Exacerbation of Chronic Obstructive Pulmonary Disease: A Role of Antibiotics?

In order to discuss a role of antibiotics, a 73-year old patient was presented, having an exacerbation of Chronic Obstructive Pulmonary Disease (COPD) and to whom amoxicillin/clavulanate antibiotic was prescribed. Literature search has indicated that antibiotics are recommended for COPD patients in two cases. Firstly, they are recommended in the patients having an acute exacerbation with increased dyspnoea, sputum volume, and sputum purulence. Common options usually include amoxicillin, amoxicillin/clavulanate, azithromycin, and doxycycline. Secondly, it is also recommended for preventive purposes in patients with severe COPD having frequent exacerbations. But, still remain uncertainty on the antibiotic used in outpatients, having mild or moderate COPD

A Role of Family Doctors in Taking Care of Men’s Health

The aim of this study was to investigate, based on routinely collected data, the scope of family doctors work in the field of men’s health. Based on the Croatian Health Service Yearbook in the period from 1995 to 2012, we collected the morbidity data related to male urogenital disorders. The total number of urogenital disorders almost doubled, but the number of diagnoses related to the men increased fourfold, mostly among the oldest patients. The number of prostate hyperplasia increased fivefold, again among the oldest people. The morbidity from other male-specific diseases increased threefold, mostly in the age group 7–19 years. In spite of the increase in the number of newly diagnosed cases of prostate cancer, the percentage of the deaths stabilized after 2001. Men’s health problems are frequent sees and with an upward trend.We are not sure if this means deterioration of men’s health, or just indicates the problem of »overdiagnosis«

FAMILY AS THE FUNDAMENTAL CORE OF PALLIATIVE CARE - CASE REPORT

Velika većina oboljelih koji se nalaze u terminalnoj fazi bolesti žele skrb i mjesto umiranja u svojem domu, u svojoj poznatoj sredini, uz svoju obitelj. Za bolesnika to često znači smanjenje straha od samoće, veći osjećaj sigurnosti i poboljšanje dijela simptoma u obiteljskom okruženju. Najveći teret u provođenju palijativne skrbi u domu bolesnika podnosi najopterećeniji član obitelji, ključni član, a to je njegov njegovatelj. On mora biti u uskoj suradnji sa svojim obiteljskim liječnikom i obavještavati ga o svim nastupajućim promjenama kod oboljelog. Obiteljski liječnik će po potrebi organizirati u okviru svojih mogućnosti pomoć i konzultacije na horizontalnom i vertikalnom nivou, od kućne njege, fizikalne terapije, patronažne službe, sanitetskog prijevoza, usluge vađenja uzoraka u kući za laboratorijske analize, primanja parenteralne terapije, konzultacije sa specijalističkom službom, psihološku pomoć i sl., a kroz kućne posjete svoga tima rješavati akutno nastale zdravstvene. poremećaje. Ali je odgovornost i na cijelom društvu i zdravstvenom sustavu u organiziranju pomoći kako oboljelome tako i obitelji u razdoblju kad se bolest više ne može aktivno liječiti i kad je nužna trajna potporna i palijativna skrb. Svakodnevna i dugotrajna njega bolesnog ukućana može biti izuzetno psihički i fizički naporna za ključnog člana obitelji, jer duljina života u terminalnoj fazi je nepredvidiva. Balansiranje između vlastitih potreba, potreba bolesnika i ostalih članova obitelji može kod njegovatelja dovesti do premorenosti i sindroma iscrpljenja. Liječnik mora prepoznati znakove premorenosti ključne osobe i na vrijeme joj osigurati pomoć i potporu. Najvažnije je da i pacijent i njegova obitelj znaju da od njih liječnici obiteljske medicine i njihovi suradnici nisu „digli ruke“, već da će biti uz njih sve preostalo vrijeme koje budu proveli zajedno sa svojim umirućim članom obitelji. U ovom radu prikazali smo palijativnu skrb, teško oboljelog pacijenta s multifunkcijskim oštećenjima nakon cerebrovaskularnog inzulta koja je organizirana i provođena u domu bolesnika. Uz zdravstvenu, psihološku i duhovnu pomoć oboljelome i njegovoj obitelji, uz permanentnu skrb ključne osobe, supruge oboljelog, pacijent je proživio 2,3 g u obiteljskom okruženju i umro po želji obitelji uz svoje najbliže. Pred liječnika obiteljske medicine uvijek se nakon smrti bolesnika postavlja pitanje „Da li se možda moglo i više pomoći?“The vast majority of terminally ill patients want care and the dying in their homes, in their familiar surroundings, with her family. For patients, this often means a reduction in the fear of being alone, a greater sense of security and improvement of the symptoms. The greatest burden in implementing palliative care in the home of patients submitted overloaded family member, a key member, and this is his carer. He must be in close cooperation with your family doctor and inform him about any upcoming changes sufferer. Family physician if necessary to organize within their capabilities help and consultation on horizontal and vertical level of home care, physical therapy, home care services, medical transport services, removing samples at home to laboratory analyses, receiving parenteral therapy, consultations with specialist services, psychological assistance, etc., and through home visits your team solve acute acquired health. disorders. But the responsibility is on the whole society and the health care system in the organization to help oboljelome and families in those hardest. Daily and long-term care ill inmates can be extremely mentally and physically exhausting for a key member of the family, because the length of life in the terminal phase is unpredictable. Balance between their own needs, the needs of the patient and other family members can lead to the caregiver exhaustion. The physician must recognize the signs of fatigue and the key people at a time to provide her help and support. Most important is that the patient and his family know that one of them did not “given up”, but that will be with them all the time remaining to be spent together. In this paper, we show palliative care in their own home, seriously ill patients with multifunction impairments after stroke. In addition to medical, psychological and spiritual help oboljelome and his family, and the permanent care key persons, wife ill, the patient survived 2.3 g in a family environment, and died at the family’s wishes with your loved ones. Would you perhaps be more family help

