104 research outputs found
Osvrt s radionice: Mjere za poticanje samozapoŔljavanja osoba s invaliditetom te prezentacija Oglasnika za osobe s invaliditetom
Osoba s invaliditetom ima svuda u svijetu i na svim druÅ”tvenim razinama. Prema procjenama UN invaliditet je mnogo raÅ”ireniji nego Å”to se inaÄe misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom, Å”to Äini oko 450 milijuna ljudi u svijetu.U Hrvatskoj se podaci o osobama s invaliditetom prate u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom u kojem je stanje na dan 30.01.2014., registrirano 510 274 osoba s invaliditetom od Äega su 308 060 muÅ”ki (60%) i 202 214 žene te na taj naÄin osobe s invaliditetom Äine oko 12% ukupnog stanovniÅ”tva RH
Kreativnost osoba s invaliditetom
Povodom 3.prosinca, MeÄunarodnog dana osoba s invaliditetom, portal za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, www.zdravlje.hr , organizirao je natjeÄaj "Kreativnost osoba s invaliditetom". Cilj natjeÄaja je pokazati Äitateljima kreativne sposobnosti osoba s invaliditetom te na taj naÄin pridonijeti izjednaÄavanju moguÄnosti za ovaj posebice vulnerabilni dio populacije
StruÄni utorak u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo zapoÄelo se sa redovitim tjednim struÄnim sastancima, koji se održavaju svakog utorak u 13 sati u Konferencijskoj dvorani Zavoda
NumeriÄka evaluacija objavljivanja u Hrvatskom Äasopisu za javno zdravstvo
ZahvaljujuÄi struÄnom radu zdravstvenih djelatnika diljem Hrvatske, Hrvatski Äasopis za javno zdravstvo, obilježava prvu godinu djelovanja.Äasopis je koncipiran tako da se autoru omoguÄava objavljivanje uradaka u slijedeÄim kategorijama: U centru pažnje; Uvodnik; VoÄenje; Älanak; Kolumna; Vijesti i informacije; Povijest i sijeÄanja; Umjetnost; Izlaganja i razgovori; Podaci
UnapreÄenje praÄenja podataka o osobama s invaliditetom
Jedan od vodeÄih javnozdravstvenih problema, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, je invalidnost (dizabilitet). Prema procjenama UN, problem invalidnosti je mnogo raÅ”ireniji nego Å”to se inaÄe misli: od deset stanovnika svake zemlje bar jedan u izvjesnoj mjeri ima neki invaliditet. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj su, stanje na dan 01.09.2007., 491 422 osobe s invaliditetom. Da bi se doÅ”lo do podataka o broju i vrsti invaliditeta te potrebama osoba s invaliditetom, Hrvatska je donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, koji propisuje naÄin prikupljanja i obrade podataka
UnapreÄenje praÄenja podataka o osobama s invaliditetom
Jedan od vodeÄih javnozdravstvenih problema, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, je invalidnost (dizabilitet). Prema procjenama UN, problem invalidnosti je mnogo raÅ”ireniji nego Å”to se inaÄe misli: od deset stanovnika svake zemlje bar jedan u izvjesnoj mjeri ima neki invaliditet. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj su, stanje na dan 01.09.2007., 491 422 osobe s invaliditetom. Da bi se doÅ”lo do podataka o broju i vrsti invaliditeta te potrebama osoba s invaliditetom, Hrvatska je donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, koji propisuje naÄin prikupljanja i obrade podataka
Biciklom na posao (Bike toWork)
Zagreb se, kao i druge europske metropole, sve viÅ”e susreÄe sa problemom gradskog prijevoza. Gradski prijevoz u Zagrebu i dalje se, u velikoj veÄini odvija, osobnim automobilima. Automobilski promet kao naÄin gradskog prometovanja ne samo da je Å”tetan po zdravlje ljudi, veÄ je i izgubio svoj osnovni smisao, a to je brži dolazak na željeno odrediÅ”te.Dobro je poznato da automobil kao naÄin gradskog prijevoza nosi sa sobom niz javno zdravstvenih problema,od kojih su najveÄi:porast zagaÄenja zraka i koncentracije NO i NO2 je direktno povezano sa porastom broja oboljelih od bolesti respiratornog sustava; Ā porast broja prometnih nezgoda- samo