Osijek i nordijsko hodanje

Nordijsko hodanje, pojam poznat i kao skijaško hodanje, oblik je vježbanja koji se sastoji od hodanja uz pomoć štapova sličnih štapovima za skijanje. Nastanak nordijskog hodanja veže su uz nordijsko skijaško trčanje. Nordijski skijaši u ljetnim periodima bez snijega provodili su ga kao dio treninga koji je vjerno simulirao skijaško trčanje još od 30-tih godina 20. stoljeća. Od tada do danas nordijsko hodanje sve je više pronalazilo poklonike među rekreativcima i stanovništvom sjeverne Europe i Amerike, ali se proširilo i na ostatak Europe, pa tako i na Hrvatsku. Broj ljudi koji se njime bave procjenjuje se u desecima milijuna diljem Europe

Internet bez opasnosti za djecu u Osijeku

Od svoje pojave, Internet je postao vrlo omiljeni medij. Svojevrstan prozor u svijet. Omogućuje brzu komunikaciju i dostupnost brojnih znanja i neizmjernu slobodu. Upravo zbog te slobode toliko je i opasan. Sve je veći broj internetskih društvenih mreža koje svoje poklonike pronalaze među svim dobnim skupinama, poglavito među djecom, koja nerijetko bivaju žrtvama seksualnih i drugih napastovanja. Osobito privlačna mladima je anonimnost koju Internet pruža, a koju je nemoguće postići u nekoj drugoj vrsti komunikacije. Ova anonimnost oslobađa i potiče ljude na drukčiju komunikaciju nego što bi to činili u osobnim kontaktima, pri tome se svatko može predstaviti kako želi i biti što želi. Ponekad se odrasli ljudi koji često nemaju prijateljske namjere mogu predstavljati kao djeca. Time djeca upadaju u kobnu zamku virtualnog svijeta, a posljedice po njih su nerijetko nemjerljive. Iako je Internet i njegovo korištenje prisutan već duže vrijeme u Hrvatskoj, još uvijek ne možemo govoriti kako je u dovoljnoj mjeri razvijena svijest o opasnostima koje on nosi. Nedovoljno je razvijena svijest kod roditelja, a još manje kod djece. Jednako tako nije u dovoljnoj mjeri prisutna svijest opasnosti ni kod onih državnih institucija koje bi u znatno većoj mjeri morale poduzimati mjere i radnje s ciljem povećanja sigurnosti i sprečavanja nasilja i drugih opasnosti na Internetu. S problemom nasilja i zlostavljanja djece susreće se svako društvo, bez obzira na kojem stupnju socio-ekonomskog razvoja se nalazilo i bez obzira na kulturalne razlike. Ono po čemu se pojedina društva međusobno razlikuju, način je kako se ona nose s problemom zlostavljanja i kako štite djecu

Od urednika broja

U nastavku prikazivanja zdravlja u našim županijama pripala mi je iznimna čast urediti broj koji prikazuje stanje zdravlja žitelja Zadarske županije. Urednički tim pripremio je prikaz stanja zdravlja kao i prioritete i aktivnosti koje se provode u Zadarskoj županiji s ciljem očuvanju zdravlja, istodobno ukazujući na širinu profesionalnih interesa, ali i postojanju svijesti o važnosti preventive u Zadarskoj županiji. Svemu tome snažnu potporu davala je i daje Zadarska županija, a iz riječi župana gospodina Stipe Zrilića jasno se iščitava odlučnost, volja i ustrajnost ka zacrtanom cilju, kako bi svaki kutak županije postao zdravo mjesto za život i rad. Njihova znanja i iskustvo dragocjena su za sve koji rade na prevenciji bolesti i promicanju zdravlja stanovništva

Preventivni pregledi u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Osječko-baranjskoj županiji 2009. godine

