ISTRAŽIVANJE UTJECAJA USPJEHA NA STUDIJU NA ODABIR STRUČNE SPECIJALIZACIJE

The aim of the research presented in this paper was to identify the relation of mechanical engineering students’ individual motives and their choice of specialty to success in their studies. The research includes consideration of motivational factors from a number of aspects. The results suggest a connection between academic success and the motives of professional advancement, success in the profession, achieving perceptible success at work, opportunities for hierarchical advancement in a company and others. In accordance with the expressed motives, the results highlight the importance of individual specialties for students depending on the success achieved in the course of their studies.Cilj je istraživanja prikazanog u ovom radu utvrditi povezanost između pojedinačnih motiva studenata strojarstva i njihovog odabira specijalizacije s obzirom na uspjeh u tijeku studija. Istraživanje uključuje razmatranje motivacijskih čimbenika s različitih gledišta. Rezultati upućuju na povezanost između uspjeha na studiju i motiva profesionalnog napredovanja, uspjeha u struci, postignuća vidljivog uspjeha na poslu, mogućnosti hijerarhijskog napredovanja u tvrtki i drugih. U skladu s izraženim motivima, rezultati upućuju na važnost pojedine specijalizacije za studente ovisno o postignutom uspjehu u tijeku studij

Genetic predispositions to school success

Ovaj će se rad baviti temom utjecaja genetskih predispozicija na školski uspjeh i ako utječu, na koji način te u kolikoj mjeri. Kroz poglavlja o genetici, inteligenciji te genetskim predispozicijama za školski uspjeh, ovaj će rad primjerima iz literarnih izvora, internetskih novinskih članaka, intervjua s liječnicom i rezultata ankete provedene na učenicima 3. razreda pružiti čitatelju korisne, relevantne i pouzdane informacije o nekoliko različith stajališta i teorija o ovoj temi. Aktualna rasprava o ovoj određenoj problematici u svijetu znanosti i medija još uvijek nema određen ishod, stoga je cilj ovoga rada iznijeti dokazane informacije na temelju mnogih istraživanja i omogućiti čitatelju da sam za sebe prosudi koje stajalište vrijedi zastupati.This paper will cover the topic whether genetic predispositions affect school success, and if they do, in what way and how much. Through chapters about genetics, intelligence and genetic predispositions for school success, this paper will, with the help of literary sources, online newspaper articles, interview with a doctor and the results of grade 3 pupils' survey, provide the reader with useful, relevant and reliable information about a few different standpoints and theories about this topic. The actual discussion about this particular topic in the world of science and media still doesn't have a certain outcome, so the objective of this paper is to present viable evidence based on many strands of research and to enable the reader to decide for him/herself what views to represent

Physiological phase of mother tree as a relevant rooting factor of olive tree

Vrijeme uzimanja reznica masline ima značajnog utjecaja na proces rizogeneze. S ciljem utvrđivanja utjecaja vremena uzimanja reznica provedeno je istraživanje u kojem smo varirali tri roka uzimanja reznica: mjesec srpanj, kolovoz i rujan i tri domaće sorte Levantinku, Drobnicu i Istarsku bjelicu. Rezultati istraživanja pokazuju da je najbolji uspjeh ukorjenjivanja postignut s reznicama uzetim u rujnu, a najslabiji u srpnju. Nije bilo statistički značajnih razlika u broju i duljini korjenčića između različitih vremena uzimanja reznica iako je najveća vrijednost zabilježena u rujnu.The process of rhisogenesis is highly dependent on appropriate time sampling of olive cuttings. With the aim of determining the most convenient time for olive cutting sampling in the rooting process, an experiment with three domestic olive cultivars: Levantinka, Drobnica and Istarska bjelica, was conducted . Their cuttings were collected and put to root during July, August and Semptember. The best rooting results were obtained with the cuttings collected during Semptember, but poor results were obtained with cuttings taken in July. There was no significant differences in the root number and length developed from cuttings collected in different time period, although the highest value was obtained in Semptember

