Kardiovaskularne bolesti smatraju se velikim javnozdravstvenim problemom u svakidašnjem načinu života. Dinamikom bolesti i slabljenjem zdravstvenog stanja razvija se učestala potreba za kardiokirurškim liječenjem. U procesu rada kardijalne kirurgije involvirane su brojne zdravstvene struke, počevši od kardiokirurga, kardiologa, anesteziologa, medicinske sestre koje imaju ključnu ulogu i mnoge zadaće u kompletnoj skrbi za bolesnika, te fizioterapeut koji ima važnu funkciju u rehabilitaciji. Izuzetno je važna kvalitetna organizacija rada zdravstvenih ustanova, opremljenost, stručnost i edukacija zdravstvenih djelatnika. Svaka sastavnica u procesu skrbi ima važnu ulogu u ishodu liječenja i spriječavanju nastanka poslijeoperacijskih komplikacija. Kardijalnog bolesnika neophodno je zaštititi od poslijeoperacijskih poteškoća i komplikacija. Medicinska sestra nadzire cijeli proces zdravstvene njege, a koji pritom vitalno ugroženom bolesniku može spasiti život te je prva uz krevet bolesnika. U perioperativni rad svrstavamo prijeoperacijsku pripremu bolesnika, intraoperacijsko zbrinjavanje bolesnika i poslijeoperacijsku zdravstvenu njegu. Svaki element perioperacijske njege ima važan segment u cjelokupnom zbrinjavanju i skrbi za bolesnika. Priprema bolesnika prije operacije, kao i njegova psihička stabilnost od velikog su značenja za tijek i ishod operacije, te za liječenje. Intraoperacijsko provođenje postupaka u skladu je sa svim pravilima asepse i antisepse te utječu na spriječavanje mogućnosti nastanka infekcija. Poslijeoperacijsko kontinuirano praćenje i nadzor bolesnikova stanja utječu na spriječavanje nastanka postoperativnih komplikacija. Proces zdravstvene njege ujedno se smatra i osnovnom zdravstvene njege zbog pružanja maksimalne skrbi i njege bolesnika s ciljem ozdravljenja, a bolesnici oboljeli od kardiovaskularnih bolesti često su kronični bolesnici, pa stoga zahtjevaju doživotnu zdravstvenu skrb
