Projekt sustava za umjeravanje atmosferskog tlaka

U ovom završnom radu potrebno je projektirati sustav za umjeravanje mjerila atmosferskog tlaka. Proći ćemo kroz fizikalne osnove i metode mjerenja atmosferskog tlaka. Spomenuti ćemo i uređaje kojima se može mjeriti atmosferski tlak, zatim i kroz metode (procedure) kojima je moguće umjeravanje mjerila atmosferskog tlaka. Dvije metode koje ćemo opisati su DKD-R6-1 i EURAMET/cg17. Umjeravanje se na opisane načine može provoditi u bilo kojem ispitnom i/ili umjernom laboratoriju. Za postupak umjeravanja u ovom radu koristili smo tlačnu vagu, iako to nije jedini način za umjeravanje barometara. U ovom radu prikazati ću mjernu liniju za umjeravanje korištenjem postojećih komponenti Laboratorija za procesna mjerenja (LPM-a), na kojoj sam ja radio mjerenja. Pokazati ću način na koji sam umjeravao mjerila atmosferskog tlaka, te postupak računanja mjerne nesigurnosti na barometrima od proizvođača Vaisala i Ruska, te u kojim je to uvjetima rađeno i zašto nam služi

Utjecaj položaja prijenosnog etalona sile na rezultate umjeravanja

U ovom završnom projektu teoretski i eksperimentalno obrađeno kako se mijenjaju pogreške prijenosnog etalona njegovim udaljavanjem od aksijalne osi opterećivanja. U teoretskom dijelu opisuje se razvoj sile kroz povijest, neke osnove mjerenja sile te značajke fizikalne veličine sile. Također je dan osvrt na značenje mjerne sljedivosti te načini njenog ostvarivanja. U eksperimentalnom dijelu provedeno je umjeravanje prijenosnog etalona sile Z4A/100 k\N na različitim udaljenostima od aksijalne osi opterećivanja. Umjeravanje sukladno normi EN ISO 376 provedeno je na referentnom etalonu sile u Laboratoriju za ispitivanje mehaničkih svojstava Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Rezultati mjerenja su obrađeni i analizirani te su doneseni odgovarajući zaključci

Primjena planova pokusa u cilju procjene sastavnica mjerne nesigurnosti

Tema diplomskog rada je primjena planova pokusa u cilju procjene sastavnica mjerne nesigurnosti. U diplomskom radu detaljno je opisan rad CT uređaja koji se koristi u području dimenzionalnog mjeriteljstva, rekonstrukcija prikaza, utjecajni parametri, te greške sustava. Eksperimentalni dio rada se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu rada se izvršila usporedba različitih metoda planova pokusa, dok se u drugom dijelu izvršila primjena djelomičnog plana pokusa u cilju procjene sastavnice mjerne nesigurnosti. Pri mjerenju specificiranog predmeta mjerenja, koristila se metoda djelomičnog plana pokusa. Metoda djelomičnog plana pokusa osigurava minimalan utrošak vremenskih i financijskih resursa

Metode i pogreške kod mjerenja protoka

Rad smo započeli pregledom nekoliko metoda za mjerenje masenog ili volumnog protoka. Za mjerenje masenog protoka smo spomenuli Coriolis-ove protokomjere, dok smo za mjerenje volumnog protoka dali opis metoda koje rade na principu prigušivanja, turbinskih mjerila protoka i ultrazvučnih protokomjera. Ultrazvučni protokomjeri su jedini koji se ugrađuju sa vanjske strane na cijevi te nemaju nikakva utjecaja na profil strujanja kroz cjevovod. Dali smo detaljan opis dviju mjernih linija koje rade na principu gravimetrijske metode, kod koje se volumen vode računa preko njezine mase. Proveli smo mjerenja na jednoj liniji pomoću dva kalorimetra, te smo vidjeli da, iako su kalorimetri identični, svaki je pokazao drugačije rezultate. Na kraju smo izračunali mjernu nesigurnost za našu liniju, te smo vidjeli da najviše utjecaja na rezultat mjerenja ima temperatura koja direktno utječe na gustoću vode, pa tako i na njezin volumen