Metacognition and Intelligence as Predictors of Academic Success

Schraw i Moshman (1995 ; prema Schraw, Crippen i Hartley, 2006) definiraju metakogniciju kao znanje i regulaciju kognitivnih procesa. Za razliku od kognicije koja obuhvaća samo izvršavanje zadatka, metakognicija obuhvaća razumijevanje na koji način je zadatak izvršen. Metakognitivni procesi su važni jer dovode do konceptualnih promjena u učenju što omogućuje duže zadržavanje materijala i primjenu na nov način (Georghiades, 2000). Kognitivne sposobnosti su se u različitim istraživanjima pokazale kao važan prediktor školskog uspjeha, koeficijenti korelacije između opće inteligencije i školskih ocjena u osnovnoj školi iznose u prosjeku oko 0, 5 (Neisser i sur., 1996). Istraživanja metakognicije i inteligencije su pokazala da su metakognicija i kognitivne sposobnosti dva različita konstrukta, te da (Howard, McGee, Shia i Hong, 2001) visok stupanj metakognitivne samoregulacije može kompenzirati niže sposobnosti u uspješnosti rješavanja problemskih zadataka. Cilj našeg istraživanja bio je provjeriti mogućnost predviđanja školskog uspjeha na temelju stupnja kognitivnog i metakognitivnog razvoja kod učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole. U istraživanju su korišteni slijedeći instrumenti: Upitnik metakognicije (Vizek-Vidović, 1995 ; prema Zoričić, 1995), Kognitivno-neverbalni test (Sučević, Momirović, Fruk i Auguštin, 2004) i ljestvica rječnika Mill Hill (Lewis i sur., 1977 ; prema Križan i Matešić, ml., 2001). Rezultati su pokazali da je metakognicija, izuzev inteligencije, značajan prediktor školskog uspjeha. Dobiveni rezultate imaju i direktne implikacije na praksu jer su veći rezultati na Upitniku metakognicije povezani s većim ocjenama iz hrvatskog i matematike, te općim uspjehom, a metakognicija je nešto čemu možemo podučavati učenike

MESSUNG DES ERFOLGS DER PROJEKTE ÖFFENTLICH PRIVATER PARTNERSCHAFT

Prikazane su dosadašnje znanstvene spoznaje o mjerenju uspjeha projekata Javno privatnog partnerstva i najvažnije karakteristike Privatne financijske inicijative (PFI) s analizom dosadašnjeg mjerenja uspjeha tih projekata. Predložene su najvažnije dimenzije uspjeha PFI-a za naručitelja i njihov opis prema odgovarajućim kriterijima. Prikazan je primjer modeliranja jednog kriterija za primjenu u ocjeni uspjeha PFI projekta i njegova empirijska primjena na dva PFI projekta u RH.Current research aimed at evaluating success of public private partnership projects is presented, and main properties of the private finance initiative (PFI), including analysis of its success rate, are given. The success dimensions of PFI schemes that are most significant to clients are proposed, and these dimensions are described based on relevant criteria. An example of modelling a criterion for assessing success of PFI projects is given, and its empirical use on two PFI projects in the Republic of Croatia is described.Les recherches scientifiques courantes effectues afin d'évaluer le succès des projets de partenariat public-privé sont présentées, et les propriétés principales de l'initiative de financement privé (IFP), avec l'analyse de son succès, sont décrites. Les dimensions de succès des projets IFP qui sont les plus importantes pour les clients sont proposées, et ces dimensions sont décrite selon les critères appropriés. L'exemple de modélisation d'un critère pour évaluation de succès des projets IFP est donné, et son emploi empirique sur deux projets IFP dans la République de Croatie est décrit.Приведены имевшиеся до настоящего времени научные сведения об оценке успешности проектов Публично-частного партнерства и важнейшие характеристики Частной финансовой инициативы (ЧФИ) с анализом оценки успешности этих проектов, применявшейся до настоящего времени. Предложены важнейшие показатели успешности ЧФИ для заказчика и их описание по соответствующим критериям. Приведен пример моделирования одного критерия для применения при оценке успешности проекта по ЧФИ и его эмпирическое применение в двух проектах ЧФИ в Республике Хорватии.Dargstellt sind die bisherigen wissenschaflichen Erkenntnisse über die Messung des Erfolgs der Projekte Öffentlich privater Partnerschaft und die wichtigsten Kennzeichen der Privaten finanziellen Initiative (PFI) mit Analyse bisheriger Messungen des Erfolgs dieser Projekte. Vorgeschlagen sind die wichtigsten Grössen des Erfolgs der PFI für den Auftraggeber und deren Beschreibung nach entsprechenden Kriterien. Dargestellt ist ein Beispiel des Modellierens eines Kriteriums für die Anwendung bei der Bewertung des Erfolgs des PFI Projekts und dessen empirische Anwendung an zwei PFI Projekten in der R. Kroatien

