Uporaba, percepcija kvalitete i alternativni izvori pitke vode u Osječko-baranjskoj županiji (Usage, quality perception and alternative sources of drinking water in Osijek-baranya county)

Rastuća ekološka svijest i stalno prisutna strepnja za vlastito zdravlje i agresivnost medija mogu, opravdano ili ne, izazvati nepovjerenje građana prema pouzdanosti vode za piće koju piju. Cilj je rada procijeniti kako stanovnici naše Županije koriste vodu koju piju, kako ocjenjuju njenu kvalitetu i u kolikoj mjeri vodom za piće posežu iz drugih izvora. Anonimnom anketom, zatvorenog tipa, slučajnim izborom, ispitana je 281 punoljetna osoba, urbanih i ruralnih područja Županije koja se vodom za piće opskrbljuje putem javnih ili privatnih vodovoda i bunara. Samo 1% (prosječno 1,2 L/dan) isporučene vode javnog vodovoda potroši se na piće. Neovisno o vrsti vodoopskrbe, 20% anketiranih ne pije vodu sa slavina, okus vode uglavnom smatra dobrim, podjednako strahuju od mogućeg zagađenja vode (45%), sve manje skupljaju kišnicu kao oblik štednje vode, priznaju rastrošnost u potrošnji vode. Većina korisnika vode iz javnog vodovoda ne zna ili misli da se voda ne kontrolira. Većina se voda iz privatnih vodovoda ili bunara ne kontrolira iako vlasnici žele redovito kontrolirati vodu, nisu jednodušni po pitanju plaćanja troškova analiza. Vodu dodatno pročišćava 13% anketiranih, uglavnom stanovnika gradova Županije. Stolnu i izvorsku vodu isključivo pije 14% anketiranih neovisno o vrsti vodoopskrbe. Oko 20% ispitanika je priznalo da vodu povremeno kupuju pod utjecajem reklama i prijatelja.Većina anketiranih osoba (90%) s većom ili manjom učestalošću pije mineralne, uglavnom gazirane vode. Postoji statistički značajna povezanost iznesenih stavova obzirom na zalihe i čuvanje vode kao našeg bogatstva i vrste vodoopskrbe (χ2 = 14.639; p< 0.01). Stanovnici Županije razvijaju stavove i ponašanje prema vodi za piće kao stanovnici velikih svjetskih metropola

Kronični hepatitis B

Kronična hepatitis B virus (HBV) infekcija je u svijetu najčešća bolest jetre. Procjenjuje se da danas od ove bolesti boluje oko 300 milijuna ljudi. Najviše oboljelih je u Kini, jugoistoku Azije, istoku Europe i Africi. Bolest se širi seksualnim putom, tijekom trudnoće i poroda, unutar obitelji ukoliko je jedna osoba vironoša, ubodima nesterilnim iglama, a ponekad i kao posljedica različitih medicinskih aktivnosti. Zaražavanje najčešće prolazi bez ikakvih vidljivih znakova bolesti (inaparentno), dok rijetki oboljeli pokazuju žuticu i povišene jetrene transaminaze. Oko 90% zaraženih (bez obzira na kliničku sliku bolesti) se obeskliči nakon kraćeg vremena. Ostali zaraženi (bolesni) mogu ostati duže vrijeme kliconoše što na kraju dovodi do različitih jetrenih bolesti i oštećenja od kojih je hepatocelularni karcinom najteža (HCC). U Azijskim i Afričkim zemljama prijenos virusa s majke na dijete je višestruko viši nego u Europi ili u Hrvatskoj. Novorođenče zaraženo virusom je u najvišem riziku za relativno brzi razvoj HCC. Stoga se u razvijenom svijetu provodi provjera trudnica na prisutnost virusa. U KB Osijek ovakvo ispitivanje trudnica provodi se već 20-tak godina. U Osječko-baranjskoj županiji je 1987. godine prvi puta u Kliničkoj bolnici Osijek započelo cijepljenje djece rođene od pozitivnih majki

Work of Epidemiological department of the Osijek public health institute before and during the wartime 1991/92.