u Zagrebu je u 2002. godine bilo oko 24000 prometnih nesreÄa gdje je smrtno stradala 101 osoba, 840 teže ozljeÄenih i 7400 lakÅ”e ozljeÄenih;automobil postaje jedno od mjesta gdje Äovjek sjedi gotovo 18 sati na dan.Posljedice smanjene tjelesne aqktivnosti su svima dobro poznate, a najÄeÅ”Äe su:Ć¢ā ā broja kardiovaskularnih bolesti;Ć¢ā ā broja pretilih osoba i svih posljedica vezanih uz pretilost;Ć¢ā ā broja neuroza i ostalih psihiÄkih oboljenja itd.Ritam danaÅ”njeg života nije moguÄe promijeniti, ali isto tako ljudima treba ukazati na Äinjenicu da koriÅ”tenjem automobila kao naÄina gradskog prijevoza zasigurno: Ā -ne Å”tede vrijeme;-pridonose jutarnjim neurozama na gradskim ulicama;-troÅ”e mjeseÄno i do 1000 kuna za benzin;-ugrožavaju svoje i zdravlje ostalih stanovnika grada
Biciklom na posao (Bike toWork)
Zagreb se, kao i druge europske metropole, sve viÅ”e susreÄe sa problemom gradskog prijevoza. Gradski prijevoz u Zagrebu i dalje se, u velikoj veÄini odvija, osobnim automobilima. Automobilski promet kao naÄin gradskog prometovanja ne samo da je Å”tetan po zdravlje ljudi, veÄ je i izgubio svoj osnovni smisao, a to je brži dolazak na željeno odrediÅ”te.Dobro je poznato da automobil kao naÄin gradskog prijevoza nosi sa sobom niz javno zdravstvenih problema,od kojih su najveÄi:porast zagaÄenja zraka i koncentracije NO i NO2 je direktno povezano sa porastom broja oboljelih od bolesti respiratornog sustava; Ā porast broja prometnih nezgoda- samo u Zagrebu je u 2002. godine bilo oko 24000 prometnih nesreÄa gdje je smrtno stradala 101 osoba, 840 teže ozljeÄenih i 7400 lakÅ”e ozljeÄenih;automobil postaje jedno od mjesta gdje Äovjek sjedi gotovo 18 sati na dan.Posljedice smanjene tjelesne aqktivnosti su svima dobro poznate, a najÄeÅ”Äe su:Ć¢ā ā broja kardiovaskularnih bolesti;Ć¢ā ā broja pretilih osoba i svih posljedica vezanih uz pretilost;Ć¢ā ā broja neuroza i ostalih psihiÄkih oboljenja itd.Ritam danaÅ”njeg života nije moguÄe promijeniti, ali isto tako ljudima treba ukazati na Äinjenicu da koriÅ”tenjem automobila kao naÄina gradskog prijevoza zasigurno: Ā -ne Å”tede vrijeme;-pridonose jutarnjim neurozama na gradskim ulicama;-troÅ”e mjeseÄno i do 1000 kuna za benzin;-ugrožavaju svoje i zdravlje ostalih stanovnika grada
StruÄni sastanci u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (Professional meetings in Croatian National Institute of Public Health)
Osnovne informacije o sastancima:Nakon niza godina, na inicijativu mlaÄih specijalista i znanstvenika iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te uz podrÅ”ku znanstvene jedinice Zavoda, ponovno su pokrenuti javnozdravstveni struÄni sastanci u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Njihov osnovni cilj je unapreÄenje znanstveno struÄne djelatnosti te razmjena saznanja o najnovijim dostignuÄima, istraživanjima i projektima te vijestima o održavanju najvažnijih kongresa i simpozija.U prvoj godini provoÄenja struÄnih sastanaka predviÄeno je da iz svake službe Zavoda bude predstavljena Ā neka najzanimljivija aktualna tema po izboru pokretaÄa sastanaka, a kasnije Äe se teme birati prema javnozdravstvenim prioritetima i trenutnoj struÄnoj važnosti i zanimljivosti.Održavanje sastanaka u prvoj godini provoÄenja predviÄeno je svakog posljednjeg utorka u rujnu, listopadu i studenom 2008. godine te u ožujku, travnju i svibnju 2009. godine. Sastanci bi se održavali u Amfiteatru u Rockefellerovoj 2 poÄetkom u 13h i trajanjem oko 1h i 30 min. Prezentacijski dio traje najviÅ”e 30 min, a ostatak vremena je predviÄen za raspravu. S obzirom na njihov sadržaj, sastanci su otvoreni za javnost a sudjelovanje kolega iz drugih institucija i sektora viÅ”e je nego poželjno. Svi sastanci biti Äe bodovani od Hrvatske lijeÄniÄke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara i Hrvatske komore medicinskih biokemiÄara
- ā¦