Robust australopithecines

Robustni australopiteci predstavljaju izrazito zanimljivu granu u evoluciji čovjeka. Njihov razvoj je tekao u smjeru razvijanja snažnog sustava organa za žvakanje i sposobnosti da prežive na puno nekvalitetnijoj hrani od svojih gracilnih rođaka. Takve prilagodbe su im služile kroz dugi niz godina, no, međutim, pretjerana specijalizacija se na kraju pokazala neuspješnom, kao mnogo puta do tada. Dok je sposobnost ranih hominida da se domognu pomoću alata raznih izvora hrane poput mesa robusni australopiteci su se razvili u oblik sličniji gorilama. Međutim bilo bi ih pogrešno smatrati neuspjehom. Iako nisu uspjeli migrirati iz Afrike i kolonizirati svijet, oni su uspješno preživljavali 1.5 milijuna godina u svojem okolišu, mnogo duže nego većina vrsta iz roda Homo.The robust australopithecines represent a very interesting branch in human evolution. Their development was directed towards the development of a strong system of chewing organs and the ability to survive on a diet of a far lesser quality than that of their more gracile cousins. Such adaptations served them through a vast period of time, but in the end such overspecialization turned out to be inefficient as it had many times before. In a contrast the ability of early hominids to get various foods, such as meat, by using tools, the robust australopithecines developed into a form similar to that of a gorilla. However, it would be wrong to consider them a failure. Although they did not mange to migrate from Africa and colonize the world, they succeeded in surviving 1.5 million years in their environment, which is much longer than most Homo species managed

Cognitive abilities of animals

Životinje su oduvijek privlačile ljudsku pažnju, a danas se posebna pozornost pridaje njihovom ponašanju i sposobnostima. Brojne kognitivne sposobnosti, nekad smatrane jedinstvenima za ljude, pronađene su među životinjama. Te sposobnosti uključuju učenje i pamćenje, samosvijest, suradnju i planiranje. Znanstvenici osmišljavaju različite testove da bi ispitali inteligenciju životinja, a nedvojbeno su se najpametnijima pokazale ptice i sisavci te iznenađujuće glavonošci. Važna je uloga prirodne selekcije u razvoju kognitivnih sposobnosti. Ona djeluje kroz prilagodbe životinja uvjetima na staništu što je tijekom povijesti rezultiralo velikom raznolikosti u sposobnostima unutar i među vrstama. S obzirom na velike razlike među pripadnicima životinjskog carstva teško je povući crtu između kognitivnog ponašanja i instinktivnog djelovanja te je u tumačenju rezultata čest rizik od antropomorfizma.Animals have always attracted human attention. Special attention today is given to their behavior and abilities. Many cognitive abilities once considered unique to humans, are found among animals. Those abilities include learning and remembering, self-awareness, cooperation and planning. Scientists are designing different tests to examine animal intelligence and undoubtedly the smartest ones proved to be birds, mammals and surprisingly cephalopods. Natural selection has an important role in evolution of cognitive abilities. It works through adaptations to the habitat what has resulted with great variations within and between species during history. Considering large differences among members of animal kingdom, it is hard to draw a line between cognitive behavior and instinctive action, and there is always a risk of anthropomorphism

Moralni aspekti AIDS-a

Moral aspects of AID

Operational Risk – Challenges for Banking Industry

Operational risk covers wide range of events that either produce no effect on financial result of the institution or can strongly harm it. Although it is present in the banking activity from its origins, industry interest increases during last decades of XX century. Basel II gave significant incentives in managing operational risk processes in banks all over the world. New, Basel III regulation imposes improvement in operational risk management indirectly, through guidelines for better management of liquidity and credit risk, thus emphasizing the importance of the most intangible factors of operational risk – internal factor contained in inadequate processes and procedures. In Serbian banking system the most important contribution of Basel standard implementation was raising awareness of the presence of this kind of risk, although it is still in the initial phase. High impact on the operational risk drivers has macroeconomic environment, banking system structure and client type that are offered financial support. Having in mind that banks offers in Serbia are primarily oriented toward retail clients, it is not surprising that the most important factor of operational risk, regarding number of risk events, are human errors with 54% in total. However, majority of financial losses are derived from clients’ frauds, more than 70%. In this paper, author indicates the most important factors and events of operational risk that are present in retail banks in Serbia and their sources as a key element in mitigating their negative effects in the future