Prva opažanja gibanja umjetnih zemljinih satelita u Hrvatskoj i određivanje koordinata položaja opservatorija Hvar

U članku je opisano kako su izvedena prva opažanja gibanja umjetnih Zemljinih satelita u Hrvatskoj (i bivšoj državi) na Opservatoriju Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1971. godine i kako je ostvareno sudjelovanje u međunarodnom projektu »Zapadnoeuropska satelitska trigonometrijska mreža« (West European Satellite Triangulation – WEST). Opažalo se pomoću IGN-kamere, registrirajući istovremeno položaje zvijezda i satelita svake sekunde na fotografske ploče visoke osjetljivosti. Po ideji Nikole Solarića, izrađen je i dodatni uređaj s kojim je pojednostavljeno izvođenje opažanja s IGN-kamerom, ali i poboljšana mjerna nesigurnost mjerenja vremena na jednu milisekundu, s 3 do 4 milisekunde. Takva mjerna nesigurnost mogla se je ostvariti samo s malim brojem skupocjenih uređaja. Nažalost, stigla je zabrana daljnjeg opažanja umjetnih satelita na Opservatoriju Hvar, kao i slanja podataka opažanja u inozemstvo na zajedničku obradu. Tako se moralo prekinuti s opažanjem i slanjem naših podataka mjerenja u inozemstvo na zajedničku obradu. Iz vrlo malog broja opažanja određene su i koordinate Opservatorija Hvar, ali s vrlo velikim standardnim odstupanjem od oko 40 m. Prva dozvola za uključivanje Opservatorija Hvar Geodetskog fakulteta iz Zagreba u međunarodnu suradnju projekta IDOC’82 Italy Doppler Observation Campaign dobivena je 1982. godine kada su određene koordinate položaja trigonometrijskog stupa na Opservatoriju, u svjetskom koordinatnom sustavu WGS ‘72. Ukratko je opisan i rad tog satelitskog navigacijskog sustava koji je radio pomoću mjerenja pomaka primljene frekvencije radio signala odaslanih sa satelita TRANSIT prouzrokovanih Doplerovim efektom uslijed gibanja satelita. Pomoću te metode određene su koordinate položaja Opservatorija Hvar s točnošću oko 0,70 m, što se prije klasičnim geodetskim metodama nije moglo ni približno ostvariti

Izbor studija: motivacijska struktura upisa i očekivani uspjeh u pronalasku željenog posla

Visoko obrazovanje mladih i kasnije njihovo zapošljavanje, ključni su resursi za ekonomski i društveni napredak zajednice. Polazište osovine – motivacija za izbor studija, po nalazima brojnih istraživanja, oblikuje se još u adolescenciji. Cilj našega istraživanja bio je ispitati koje dimenzije obuhvaća motivacija za upis studija kod studenta Sveučilišta u Zagrebu. Po našim rezultatima, većinom je riječ o upisu željenoga fakulteta, kod kojega prevladava ljubav prema struci i visoka zapošljivost struke. Možemo reći da su studenti svjesni tržišne situacije i s priličnom točnošću procjenjuju svoj (ne)uspjeh u zapošljavanju s obzirom na položaj struke, a razloge otežanoga zapošljavanja u većini slučajeva svode na tri velike grupacije: loš položaj struke i visoka nezaposlenost u struci ; prepreke osobne prirode (poput lošega uspjeha na studiju) ; te loša politička situacija, administrativni problemi i korupcija. Studenti su se po iskazanim stavovima pokazali prilično homogenom grupom jer su u pogledu skoro svih formiranih kategorija motivacija za upis studija i očekivanoga uspjeha u pronalasku posla jedino pripadna područja znanosti izvršila utjecaj u smjeru statistički značajnoga razlikovanja studenata. (IN ENGLISH: High education of the young population and their later employment are key resources of economic and social prosperity of a community. Numerous researches show that the starting point of this assumption, motivation for going to university, goes back to adolescence. The goal of our research is to find out what motivates students from the University of Zagreb to do their studies. According to our results, most students choose to study subjects they are interested in, they choose professions they love and where employment is high. Students are well aware of the situation on the job market and quite accurately assess their chances of employment. The following reasons cause problems with employment: low ranking of some professions and high unemployment, personal drawbacks (such as bad marks during studies), bad political situation, administrative problems and corruption. According to their expressed attitudes, students prove to be quite a homogeneous group; statistically relevant differences among students – regarding motivation for going to university and expected success in finding a job – are only related to their different fields of study.