Odlukom Štaba saniteta Republike Hrvatske odre­đen je Zavod za zaštitu zdravlja Osijek kao nositelj aktivnosti na koordinaciji higijensko-epidemiološke službe za Slavoniju i Baranju. Dogovoreno je svakodnevno izvještavanje o stanju u vodoopskrbi, prehrani, o broju prognanika i epidemiološkim zbivanjima. Posao je organiziran tako da funkcioniranje ustanove ni u jednom trenutku nije došlo u pitanje. Odmah nakon stavljanja u punu pripravnost započeo je rad na osposobljavanju alternativnih izvora pitke vode u slučaju oštećenja ili unišenja gradskog vodovoda. Osposobljeno je više od 250 bunara na području grada. Isto tako je posvećena pažnja pitanju javne masovne prehrane i osiguranju higijenskih uvjeta života i boravka prognanika. Napravljena je asanacija, dezinfekcija i deratizacija na prvim borbenim linijama, rovovima i skloništima. Zbog privremene okupacije izgubljen je uvid u epidemiološku situaciju dvadesetak sela općine Osijek.Medical corps headquarters made the decision that the Osijek Public Health Institute as carrier on the coordination of epidemiological servise for region Slavonija i Baranja. Everyday reporting was agreed upon for the watter of wattersupply, feeding through public kitchens, number of refugees and important epidemiological evants. Work was organized in a way that functioning of the Institution never came in danger. Instantly after being put on altert, work on repair of alternativ water resources, in case of damaging or destroying of city waterworks started. During that process, more then 250 waterwells were repaired and made useful in the area. Special attention was given to mass feeding and sanatory conditions of life of refugees. Work was also done on the improvement of sanitary conditions, desinfiction and deratization on the first front lines, trenches and shelters. Besides, rytham of peacetime jobs was kept, even through because of temporary occupation, insight in the epidemiological situation about twenty villages was lost

Kronični hepatitis B

Kronična hepatitis B virus (HBV) infekcija je u svijetu najčešća bolest jetre. Procjenjuje se da danas od ove bolesti boluje oko 300 milijuna ljudi. Najviše oboljelih je u Kini, jugoistoku Azije, istoku Europe i Africi. Bolest se širi seksualnim putom, tijekom trudnoće i poroda, unutar obitelji ukoliko je jedna osoba vironoša, ubodima nesterilnim iglama, a ponekad i kao posljedica različitih medicinskih aktivnosti. Zaražavanje najčešće prolazi bez ikakvih vidljivih znakova bolesti (inaparentno), dok rijetki oboljeli pokazuju žuticu i povišene jetrene transaminaze. Oko 90% zaraženih (bez obzira na kliničku sliku bolesti) se obeskliči nakon kraćeg vremena. Ostali zaraženi (bolesni) mogu ostati duže vrijeme kliconoše što na kraju dovodi do različitih jetrenih bolesti i oštećenja od kojih je hepatocelularni karcinom najteža (HCC). U Azijskim i Afričkim zemljama prijenos virusa s majke na dijete je višestruko viši nego u Europi ili u Hrvatskoj. Novorođenče zaraženo virusom je u najvišem riziku za relativno brzi razvoj HCC. Stoga se u razvijenom svijetu provodi provjera trudnica na prisutnost virusa. U KB Osijek ovakvo ispitivanje trudnica provodi se već 20-tak godina. U Osječko-baranjskoj županiji je 1987. godine prvi puta u Kliničkoj bolnici Osijek započelo cijepljenje djece rođene od pozitivnih majki

Uporaba, percepcija kvalitete i alternativni izvori pitke vode u Osječko-baranjskoj županiji (Usage, quality perception and alternative sources of drinking water in Osijek-baranya county)

