Ovaj rad nastoji prezentirati domensku analizu kao novu metodu organizacije znanja kao i metateoriju informacijskih znanosti. Domenska analiza promovira se kao društveni model u informacijskim znanostima, model koji pretpostavlja subjektivne kriterije u metodama organizacije znanja, gdje se u prvi plan pri konstrukciji sustava organizacije znanja promovira subjektno znanje informacijskih stručnjaka i njihova društvena, kulturna i povijesna pozadina.
Prilikom konstrukcija sustava organizacije znanja vodi se računa o prednosti epistemoloških uvjeta nad ontološkim, pri čemu informacijski stručnjaci u domenskoj analizi potrebuju znanje o znanju, odnosno „mišljenju paradigmi“. Paradigme koje su osnova društvenog modela domenske analize su pragmatička filozofija kao i psihologijska teorija aktivnosti. Ovi modeli otkrivaju kontekstualiziranje i arbitrarnost informacijskih procesa te mogućnost konstrukcije znanja prema specifičnim društvenim modelima, za razliku od modela koji se u raspravi tumače kao
kognitivistički ili pozitivistički koji ne uzimaju u obzir društveno kreirane oblike znanja već izolirane i individualne studije informacijskih fenomena u konstrukcijama organizacije znanja.Article intents to present domain analysis as a new knowledge organisation method as well as metatheory for information science. Domain analysis is promoted as a social model in information science which presupose subjective criteria in knowledge organisation methods with a main interest in information specialist subject knowledge in construction of knowledge organisation systems as well as their social, cultural and historic background. Epistemological conditions are ahead of ontological while constructing knowledge organisation systems, with need of knowledge about knowledge or „thinking about paradigms“for information specialist.
Paradigm, which are basis of domain analysis social model include pragmatic philosophy as well as psychological activity theory. This models unveils contextualisation and arbitrariness of information processes and possability of knowledge organisation system construction on a specific social models in a contrast to cognitivist or positivist models which do not take socially created knowledge forms in consideration but isolated individual studies of information
phenomena in knowledge organisation systems