Ispitivanje termostatiranih mjeriteljskih kupelji

U sklopu ovog rada provedena su ispitivanja aksijalnih i radijalnih gradijenata te temperaturna stabilnost u radnom prostoru termostatiranih kupki: 1.Kambič OB-50/LT-2 – s etanolom (u temperaturnom području -30°C do 10°C) Kambič OB-50/LT-2 – s vodom (u temperaturnom području 20°C do 80°C) 2.Isotech 915LW – s etanolom (u temperaturnom području -60°C do 20°C) Ispitivanje kupki izvršeno je korištenjem dvaju odnosno triju termometara prema internoj metodi Laboratorija. U sklopu završnog rada biti će detaljnije opisani pojedini postupci ispitivanja te navedena mjerna oprema korištena pri samim ispitivanjima. Na osnovi rezultata mjerenja provedenih u laboratoriju, proračunati su doprinosi pojedinih kupki ukupnoj mjernoj nesigurnosti prilikom korištenja za umjeravanje termometara. U radu je također dan tablični i grafički prikaz rezultata provedenih ispitivanja. Na kraju rada su izneseni relevantni zaključci o rezultatima dobivenim ispitivanjem termostatiranih kupki

Određivanje efektivne površine tlačne vage

U radu su prikazani načini računanja efektivnog tlaka tlačne vage s potrebnim korekcijama kao i načini umjeravanja tlačne vage s posebnim naglaskom na "cross-floating" metodu. Eksperimentalni dio rada je odrađen u Laboratoriju za procesna mjerenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a jednim dijelom se dotiče međunarodnog projekta EURAMET 1041. Cilj projekta je određivanje efektivne površine ispitivane tlačne vage i koeficijenta distorzije u apsolutnom i pretlačnom načinu mjerenja. Rad obuhvaća određivanje efektivne površine prvog ciklusa mjerenja i pokazana je njena funkcionalna ovisnost o efektivnom tlaku. Dane su i smjernice za budući rad i istraživanja

Metoda određivanja visina kombinacijom GNSS-a i laserskog sustava

GNSS RTK metodom nije moguće ostvariti milimetarsku preciznost prilikom mjerenja visina točaka. Postojeći GNSS sustavi omogućuju mjerenje visina točaka u RTK modu rada s preciznošću 2–3 centimetra. Za veliku većinu geodetskih zadataka ta preciznost je dovoljna, no za one najpreciznije inženjerske radove potrebno je ostvariti subcentimetarsku preciznost. Kombiniranjem GNSS RTK sustava s laserskom tehnologijom moguće je povećati preciznost mjerenja visina točaka sa centimetarske na milimetarsku razinu. U ovom radu prikazane su mogućnosti, prednosti i nedostaci Topcon GNSS RTK HiPer Pro sustava u kombinaciji sa Topcon LazerZoneTM tehnologijom, u svakodnevnim geodetskim zadacima za potrebe inženjerske geodezije. Usporedba navedenog sustava s klasičnim metodama određivanja visina točaka, tj. mjerenja visinskih razlika između njih, također je izložena u okviru rada. Visinske razlike između točaka uspostavljenih na testnom polju izmjerene su geometrijskim i trigonometrijskim nivelmanom, te su određene visine dotičnih točaka u odnosu na referentnu točku koja ima poznatu visinu. Visine određene geometrijskim nivelmanom uzete su kao referentne. Također su određene visine istih točaka RTK metodom i mmGPS-om. Napravljena je usporedba visina određenih trigonometrijskim nivelmanom, RTK metodom i mmGPS-om u odnosu na referentne visine. Na kraju rada, dana je ocjena točnosti za svaku od ovih metoda