Javnozdravstveni pokazatelji mortalitetne strukture zloćudnih novotvorina stanovništva starije životne dobi Splitsko-dalmatinske županije, 2005.-2009. godine

Kategorija Zloćudnih novotvorina (C00-C97) očituje se visokom stopom pobola i smrtnosti, dugotrajnim bolovanjima i visokim troškovima liječenja tako da ove bolesti pripadaju skupini vodećih javnozdravstvenih problema. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije zloćudne novotvorine su svjetski “ubojica broj 2†(iza kardiovaskularnih bolesti), ali su istovremeno i jedna od najpreventabilnijih među kroničnim nezaraznim bolestima. Prema podacima Međunarodne udruge za borbu protiv raka (UICC) razvoj bolesti se u oko 40% slučajeva može spriječiti provođenjem zdravijeg načina života (prestankom pušenja, zdravijom prehranom, većom fizičkom aktivnošću, umjerenom konzumacijom alkohola) (1). 2007. godine je diljem cijelog svijeta od zloćudnih novotvorina umrlo 7,9 milijuna ljudi. Predviđa se da će broj umrlih od zloćudnih novotvorina nastaviti i dalje rasti, te se očekuje da će do 2030. godine broj umrlih narasti na 12 milijuna (2). To su uglavnom bolesti starije životne dobi; kako stanovništvo stari tako se povećavaju i stope incidencije i stope mortaliteta; umrli u dobi 65 i više godina čine čak 70% od ukupno umrlih u skupini Novotvorina (C00-D48) (3).Cilj ovog rada je prikazati pokazatelje nekih od najčešćih uzroka smrti iz skupine Novotvorina stanovništva Splitsko-dalmatinske županije u dobi 65 i više godina u petogodišnjem razdoblju, 2005.-2009

Stanovništvo u dobi 65 i više godina Splitsko - dalmatinske županije (Splitsko Dalmatinska County\u27s population aged 65 years and above)

U određivanju ostarjelosti stanovništva prema veličini udjela   stanovnika u dobi od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu koristi se klasifikacija Ujedinjenih naroda. Prema njoj, ukoliko na nekom području živi više od 10% stanovnika te dobi, smatra se područjem s vrlo starim stanovništvom.  Starenje naroda ili određene populacijske skupine, demografsko starenje, ne smije se poistovjetiti sa starenjem pojedinca. Klasifikacija osoba po dobi, s biološkog stanovišta, nije lako prihvatljiva zbog velikih varijacija u sposobnostima koje pojedinci pokazuju kad su kronološki jednako stari (Pirc B.-Milat D, 1975).Porast udjela starog stanovništva jedno je od glavnih obilježja suvremenog demografskog kretanja u razvijenim zemljama, a zbog niskog nataliteta i prirodnog smanjenja stanovništva s više umrlih nego rođenih te produženog životnog vijeka očekuje se daljnji porast starog stanovništva (Akrap A, 1995.).Posljednjih desetljeća i u Hrvatskoj bilježe se isti demografski procesi, koji hrvatsko stanovništvo stavljaju u skupinu vrlo starog stanovništva (15,62% stanovnika u dobi 65 i više godina, Popis 2001.).Splitsko-dalmatinska županija je druga po ukupnom broju stanovnika među županijama Hrvatske i suočava se sa sličnim demografskim procesima. Svi demografski pokazatelji starosti stanovništva   pokazuju da stanovništvo Županije sve više stari

Stanovništvo u dobi 65 i više godina Splitsko - dalmatinske županije (Splitsko Dalmatinska County\u27s population aged 65 years and above)

U određivanju ostarjelosti stanovništva prema veličini udjela   stanovnika u dobi od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu koristi se klasifikacija Ujedinjenih naroda. Prema njoj, ukoliko na nekom području živi više od 10% stanovnika te dobi, smatra se područjem s vrlo starim stanovništvom.  Starenje naroda ili određene populacijske skupine, demografsko starenje, ne smije se poistovjetiti sa starenjem pojedinca. Klasifikacija osoba po dobi, s biološkog stanovišta, nije lako prihvatljiva zbog velikih varijacija u sposobnostima koje pojedinci pokazuju kad su kronološki jednako stari (Pirc B.-Milat D, 1975).Porast udjela starog stanovništva jedno je od glavnih obilježja suvremenog demografskog kretanja u razvijenim zemljama, a zbog niskog nataliteta i prirodnog smanjenja stanovništva s više umrlih nego rođenih te produženog životnog vijeka očekuje se daljnji porast starog stanovništva (Akrap A, 1995.).Posljednjih desetljeća i u Hrvatskoj bilježe se isti demografski procesi, koji hrvatsko stanovništvo stavljaju u skupinu vrlo starog stanovništva (15,62% stanovnika u dobi 65 i više godina, Popis 2001.).Splitsko-dalmatinska županija je druga po ukupnom broju stanovnika među županijama Hrvatske i suočava se sa sličnim demografskim procesima. Svi demografski pokazatelji starosti stanovništva   pokazuju da stanovništvo Županije sve više stari

