab's
landscape and in our collective conciousness
