Uloga kognitivnog stila obilježenog strepnjom i anksiozne osjetljivosti u razvoju boli i različitih aspekata bolnog iskustva tijekom fizikalne terapije
Fizikalna terapija je nužna u liječenju različitih bolesti i daje dobre rezultate ako se uredno
provodi, ali događa se da pacijenti imaju lošije terapijske ishode i kronične bolove koji ne
mogu uvijek biti objašnjeni samom bolešću, povredom ili njihovom težinom. U ovom
istraživanju cilj je bio razmatranje uloge kognitivnog stila obilježenog strepnjom i anksiozne
osjetljivosti u razvoju boli i različitih aspekta bolnog iskustva (vjerovanjima o izbjegavanju
straha od boli, intenziteta boli, straha od boli, straha od pokreta) kod osoba uključenih u
fizikalnu rehabilitaciju. U tu svrhu, istraživanje je provedeno u ZZFMR „Dr Miroslav
Zotović“ na uzorku od 100 sudionika muškog i ženskog roda sa utvrđenim kroničnim
bolovima različite etiologije. Od primjenjenih instrumenata korišteni su upitnik strepećeg
neprilagođenog kognitivnog stila, indeks anksiozne osjetljivosti, vizualno-analogna skala
bola, upitnik straha od boli, upitnik vjerovanja od izbjegavanja straha od boli i Tampa skala
kineziofobije. Dobiveni rezultati ukazuju da kod sudionika nije utvrđena izražena anksiozna
osjetljivost i kognitivni stil obilježen strepnjom te nije potvrđeno da rod kao moderirajući
čimbenik igra važnu ulogu u različitim aspektima bolnog iskustva. Kod sudionika sa
postoperativnim i postraumatskim stanjima utvrđen je veći stupanj zastupljenosti vjerovanja o
ozljedi na poslu i kineziofobije. Pomoću anksiozne osjetljivosti se može predvidjeti skoro
30% kineziofobije, dok anksiozna osjetljivost i strepeći kognitivni stil zajedno mogu
predvidjeti 15% straha od medicinske boli, 13% straha od manje boli i 17% straha od
kronične boli. Podaci mogu poslužiti u ranoj identifikaciji pacijenata sa različitim bolestima
koji dugoročno mogu izazvati trajnu bol i onesposobljenost, kako bi se mogle započeti
odgovarajuće preventivne psihološke intervencije.Physical therapy is necessary in the treatment of various diseases and gives good results if it is
done neatly, but it may happen that patients have poorer therapeutic outcomes and persistent
pains that can’t always be explained by disease itself, injuries or severity of disease and
injury. Aim of this study was to consider the role of looming maladaptive style and anxiety
sensitivity in the development of pain and various aspects of painful experience (fearavoidance
beliefs, pain intensity, fear of pain, fear of movement) in persons involved in
physical rehabilitation. For this purpose, the research was conducted in ZZFMR "Dr.
Miroslav Zotović" on a sample of 100 participants of male and female gender with established
chronic pain of different etiology. A questionnaire of looming maladaptive style, anxiety
sensitivity index, visual-analogue scale of pain, a fear of pain questionnaire - III, a fearavoidance
beliefs questionnaire and Tampa scale of kinesiophobia were used as applied
instruments of research. The obtained results show that there was no expressed anxiety
sensitivity and looming maladaptive style in the participants and it was not confirmed that
gender as a moderating factor plays an important role in the various aspects of pain
experience. Participants with postoperative and post-traumatic conditions identified a higher
degree of belief in job injuries and kinesiophobia. Using anxiety sensitivity we can predict
nearly 30% of kinesiophobia, while anxiety sensitivity and a looming maladaptive style
together can predict 15% of medical pain fear, 13% fear of lesser pain and 17% fear of
chronic pain. Data can be used in early identification of patients with various diseases that can
cause permanent pain and disability in the long run, so that appropriate preventive
psychological interventions can be initiated