ASSESSMENT OF PUBLIC HEALTH NEEDS FOR PALLIATIVE CARE IN SPLIT DALMATIA COUNTY

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji koji se suočavaju s problemima povezanima s progresivnim, neizlječivim bolestima. Dostupnost palijativne skrbi pacijentima oboljelima ili onima koji umiru od uznapredovalih neizlječivih bolesti važan je i neizostavan dio suvremenih zdravstvenih sustava. Stoga je cilj rada bio da s javnozdravstvenog gledišta, kao jednim od početnih koraka za planiranje i naprjeđenje/ poboljšanje palijativne skrbi na lokalnoj razini/županiji, procijeni potrebu za palijativnom skrbi u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Procjena potreba provedena je korištenjem mortalitetnih podataka pacijenata prema odabranim dijagnozama koji su se, prema defi niranim kriterijima smatrali potrebitima palijativne skrbi. Palijativna skrb bila je potrebna za gotovo polovicu preminulih tijekom 2012. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najviše u dobnim skupinama 65-79 (40,2 %) i ≥80 godina (36,0 %). Novotvorine su bile najčešći uzrok smrti (69,1 %), podjednako u kući (46,8 %) i u bolnici (46,0 %). Na udaljenosti ≥60 minuta od bolnice značajno ih je više umrlo kod kuće nego u bolnici (Palliative care is an approach that improves quality of life of patients and their families facing the problems associated with incurable life-threatening illness. The aim was to assess the needs for palliative care in Split-Dalmatia County. Assessment of the needs was conducted using mortality data on the Split-Dalmatia County population by selected diagnoses defined according to the criteria as necessitating palliative care. Almost half of the deceased in 2012 in Split-Dalmatia County needed palliative care. Among them there were significantly more males

ASSESSMENT OF PUBLIC HEALTH NEEDS FOR PALLIATIVE CARE IN SPLIT DALMATIA COUNTY

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji koji se suočavaju s problemima povezanima s progresivnim, neizlječivim bolestima. Dostupnost palijativne skrbi pacijentima oboljelima ili onima koji umiru od uznapredovalih neizlječivih bolesti važan je i neizostavan dio suvremenih zdravstvenih sustava. Stoga je cilj rada bio da s javnozdravstvenog gledišta, kao jednim od početnih koraka za planiranje i naprjeđenje/ poboljšanje palijativne skrbi na lokalnoj razini/županiji, procijeni potrebu za palijativnom skrbi u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Procjena potreba provedena je korištenjem mortalitetnih podataka pacijenata prema odabranim dijagnozama koji su se, prema defi niranim kriterijima smatrali potrebitima palijativne skrbi. Palijativna skrb bila je potrebna za gotovo polovicu preminulih tijekom 2012. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najviše u dobnim skupinama 65-79 (40,2 %) i ≥80 godina (36,0 %). Novotvorine su bile najčešći uzrok smrti (69,1 %), podjednako u kući (46,8 %) i u bolnici (46,0 %). Na udaljenosti ≥60 minuta od bolnice značajno ih je više umrlo kod kuće nego u bolnici (Palliative care is an approach that improves quality of life of patients and their families facing the problems associated with incurable life-threatening illness. The aim was to assess the needs for palliative care in Split-Dalmatia County. Assessment of the needs was conducted using mortality data on the Split-Dalmatia County population by selected diagnoses defined according to the criteria as necessitating palliative care. Almost half of the deceased in 2012 in Split-Dalmatia County needed palliative care. Among them there were significantly more males

How Well Did the Healthcare System Respond to the Healthcare Needs of Older People with and without Dementia during the COVID-19 Pandemic? The Perception of Healthcare Providers and Older People from the SI4CARE Project in the ADRION Region

One major challenge during the COVID-19 pandemic was the limited accessibility to healthcare facilities, especially for the older population. The aim of the current study was the exploration of the extent to which the healthcare systems responded to the healthcare needs of the older people with or without cognitive impairment and their caregivers in the Adrion/Ionian region. Data were collected through e-questionnaires regarding the adequacy of the healthcare system and were anonymously administered to older individuals and stakeholder providers in the following countries: Slovenia, Italy (Calabria), Croatia, Bosnia and Herzegovina, Greece, Montenegro, and Serbia. Overall, 722 older people and 267 healthcare stakeholders participated in the study. During the COVID-19 pandemic, both healthcare stakeholders and the older population claimed that the healthcare needs of the older people and their caregivers increased dramatically in all countries, especially in Italy (Calabria), Croatia and BiH. According to our results, countries from the Adrion/Ionian regions faced significant challenges to adjust to the special needs of the older people during the COVID-19 pandemic, which was possibly due to limited accessibility opportunities to healthcare facilities. These results highlight the need for the development of alternative ways of providing medical assistance and supervision when in-person care is not possible