Dobro organizirana zdravstvena zaštita žena jedan je od bitnih čimbenika za očuvanje i unapređenje kvalitete života žena uopće. Kroz skrb o materinstvu, planiranje obitelji, zaštitu žena od malignih bolesti čini temelj osiguranja biološke reprodukcije pučanstva, a kroz važnu ulogu u obitelji i odgoju kao i značaja radne produktivnosti žena u društvenom okružju, predstavlja i treba biti vodeći i najvažniji zadatak svakog društva. Zdravstvena zaštita žena organizirana je u Hrvatskoj na primarnoj razini zdravstvene zaštite kroz rad specijalista ginekologa koji obavljaju svoju djelatnost u sastavu Doma zdravlja, u privatnim ordinacijama koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) ili privatne ordinacije bez ugovora s HZZO-om. Pri tome je osiguranicama omogućen slobodan izbora ginekologa, a s ciljem što bolje dostupnosti i kontinuiteta zdravstvene zaštite s tradicijom u Hrvatskoj dužom od 40 godina. Preventivni pregledi u zdravstvenoj zaštiti žena od velikog su značaja u očuvanju i unapređenju zdravlja žena. Njihovo masovnije provođenje 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća dovelo je do pada incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice u Hrvatskoj(1). Nakon 1990-ti godina dolazi do ponovnog porasta incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice uz porast stope incidencije u dobi od 45-49 i 55-59 godina. Navedeni trend prisutan je i u Osječko-baranjskoj županiji, uz nešto višu prosječnu stopu incidencije i smrtnosti(2,3)

Pojedini prilozi za ocjenu zdravstvenih i socijalnih prilika u Osječko-baranjskoj županiji

Opći podaci o Osječko-baranjskoj županijiOsječko-baranjska županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave dio je upravno-teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske ustanovljenog 1993. godine.Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u Panonskom prostoru i prostire na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav. Plavno područje rijeke Dunav stvorilo je Kopački rit, svjetski poznato utočište brojnih ptičjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zaštićeno kao posebni zoološki rezervat. Pretežito je ravničarsko područje koje pogoduje razvitku poljoprivrede. O poljoprivrednom karakteru ovog područja govori činjenica da 260.778 ha čine obradive poljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama.Područje Županije ispresijecano je s preko 1.700 km cesta i 180 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava (koja je plovna do Donjeg Miholjca a sa statusom međunarodnog plovnog puta do Osijeka) povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. S dvije zračne luke kod Osijeka (Osijek i Klisa) Županija je povezana s mrežom hrvatskih zračnih luka. Preko Osijeka vodi i europski prometni koridor C5 koji povezuje sjever Europe (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more). U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste (u okviru TEM projekta) Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče

The Incidence of Skin Squamous Cell Carcinoma in Osijek-Baranja County – An Epidemiological Study

The aim of this study is to show the incidence of squamous cell carcinoma of the skin in Osijek Baranja County, Eastern Croatia, in period from 2004 to 2009. This is the first report of epidemiological features of squamous cell skin carcinoma in this region. In this period we registred 469 patients with SCC of the skin, from which 237 females (50.5%) and 232 males (49.5%). World age-standardised rates (ASRW per 100,000) incidence in this period was 11.8/100,000 (16.8/ 100,000 for men and 9.0/100,000 for women). SCC of the skin occur in elderly commonly after 70 years. Most common localization is on the photoexposed areas, for example head, neck and backs of the hands. These localization varied in males and females (in females 2.5 times more in the nose area than males while 6 times more on the ear). The relation between photoexposed and photo non-exposed areas is 5:1. These results will serve as reference for studying the patterns of descriptive epidemiology of squamous cell carcinoma of the skin in the Osijek-Baranja County and the surrounding region

The Incidence of Skin Squamous Cell Carcinoma in Osijek-Baranja County – An Epidemiological Study