Bullying prevention programs in primary schools in Osječko-baranjska county

Cilj ovog istraživanja je bio ispitati koji se preventivni programi usmjereni na smanjenje vršnjačkog nasilja provode u osnovnim školama na području Osječko- baranjske županije te kakva im je uspješnost. U istraživanju smo koristili anketni upitnik kreiran posebno u ovu svrhu. Istraživanje smo proveli sa stručnim suradnicima (pedagozi i psiholozi) zaposlenim u 67 osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije. Rezultati istraživanja su pokazali da većina škola (91%) u ovoj županiji provodi neki od programa prevencije vršnjačkog nasilja. Rezultati pokazuju i to da škole u kojima se preventivni program provodi više godina uzastopno procjenjuju da u njihovim školama dolazi do većeg smanjenja nasilja. Prema dobivenim podacima među školama ne postoji statistički značajna razlika u procjeni uspješnosti (smanjenju nasilja) obzirom na duljinu trajanja programa. Također, škole u kojima je veći broj različitih skupina sudionika bio uključen u provedbu ne procjenjuju veći uspjeh preventivnog programa u odnosu na škole s manjim brojem različitih skupina sudionika

Izbor studija: motivacijska struktura upisa i očekivani uspjeh u pronalasku željenog posla

Visoko obrazovanje mladih i kasnije njihovo zapošljavanje, ključni su resursi za ekonomski i društveni napredak zajednice. Polazište osovine – motivacija za izbor studija, po nalazima brojnih istraživanja, oblikuje se još u adolescenciji. Cilj našega istraživanja bio je ispitati koje dimenzije obuhvaća motivacija za upis studija kod studenta Sveučilišta u Zagrebu. Po našim rezultatima, većinom je riječ o upisu željenoga fakulteta, kod kojega prevladava ljubav prema struci i visoka zapošljivost struke. Možemo reći da su studenti svjesni tržišne situacije i s priličnom točnošću procjenjuju svoj (ne)uspjeh u zapošljavanju s obzirom na položaj struke, a razloge otežanoga zapošljavanja u većini slučajeva svode na tri velike grupacije: loš položaj struke i visoka nezaposlenost u struci ; prepreke osobne prirode (poput lošega uspjeha na studiju) ; te loša politička situacija, administrativni problemi i korupcija. Studenti su se po iskazanim stavovima pokazali prilično homogenom grupom jer su u pogledu skoro svih formiranih kategorija motivacija za upis studija i očekivanoga uspjeha u pronalasku posla jedino pripadna područja znanosti izvršila utjecaj u smjeru statistički značajnoga razlikovanja studenata. (IN ENGLISH: High education of the young population and their later employment are key resources of economic and social prosperity of a community. Numerous researches show that the starting point of this assumption, motivation for going to university, goes back to adolescence. The goal of our research is to find out what motivates students from the University of Zagreb to do their studies. According to our results, most students choose to study subjects they are interested in, they choose professions they love and where employment is high. Students are well aware of the situation on the job market and quite accurately assess their chances of employment. The following reasons cause problems with employment: low ranking of some professions and high unemployment, personal drawbacks (such as bad marks during studies), bad political situation, administrative problems and corruption. According to their expressed attitudes, students prove to be quite a homogeneous group; statistically relevant differences among students – regarding motivation for going to university and expected success in finding a job – are only related to their different fields of study.

