„Ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj“ prvo je istraživanje o financijskoj pismenosti građana Hrvatske koje je proveo Ekonomski institut, Zagreb. Voditeljica projekta bila je dr. sc. Maja Vehovec, a suradnici na njegovoj provedbi bili su dr. sc. Edo Rajh iz Ekonomskog instituta, Zagreb i dr. sc. Ivona Škreblin Kirbiš iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa.
Projekt su financijski podržali članovi Kluba EIZ-a: Agrokor i Privredna banka Zagreb. Klub EIZ-a je oblik suradnje poslovne zajednice i Ekonomskog instituta, Zagreb u odabiru, provedbi i predstavljanju rezultata ekonomskih i srodnih istraživanja značajnih za gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Kroz Klub tvrtke i istraživači zajedno pokreću primijenjena istraživanja čiji rezultati mogu potaknuti konkretne akcije i mjere na dobrobit šire zajednice.
Ispitivanje je provedeno krajem prošle godine putem ankete na reprezentativnom uzorku od 900 građana u dobi između 18 i 60 godina. Rezultati pokazuju da Hrvati od maksimalna 22 boda koja su mogli postići kombiniranim mjerenjem triju komponenti financijske pismenosti (znanja, stavova i ponašanja), prosječno osvajaju 14 bodova. Financijska pismenost se statistički značajno razlikuje u grupama ispitanika s visokim obrazovanjem u usporedbi s onima sa srednjim obrazovanjem, a oni pak u usporedbi s grupama ispitanika bez srednjeg obrazovanja. Osim prema obrazovanju, ispitanici pokazuju statistički značajnu razliku u financijskoj pismenosti s obzirom na prihodovnu skupinu kojoj pripadaju. Viša znanja i općenito višu financijsku pismenost u kombiniranoj varijabli pokazuju oni ispitanici s višim mjesečnim primanjima. Rezultati istraživanja pokazuju da su muškarci u prosjeku financijski pismeniji od žena, te stariji građani od onih mlađih, a nema statistički značajne razlike prema trima ispitanim komponentama s obzirom na hrvatske regije. Ključnom varijablom koja određuje razinu financijske pismenosti pokazalo se obrazovanje.
U komponenti znanja rezultati nas svrstavaju u rang Mađarske, Irske, Norveške, Poljske i Albanije, a niži su u odnosu na rezultate Češke i Estonije i Njemačke (država s najboljim rezultatom). U Hrvatskoj su primjerice slabiji rezultati vezani uz znanje točnog izračuna iznosa kamate, što je karakteristično i za druge zemlje, poput Češke, Estonije, Mađarske, Velike Britanije, Norveške i Njemačke, ali u usporedbi s njima, Hrvatska ima slabije rezultate
