Bujnost, prinos i masa ploda šljive (P. Domestica l.) u zavisnosti od razmaka sadnje

Abstract

The paper presents the results of a five year (from 2 to 6 vegetation) which compared two growth forms of plum: high density planting and classic growth forms with larger spacing. The research included three plum cultivars: Čačanska lepotica, Čačanska rodna and Stenley. All of them have been grafted on Myrobalan seedlings (P. cerasifera Ehrh.). It has been researched the effect of three variants of the growing system: high density planting, with growing form of spindle bush and forms with bigger spacing such as pyramid and a vase as a growing forms. In the plantation were applied all measures of care except of irrigation. In terms of vigor observed through the trunck cross-sectional area, during all the years of research a bigger vigour was found in trees in traditional growing systems. Generaly, the most vigorous cultivar was Stenley. The yield in the early years after planting (2-5th vegetation) was significantly higher in the cultivars grown in a dense planting. Yield efficiency was also significantly higher in high density planted cultivars. Biennial bearing index was highest at Čačanska rodna. The fruit mass of tested cultivars did not differ depending on spacing.U radu su prikazani petogodišnji rezultati (od 2. do 6. vegetacije) kojima se porede gusta sadnja šljive i klasični sistemi gajenja sa većim razmacima sadnje. Sorte na kojima su vršena istraživanja su Čačanska lepotica, Čačanska rodna i Stanley, kalemljene na sejancu džanarike (P. cerasifera Ehrh.). Ispitivan je uticaj tri varijante sistema gajenja: gusta sadnja sa uzgojnim oblikom vretenasti žbun i retka sadnja sa piramidom i vazom kao uzgojnim oblicima. U zasadu su primenjivane sve mere nege osim navodnjavanja. U pogledu bujnosti posmatrane kroz površinu poprečnog preseka debla, tokom svih godina istraživanja veća bujnost je bila kod klasičnih sistema gajenja, a od sorti najveća kod sorte Stanley. Prinos u početnim godinama po sadnji (2-5. vegetacija) je bio značajno veći kod sorti gajenih u gustoj sadnji. Koeficijent rodnosti je takođe bio značajno veći u varijanti guste sadnje. Indeks alternativne rodnosti je bio najveći kod Čačanske rodne. Masa ploda ispitivanjih sorti se nije razlikovala u zavisnosti od razmaka sadnje

    Similar works