The aim of this study is to show the incidence of squamous cell carcinoma of the skin in Osijek Baranja County, Eastern Croatia, in period from 2004 to 2009. This is the first report of epidemiological features of squamous cell skin carcinoma in this region. In this period we registred 469 patients with SCC of the skin, from which 237 females (50.5%) and 232 males (49.5%). World age-standardised rates (ASRW per 100,000) incidence in this period was 11.8/100,000 (16.8/ 100,000 for men and 9.0/100,000 for women). SCC of the skin occur in elderly commonly after 70 years. Most common localization is on the photoexposed areas, for example head, neck and backs of the hands. These localization varied in males and females (in females 2.5 times more in the nose area than males while 6 times more on the ear). The relation between photoexposed and photo non-exposed areas is 5:1. These results will serve as reference for studying the patterns of descriptive epidemiology of squamous cell carcinoma of the skin in the Osijek-Baranja County and the surrounding region

Epidemiologic Data of Malignant Melanoma in Osijek-Baranya County (Eastern Croatia) During the Period of 2000–2008

During the past several decades there has been a substantial increase in the incidence of malignant melanoma worldwide. The highest incidences were reported in New Zealand and Australia. In Europe the northern countries generally have a higher incidence. The aim of this retrospective study was to provide the incidence and mortality for all patients with malignant melanoma diagnosed in Osijek-Baranya County, Eastern Croatia, during 2000–2008. In the past 30 years in the Republic of Croatia the incidence of melanoma increased by 337%. During the period of 2000–2006 in Osijek-Baranja County, the incidence of melanoma increased by 13%. The incidence of melanoma increases with age, but in past decades melanoma is more often diagnosed in people aged 25–40. The mortality between 2000 and 2008 increased by 18%. The incidence of melanoma generally increases equally in men and women. The most common localization of skin melanoma in males was trunk and in females the lower extremities. Presently, in Osijek-Baranya County melanoma is 15th on the list of malignant tumors and represent 2% of all malignant tumors. In New Zealand, Australia and European northern countries mortality is reduced, as result of earlier diagnosis and education of risk groups. Unfortunately, in Osijek-Baranya County, in a comparison with these countries, the mortality is higher although incidence is the same or lower

Zdravstveno stanje i zdravstvena zaštita pučanstva starije životne dobi u Osječko-baranjskoj županiji

Demografske značajke pučanstva Osječko-baranjske županije Procesi promjene dobne strukture stanovništva, baš kao i najrazvijenije zemlje Europe, zahvatili su i Hrvatsku. Udio stanovništva starijeg od 65 godina je premašio 10% 1971. godine, i od tada se povećava. Prema klasifikaciji Ujedinjenih Naroda zemlje s udjelom stanovništva starijeg od 65 godina većim od 10% se ubrajaju u zemlje sa vrlo starim pučanstvom. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je bilo 15,5%, a u Osječko-baranjskoj županiji 14,7% osoba starijih od 65 godina. Mortalitet osoba starije životne dobi Dobna struktura ukupnog mortaliteta u Osječko-baranjskoj županiji pokazuje da najviši udjel od 77,2% imaju stariji od 65 godina (3.031 od ukupno umrlih 3.927) (slika 1). Od svih umrlih muškaraca je 33%(628 muškaraca) mlađe od 65 godina. Od svih umrlih žena je 13% (265 žena) mlađe od 65 godina

Cervical Cancer in Osijek-Baranja County – Possibilities for Prevention

In Osijek-Baranja County, there was a rise in the number of non-invasive and fall of invasive cervical cancer in the period 2000–2008, but cervical cancer still represents an important public health problem in Osijek-Baranja County. Cervical cancer in 2008 was the ninth female cancer site and represents 3.5% of all malignant diseases in women. In the same year it was also at the ninth place of all cancer deaths in women with a share of 3.3%. The large number of women cervical cancer was detected at an advanced stage of the disease so that there is an pincrease in mortality from cervical cancer. Although the incidence of cervical cancer is lower in relation to Croatia and other countries in the region, the mortality rate is still higher than in the countries of Western Europe. In order to reduce the incidence and mortality of cervical cancer primary task of the public health system is the introduction of secondary prevention through properly organized screening program. The program should be tailored to the financial and human resources and local specificities, with the agreement on a strategy that will give the best results