Final proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS

This is a proposal to encode the Glagolitic script in the international character encoding standard Unicode. The script was published in Unicode Standard version 4.1 in March 2005. Glagolitic is thought to have been created by St. Cyril around 862 CE for his translation of the Scriptures and liturgical books into Slavonic. Glagolitic was eventually eclipsed by the Cyrillic script

ROLE OF HEAT PUMPS IN RISING THE ENERGY EFFICIENCY OF FAMILY HOUSES

Rad započinje kratkim uvodom u energetsku učinkovitost zgrada u Hrvatskoj i zakonima koji je obilježavaju. Zatim dolazi poglavlje s općenitim podacima o dizalicama topline ( princip rada, načini rada i učinkovitost toplinskih dizalica), a nakon toga slijedi kratak osvrt na sve izvore topline koje dizalica može koristiti u svome radu (tlo, voda, zrak, sunce). Sljedeće poglavlje bazirano je na primjeni dizalica topline u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti kuće, te nakon kratkog uvoda i stvarnog primjera analizirana je primjena dizalica topline zemlja-voda (sonda) na jednoj obiteljskoj kući u Osijeku. Nakon dobivenih rezultata napravljena je usporedba izvora topline za grijanje navedene kuće između prirodnog plina, loživog ulja i dizalice topline zemlja-voda

More on the chronology of Celtic sound changes

Graham Isaac’s recent monograph (2007) deals with the chronology of Celtic sound changes. Remarkably, the author completely disregards the relative chronology which I published 28 years earlier (1979). In the following I shall discuss the main issues on which our views differ

Proizvodnja jaja u prahu u T.M.P. "Pionir" Županja

Kao pokusnu proizvodnju, 25. VII. god. 1955. TMP »Pionir« proizvela je prvi put u našoj zemlji jaja u prahu. Potreba za ovim proizvodom velika je u našoj već razvijenoj prehrambenoj industriji, tako da je naša zemlja bila prinuđena da ga uvozi, mada se nalazimo među najvećim izvoznicima svježih jaja u Europi

Neophodnost industrijske politike za reindustrijalizaciju Srbije

Industrija, a posebno prerađivačka industrija, osnovni je pokretač privrednog razvoja. Bez aktivne države putem industrijske politike razvoj industrije nije moguć. Mada je Vlada Republike Srbije donela strateški dokument „Strategija i politika razvoja industrije Srbije u period 2011-2020“, mere iznete u ovom dokumentu nisu u skladu sa načelima industrijske politike. Ovaj dokument industrijsku politiku vidi kao privatizaciju i liberalizaciju uz podršku otvaranju novih preduzeća bez obzira u kom su sektoru, dok je upravo aktivna promocija i zaštita tzv. „šumpeterijalnskih aktivnosti“ neophodna za reindustrijalizaciju zemlje. U okviru ovog rada smo pokazali da su danas najrazvijenije zemlje sveta u toku procesa sustizanja tadašnjih svetskih lidera koristile aktivnu ulogu države u podsticanju razvoja njihove tada mlade industrije. Mada ne koriste naziv industrijske politike, većina vlada razvijenih kapitalističkih privreda i dalje interveniše na tržištu i utiče na privredu. Ove intervencije su najčešće opisane kao „politike konkurentnosti“ i mnoge zemlje su donele programe s ciljem da povećaju konkurentnost svojih privreda, prvenstveno kroz ulaganja u istraživanje i razvoj. Za privredni razvoj Srbije od ključnog je značaja aktivna uloga države da kroz mere industrijske politike podstakne revitalizaciju industrije