Rastuća ekološka svijest i stalno prisutna strepnja za vlastito zdravlje i agresivnost medija mogu, opravdano ili ne, izazvati nepovjerenje građana prema pouzdanosti vode za piće koju piju. Cilj je rada procijeniti kako stanovnici naše Županije koriste vodu koju piju, kako ocjenjuju njenu kvalitetu i u kolikoj mjeri vodom za piće posežu iz drugih izvora. Anonimnom anketom, zatvorenog tipa, slučajnim izborom, ispitana je 281 punoljetna osoba, urbanih i ruralnih područja Županije koja se vodom za piće opskrbljuje putem javnih ili privatnih vodovoda i bunara. Samo 1% (prosječno 1,2 L/dan) isporučene vode javnog vodovoda potroši se na piće. Neovisno o vrsti vodoopskrbe, 20% anketiranih ne pije vodu sa slavina, okus vode uglavnom smatra dobrim, podjednako strahuju od mogućeg zagađenja vode (45%), sve manje skupljaju kišnicu kao oblik štednje vode, priznaju rastrošnost u potrošnji vode. Većina korisnika vode iz javnog vodovoda ne zna ili misli da se voda ne kontrolira. Većina se voda iz privatnih vodovoda ili bunara ne kontrolira iako vlasnici žele redovito kontrolirati vodu, nisu jednodušni po pitanju plaćanja troškova analiza. Vodu dodatno pročišćava 13% anketiranih, uglavnom stanovnika gradova Županije. Stolnu i izvorsku vodu isključivo pije 14% anketiranih neovisno o vrsti vodoopskrbe. Oko 20% ispitanika je priznalo da vodu povremeno kupuju pod utjecajem reklama i prijatelja.Većina anketiranih osoba (90%) s većom ili manjom učestalošću pije mineralne, uglavnom gazirane vode. Postoji statistički značajna povezanost iznesenih stavova obzirom na zalihe i čuvanje vode kao našeg bogatstva i vrste vodoopskrbe (χ2 = 14.639; p< 0.01). Stanovnici Županije razvijaju stavove i ponašanje prema vodi za piće kao stanovnici velikih svjetskih metropola

Osteoporoza i njezin značaj u Osječko-baranjskoj županiji (Osteoporosis and its significance in the Osijek-baranya county)

Unos kalcija u tijelo u dovoljnim količinama samo je jedan od čimbenika potrebnih kako za sprečavanje tako i za liječenje osteoporoze. Zapravo, nije potrebno raspravljati o tome koliko je dovoljno dnevno unositi kalcija, već je važnije znati je li trenutni unos kalcija u tijelo manji nego što treba biti. Osim kalcija, za sprečavanje osteoporoze u tijelo je potrebno unositi još i vitamin D i bjelančevine. Potrebna je i fizička aktivnost, bez obzira u kojemu obliku ona bila. Svake se godine na raznim kongresima i simpozijima obnavljaju spoznaje o osteoporozi i ulozi kalcija u sprečavanju razvoja osteoporoze. Zbog praktične važnosti misli se da bi dnevni unos kalcija trebao biti 1200 mg/dnevno za osobe u dobi do 50 godina, a 1200 – 1500 mg/dnevno za osobe starije od 50 godina. U Osječko-baranjskoj županiji prosječna stopa osteoporoze (na 1000 stanovnika) je 7,4 za dob do 64 godine starosti, te 29,2 za starije od 64 godine

Osteoporoza i njezin značaj u Osječko-baranjskoj županiji (Osteoporosis and its significance in the Osijek-baranya county)