FAMILY AS THE FUNDAMENTAL CORE OF PALLIATIVE CARE - CASE REPORT

Velika većina oboljelih koji se nalaze u terminalnoj fazi bolesti žele skrb i mjesto umiranja u svojem domu, u svojoj poznatoj sredini, uz svoju obitelj. Za bolesnika to često znači smanjenje straha od samoće, veći osjećaj sigurnosti i poboljšanje dijela simptoma u obiteljskom okruženju. Najveći teret u provođenju palijativne skrbi u domu bolesnika podnosi najopterećeniji član obitelji, ključni član, a to je njegov njegovatelj. On mora biti u uskoj suradnji sa svojim obiteljskim liječnikom i obavještavati ga o svim nastupajućim promjenama kod oboljelog. Obiteljski liječnik će po potrebi organizirati u okviru svojih mogućnosti pomoć i konzultacije na horizontalnom i vertikalnom nivou, od kućne njege, fizikalne terapije, patronažne službe, sanitetskog prijevoza, usluge vađenja uzoraka u kući za laboratorijske analize, primanja parenteralne terapije, konzultacije sa specijalističkom službom, psihološku pomoć i sl., a kroz kućne posjete svoga tima rješavati akutno nastale zdravstvene. poremećaje. Ali je odgovornost i na cijelom društvu i zdravstvenom sustavu u organiziranju pomoći kako oboljelome tako i obitelji u razdoblju kad se bolest više ne može aktivno liječiti i kad je nužna trajna potporna i palijativna skrb. Svakodnevna i dugotrajna njega bolesnog ukućana može biti izuzetno psihički i fizički naporna za ključnog člana obitelji, jer duljina života u terminalnoj fazi je nepredvidiva. Balansiranje između vlastitih potreba, potreba bolesnika i ostalih članova obitelji može kod njegovatelja dovesti do premorenosti i sindroma iscrpljenja. Liječnik mora prepoznati znakove premorenosti ključne osobe i na vrijeme joj osigurati pomoć i potporu. Najvažnije je da i pacijent i njegova obitelj znaju da od njih liječnici obiteljske medicine i njihovi suradnici nisu „digli ruke“, već da će biti uz njih sve preostalo vrijeme koje budu proveli zajedno sa svojim umirućim članom obitelji. U ovom radu prikazali smo palijativnu skrb, teško oboljelog pacijenta s multifunkcijskim oštećenjima nakon cerebrovaskularnog inzulta koja je organizirana i provođena u domu bolesnika. Uz zdravstvenu, psihološku i duhovnu pomoć oboljelome i njegovoj obitelji, uz permanentnu skrb ključne osobe, supruge oboljelog, pacijent je proživio 2,3 g u obiteljskom okruženju i umro po želji obitelji uz svoje najbliže. Pred liječnika obiteljske medicine uvijek se nakon smrti bolesnika postavlja pitanje „Da li se možda moglo i više pomoći?“The vast majority of terminally ill patients want care and the dying in their homes, in their familiar surroundings, with her family. For patients, this often means a reduction in the fear of being alone, a greater sense of security and improvement of the symptoms. The greatest burden in implementing palliative care in the home of patients submitted overloaded family member, a key member, and this is his carer. He must be in close cooperation with your family doctor and inform him about any upcoming changes sufferer. Family physician if necessary to organize within their capabilities help and consultation on horizontal and vertical level of home care, physical therapy, home care services, medical transport services, removing samples at home to laboratory analyses, receiving parenteral therapy, consultations with specialist services, psychological assistance, etc., and through home visits your team solve acute acquired health. disorders. But the responsibility is on the whole society and the health care system in the organization to help oboljelome and families in those hardest. Daily and long-term care ill inmates can be extremely mentally and physically exhausting for a key member of the family, because the length of life in the terminal phase is unpredictable. Balance between their own needs, the needs of the patient and other family members can lead to the caregiver exhaustion. The physician must recognize the signs of fatigue and the key people at a time to provide her help and support. Most important is that the patient and his family know that one of them did not “given up”, but that will be with them all the time remaining to be spent together. In this paper, we show palliative care in their own home, seriously ill patients with multifunction impairments after stroke. In addition to medical, psychological and spiritual help oboljelome and his family, and the permanent care key persons, wife ill, the patient survived 2.3 g in a family environment, and died at the family’s wishes with your loved ones. Would you perhaps be more family help