Sinanthropus Pekinensis

On y traite des fossiles des êtres considérés par certains paléontologistes comme anatomiquement antermédiaires entre le singe et l\u27homme: Sinan­ thropus Pekinensis, Pithecantropus erectus, Eoanthropus Davosoni. L\u27auteur informe, qu\u27 on est certain qu\u27 ils étaient falsifiés (Eoanthropus Dawsoni) et dans des livres interpretés d\u27une façon erronée

Metamorfoza društvenih preduzeća u Srbiji: težak put ka društvu kapitala

Rad je fokusirana na proces metarmorfoze društvenih preduzeća u Srbiji i predstavlja pokušaj da se to u čini kroz prizmu sačinjenu od danas poznatih i u svetu široko prihva ćenih principa i dobrih praksi korporativnog upravljanja. Proces svojinske transformacije i strukturalnih promena protekao je burno, doneo i ostavio brojne i dalekosežne posledice po srpsku ekonomiju. Naša je teza da koriš ćenje sofisticiranih principa korporativnog upravljanja u sagledavanju procesa transformacije društvenih preduzeća u Srbiji, ima svoje racionalno uporište. Na čelno, primarni cilj korporativnog upravljanja je da se zaštiti upravo interes i imovina poslovnog entiteta (a time i interes vlasnika i drugih nosilaca rizika). Za postizanje tog cilja u okviru korporativnog upravljanja koriste se prefinjeni pravno finansijski instrumenti podsticaja, monitoringa i kažnjavanja.Nerešen konflikt interesa, neodgovornost i loš nadzor unutar netransparentne poslovne aktivnosti, srušio je Enron, kao i brojne druge velike kompanije u razvijenim tržišnim privredama. Pretpostavka od ko je se polazi u ovom radu je da je isti uzrok rušio i velika preduze ća u društvenoj svojini. Ako standardi korporativnog upravljanja i prema njima adekvatna izmena kompanijskog prava čine odgovor na finansijske skandale koji su protresli globalno tržište, onda se čini da bi moglo da bude korisno da se baš oni iskorist e kao konceptualni okvir i specifični “benchmarking” u pokušaju da se analiziraju i ob jasne oficijelne i prikrivene privatizacije, kroz koje su prošla predu zeća u Srbiji

Perspektive i razvoj finansijskih derivata u Srbiji

Finansijski derivati se mogu definisati kao vrlo aktivan finansijski instrument s obzirom na uticaj koji imaju na ekonomiju jedne zemlje. Iako su mnogi ekonomisti za nastanak svetske ekonomske krize „okrivili“ upravo derivate, problem nije bio u tim finansijskim instrumentima već u načinu njihovog upravljanja i kreiranja instrumenata koji u suštini i nisu mogli biti finansijski pokriveni niti realizovani. Jedna od najvećih prednosti ovih instrumenata jeste upravljanje rizikom, cenom otkrića ali i smanjenjem transakcijskih troškova. Svetske ekonomije uveliko koriste derivate u svojim finansijskim aktivnostima. Pored razvijenih zemalja veliku ulogu imaju i zemlje u razvoju koje, za razliku od tranzicijskih zemalja, imaju znatno veći stepen korišćenja finansijskih derivata posebno u domenu zaštite od valutnog rizika. Zemlje u tranziciji, poput Srbije, nemaju razvijeno ovo tržište a sama definicija u zakonu koji se bavi ovom tematikom spominje se samo u vidu da se može organizovati kao vanberzansko tržište što je više nego usko i nedovoljno da bi se stvorila podloga za razvoj ovog tržišta. Srbija kao tranziciona zemlja koja teži ekonomskom oporavku i stabilizaciji treba da uradi veći napor kako bi došlo do razvoja ovog vida tržišta jer stepen razvijenosti zemlje može se posmatrati upravo putem stepena razvijenosti tržišta finansijskih inovacija odnosno finansijskih derivata