Unos kalcija u tijelo u dovoljnim količinama samo je jedan od čimbenika potrebnih kako za sprečavanje tako i za liječenje osteoporoze. Zapravo, nije potrebno raspravljati o tome koliko je dovoljno dnevno unositi kalcija, već je važnije znati je li trenutni unos kalcija u tijelo manji nego što treba biti. Osim kalcija, za sprečavanje osteoporoze u tijelo je potrebno unositi još i vitamin D i bjelančevine. Potrebna je i fizička aktivnost, bez obzira u kojemu obliku ona bila. Svake se godine na raznim kongresima i simpozijima obnavljaju spoznaje o osteoporozi i ulozi kalcija u sprečavanju razvoja osteoporoze. Zbog praktične važnosti misli se da bi dnevni unos kalcija trebao biti 1200 mg/dnevno za osobe u dobi do 50 godina, a 1200 – 1500 mg/dnevno za osobe starije od 50 godina. U Osječko-baranjskoj županiji prosječna stopa osteoporoze (na 1000 stanovnika) je 7,4 za dob do 64 godine starosti, te 29,2 za starije od 64 godine

The Role of Fruit Drinks in Daily Diet of Some Osijek Inhabitants, Croatia

The aim of the study was to assess the role of fruit drinks in daily diet of Osijek inhabitants. A special questionnaire was administered to 199 patients visiting a family physician’s office during December 2003. The concentration of vitamin C (L-ascorbic acid) was determined in 42 commercially available fruit drinks. Only 11% (22/199) of study subjects did not take fruit drinks. The mean concentration of vitamin C in all samples was 150.10166.83 mg/L. The questionnaire revealed that 89% (177/199) of study subjects using fruit drinks were taking a mean of 0.4 L of fruit drink per day, yielding a mean of 60.04 mg of vitamin C, i.e. 100% of the recommended daily allowance of 60 mg. Study results indicated fruit drinks to be a significant source of vitamin C in daily diet, however, great variation in vitamin C intake according to socioeconomic status of study subjects and type of fruit drink should be noted

Kretanje zaraznih bolesti protiv kojih se provodi obvezno cijepljenje na području grada Osijeka (Development of communicable diseases liable to vaccination in the territory of the city of Osijek)

Program obvezatnog cijepljenja doprinio je da su sve teške dječje bolesti na području grada Osijeka koje su prije uvođenja cijepljenja bile uvelike rasprostranjene, a i smrtonosne, sada stavljene pod nadzor, a neke se već godinama ne pojavljuju. Stopa pobola od tuberkuloze se u posljednjih 20 godina više nego prepolovila. Tetanus se u nekoliko zadnjih godina javlja sporadično godišnje s jednom ili nijednom oboljelom osobom, a difterije nema već 40 godina. Hripavac se u većem broju oboljelih javljao sve do početka 90-tih godina, a nakon toga se godišnje pojavljuje u svega nekoliko slučajeva. Nakon 1967.godine više nema oboljelih od poliomijelitisa. Broj oboljelih od morbila pada od sredine 80-tih godina na svega nekoliko godišnje, od rubeole isto tako i to od sredine 90-tih godina, dok oboljelih od parotitisa unazad 10 godina ima samo ispod 10 oboljelih godišnje

Kretanje zaraznih bolesti protiv kojih se provodi obvezno cijepljenje na području grada Osijeka (Development of communicable diseases liable to vaccination in the territory of the city of Osijek)

Program obvezatnog cijepljenja doprinio je da su sve teške dječje bolesti na području grada Osijeka koje su prije uvođenja cijepljenja bile uvelike rasprostranjene, a i smrtonosne, sada stavljene pod nadzor, a neke se već godinama ne pojavljuju. Stopa pobola od tuberkuloze se u posljednjih 20 godina više nego prepolovila. Tetanus se u nekoliko zadnjih godina javlja sporadično godišnje s jednom ili nijednom oboljelom osobom, a difterije nema već 40 godina. Hripavac se u većem broju oboljelih javljao sve do početka 90-tih godina, a nakon toga se godišnje pojavljuje u svega nekoliko slučajeva. Nakon 1967.godine više nema oboljelih od poliomijelitisa. Broj oboljelih od morbila pada od sredine 80-tih godina na svega nekoliko godišnje, od rubeole isto tako i to od sredine 90-tih godina, dok oboljelih od parotitisa unazad 10 godina ima samo ispod 10 oboljelih godišnje