ALCOHOLISM – FORGOTTEN DIAGNOSIS IN FAMILY PRACTICE

Cilj rada je utvrđivanje kretanja dijagnoza alkoholizma registriranih u ordinacijama OM u razdoblju od 1995. do 2012. godine. Iz Hrvatsko zdravstveno - statističkih ljetopisa analizirali smo pobol od duševnih bolesti (F dijagnoze) registriran u obiteljskoj medicini, s posebnim osvrtom na podgrupu bolesti vezanih za alkoholizam (F 10). Rezultati istraživanja ukazuju da, paralelno s porastom ukupnog pobola u obiteljskoj medicini, raste i pobol od duševnih bolesti. Porast pobola je uočen u svim grupama duševnih bolesti, osim kod duševnih bolesti vezanih uz alkoholizam. U 1998. godini alkoholizam je sudjelovao s 9% u ukupnom pobolu od duševnih bolesti, a u 2012. samo s 3,2%. Pad broja registriranih dijagnoza alkoholizma je uočen u svim dobnim grupama. Najveći je pad u grupi 7 - 19 godina, za 66,9%, zatim u starijih od 65 godina, za 33,6%, a najmanji u grupi 20 - 64 godine, za 20,5%. Gledajući apsolutne brojeve, samo je 21077 oboljelih od alkoholizma registrirano u obiteljskoj medicini u 2012. ili samo 0,6% odrasle populacije. Utvrđeno je znatno manje registriranih dijagnoza povezanih uz uzimanje alkohola, s kontinuiranim opadanjem u 18 - godišnjem razdoblju. Razloge „zanemarivanja“ ovih dijagnoza u OM trebalo bi dodatno istražiti jer su ta stanja ne samo ozbiljan medicinski nego i socijalno - ekonomski problem.The aim of this study was to estimate trends of diagnosed alcoholism registered in general practice offices from 1995 to 2012. Mental health diseases (F)morbidity registered in family medicine was analysed from data published in the Croatian Health Service Yearbooks, with special emphasis on subgroup of disorders due to use of alcohol (F10). Results of our study show that together with the increase of the total number of diseases in family medicine the number of mental diseases increase as well. The increase was noticed in all groups of mental diseases except in the group of mental diseases due to use of alcoholism. Alcoholism participated 9% in 1998 and only 3.2% in 2012 in total number of mental diseases. Decrease in the number of registered diagnosis of alcoholism was noticed in all age groups. It was the highest in the age group 7-19 years of age (66.9%), followed by those over 65 years (33.6%). It was the lowest in the group aged 20-64 years (20.5%). Taking into consideration the absolute numbers, only 21.077 alcoholic patients were registered in family medicine in 2012 or only 0.6% of the adult population.Significantly smaller number of registered diagnosis connected to alcohol drinking than expected was established and it was deceasing with continuity during the 18 years period. Reasons for «neglecting» this diagnosis in family medicine should be examined because alcoholism is very serious medical and socio-economic problem

