Like in many developed countries, the ageing tendency of the population is typical also for the Hungarian age structure, which requires greater attention of the society in the economic, social and health aspects, furthermore, it causes changes in cooperation of generations and their habits and norms. It is related among others to social mobility and the fragmentation of family relationships, which may mean the separation of the older generation from the younger one, therefore children do not get to know older people’s lives or only just a few patterns of those, and they lack coexistence and cooperation opportunities. This situation is influenced by nowadays’ trends (for example anti-ageing), social impacts and expectations associated with the natural ageing process; developing a negative image of ageing in many (especially young) people. For these reasons the study seeks associations with ageing and age-determination in respect of generations to recognise how positive or negative their points of view or feelings are, and how they influence their everyday lives. The results were obtained by using four evaluation methods: personal and online researches, taking of nationally representative samples, organising three focus group discussions, and interviewing master’s students.
The results show that the Hungarian respondents have preferably negative opinions about the ageing-related terms. This aspect may have a negative influence on the attitudes of the generations about their subjective value judgment regarding themselves, their age and life situation.Kao i u mnogim razvijenim zemljama, tako je tendencija starenja stanovništva tipična i za mađarsku dobnu strukturu, što zahtijeva veću pažnju društva u ekonomskom, socijalnom i zdravstvenom aspektu; štoviše, ovo uzrokuje promjene u suradnji generacija i njihovim navikama i normama. Između ostalog, ono je povezano i sa socijalnom mobilnošću i fragmentacijom obiteljskih odnosa, što može značiti odvajanje starije generacije od mlađe, i stoga djeca nemaju priliku upoznati živote starijih osoba ili upoznaju samo nekoliko obrazaca življenja, te su uskraćeni za mogućnosti suživota i suradnje. Na ovu situaciju utječu današnji trendovi (npr. anti-aging), socijalni utjecaji i očekivanja povezana s prirodnim procesom starenja uz razvijanje negativne slike starenja kod mnogih (posebno mladih) ljudi. Iz tih razloga, studijom se istražuju asocijacije na starenje i dob s obzirom na generacije, a kako bi se utvrdilo koliko su njihova gledišta ili osjećaji pozitivni ili negativni i kako utječu na njihov svakodnevni život. Rezultati su prikupljeni korištenjem četiri metode: primjenom osobnog i online ispitivanja, koji su provedeni na nacionalno reprezentativnim uzorcima, te provedbom tri fokus grupe i intervjuiranjem studenata. Rezultati pokazuju da mađarski ispitanici imaju negativna mišljenja o pojmovima koji se vežu uz starenje. Ovaj aspekt može negativno utjecati na stavove generacija koji se odnose na njihovu subjektivnu vrijednosnu prosudbu o sebi, njihovu dob i životnu situaciju