AKADEMSKO, SOCIJALNO I EMOCIONALNO FUNKCIONIRANJE DJECE SUSPEKTNE NA ADHD

Brojna su istraživanja pokazala kako djeca s ADHD-om pokazuju probleme u akademskom, socijalnom i emocionalnom funkcioniranju. Međutim, jako mali broj istraživanja bavi se djecom koja su suspektna na ADHD-a, a gdje bi ovakva odstu-panja mogla uputiti na posljedični razvoj poremećaja te kao takva biti važna u or-ganizaciji preventivnih programa. Cilj istraživanja je provjeriti akademsko (školski uspjeh, akademska samoefikasnost), socijalno (broj prijatelja, vršnjačka prihvaćenost, socijalna samoefikasnost) i emocionalno (empatija, emocionalna kompetentnost, emo-cionalna samoefikasnost) funkcioniranje djece suspektne na ADHD. U istraživanju su sudjelovala 492 učenika 4., 6. i 8. razreda osnovne škole (prosječne dob M = 12, 72, SD = 1, 62). Učenici su podijeljeni u 3 skupine s obzirom na samoprocjenu simptoma prema kriterijima DSM-V, pri čemu je 11% (N = 55) učenika samoprocijenilo da je suspektno za razvoj ADHD-a, a 13, 6% (N = 68) da ima simptome za dijagnozu AD-HD-a te su obje ove skupine smatrane suspektnima na ADHD, dok su ostali učenici procijenili da nemaju simptome ADHD (75, 4%, N = 377). Korišteni su sljedeći instru-menti: Skala hiperaktivnosti-impulzivnosti-pažnje (HIP ; Vulić-Prtorić, 2006), Upitnik samoefikasnosti za djecu (SEQ-C, Vulić-Prtorić i Sorić, 2006), Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45 ; Takšić, 2002), Skala emocionalne empatije iz E-upitnika (Raboteg-Šarić, 2002), te su učenici pitani da procjene koliko se osjećaju prihvaćeno od strane vršnjaka, koliko imaju prijatelju i daju podatke o školskom uspjehu. Re-zultati istraživanja pokazali su kako je kod djece suspektne na ADHD-a narušeno akademsko funkcioniranje (oba aspekta, F školski uspjeh = 3, 87, p = 0, 021, ω = 0, 11 ; F akademska samoefikasnost = 23, 46, p = 0, 000, ω = 0, 29), međutim za socijalno i emocionalno funkcioniranje nađena su odstupanja samo na jednom aspektu (F vršnjačka prihvaćenost = 4, 35, p = 0, 013, ω = 0, 12 ; F emocionalna samo-efikasnost = 6, 76, p = 0, 001, ω = 0, 15). Možemo zaključiti kako je kod djece sus-pektne na ADHD-a svakako narušeno akademsko funkcioniranje, no kada govorimo o socijalnom i emocionalnom funkcioniranju ove razlike su manje i odnose se samo na neke ispitane aspekte što bi se trebalo detaljnije ispitati u budućim istraživanjima. Budući prevencijski programi trebali bi se usmjeriti prvenstveno na pomoć u školskoj prilagodbi, ali i u razvoju socijalnih vještina potrebnih za stvaranje prisnih vršnjačkih odnosa te na razvoj djetetovih sposobnosti nošenja s negativnim emocijama