Nine-year Trends in the Morbidity of Mental Disorders and Psychotropic Drug Utilization in Croatia: Over-diagnosis and Over-utilization?

Overall drug overuse, including psychotropic, is the Croatian reality. Therefore, in between 2000 and 2012, the interventions to control drug overspending were undertaken. The main aims of the study are: to determine the morbidity trends of mental disorders registered in family medicine (FM), the trends in psychotropic drug utilization and to identify whether the trends of utilization have any relation to the interventions. The results indicate that mental disorders represent a high disease burden in Croatia. It was also present a higher burden of psychotropic drug utilization; second ranked in the total drug utilization during the nine-year follow up period. The utilization of psycholeptic’s, was even higher; from 2004 to 2008; those drugs were ranked first in terms of utilization. Between 20–25% of Croatia’s total health care budget is usually spent on drugs. The interventions that are currently being implemented to control drug utilization have not brought about any changes

Zašto oportunistički probir za preddijabetes i šećernu bolest u obiteljskoj medicini? Proces probira traži prilagodbe

Procijenjeno je da je jedna trećina do jedne polovine osoba sa šećernom bolesti neotkriveno i stoga neliječeno. SZO preporuča   prevenciju i rano otkrivanje bolesti kao važan segment u zaustavljanju epidemijske pojavnosti bolesti. Oportunistički probir na neotkrivenu bolest u ordinacijama obiteljske medicine najprihvatljivija je metoda. Proces se odvija na temelju jedinstva: čimbenika rizika (poznavanja pacijenta i obitelji), prostora u kojem se proces odvija, postupaka intervencije nakon probiranja, liječenja i praćenja pacijenta nakon intervencije. Obiteljskom liječniku potreban je jednostavan postupak koji će provoditi tim obiteljskog liječnika u vremenskim i prostornim kapacitetima prakse koji neće dodatno opteretiti konzultaciju, pacijenta i zdravstveni sustav. Takav postupak može postati rutinski rad liječnika obiteljske medicine. U radu je prikazan model za poboljšanje prikupljanja podataka o rizicima iz elektronske medicinske dokumentacije prema WONCA International Classiffication Commitee (WICC)

Zašto oportunistički probir za preddijabetes i šećernu bolest u obiteljskoj medicini? Proces probira traži prilagodbe

Procijenjeno je da je jedna trećina do jedne polovine osoba sa šećernom bolesti neotkriveno i stoga neliječeno. SZO preporuča   prevenciju i rano otkrivanje bolesti kao važan segment u zaustavljanju epidemijske pojavnosti bolesti. Oportunistički probir na neotkrivenu bolest u ordinacijama obiteljske medicine najprihvatljivija je metoda. Proces se odvija na temelju jedinstva: čimbenika rizika (poznavanja pacijenta i obitelji), prostora u kojem se proces odvija, postupaka intervencije nakon probiranja, liječenja i praćenja pacijenta nakon intervencije. Obiteljskom liječniku potreban je jednostavan postupak koji će provoditi tim obiteljskog liječnika u vremenskim i prostornim kapacitetima prakse koji neće dodatno opteretiti konzultaciju, pacijenta i zdravstveni sustav. Takav postupak može postati rutinski rad liječnika obiteljske medicine. U radu je prikazan model za poboljšanje prikupljanja podataka o rizicima iz elektronske medicinske dokumentacije prema WONCA International Classiffication Commitee (WICC)