95 research outputs found
Alpine and saanen goats milk yield and composition
Utjecaj redoslijeda laktacije na proizvodnju i sastav mlijeka koza alpina i sanske pasmine, držanih u istim uvjetima ishrane i njege praÄen je za trajanja prve tri laktacije. Razlike dužine trajanja prve i druge laktacije nisu bile signifikantne (P> 0,05), a treÄa laktacija koza alpina pasmine bila je signifikantno kraÄa (239 dana) od treÄe laktacije sanskih koza (259 dana) - P<0,05. Koze alpina pasmine proizvele su u drugoj i treÄoj laktaciji 18% i 37%, a koze sanske pasmine 23% mlijeka viÅ”e nego u prvoj laktaciji. ProsjeÄne koliÄine masti i bjelanÄevina u mlijeku svih koza u sve tri laktacije bile su podjednake.The influence of lactation sequence on milk yield and composition of Alpine and Saanen goats, kept, fed and brought up in equal condition, was studied during first three lactations. The 3rd lactation of Alpine goats was significantly (P<0.05) shorter (239 days) than that of Saanen (259 days). Differences in lenght between the first and second lactation were not significant. Both breeds produced more milk during 2nd and 3rd lactation compared to the first - Alpine 18 and 37 per cent, Saanen 23 and 35 per cent resp. Average amounts of milk and protein in both breeds and during three lactations were roughly equal and their differences not significant
Production, composition and properties of goat\u27s milk
GodiÅ”nja proizvodnja kozjeg mlijeka u svijetu iznosi 12,3 milijuna tona i u razdoblju od 1992.-1999. ima trend najveÄeg poveÄanja (+29,87%) u odnosu na kravlje i ovÄje mlijeko. PotroÅ”nja kozjeg mlijeka takoÄer je u porastu zbog terapeutske i visoke hranidbene vrijednosti. Sve veÄa potražnja mlijeka, te velike proizvodne moguÄnosti koza, utjecale su na razvoj kozarstva i Äinjenicu da je proizvodnja i prerada kozjeg mlijeka važna djelatnost u mnogim dijelovima svijeta. U radu su navedeni Äimbenici koji utjeÄu na proizvodnju kozjeg mlijeka (pasmina, dužina laktacije, stadij i redoslijed laktacije). ObraÄen je kemijski sastav mlijeka, pojedine fizikalne osobine, somatske stanice, tehnoloÅ”ke osobine mlijeka. Navedene su sliÄnosti i razlike izmeÄu kozjeg i kravljeg mlijeka u pojedinim osobinama.Annual world production of goat\u27s milk, in the period from 1992 to 1999, was 12.3 mil. tons showing an increase (+29.87 %) in comparison with cow\u27s and sheep\u27s milk production. The goat\u27s milk consumption, due to its therapeutic and nutritive values, increases as well. The increased consumption as well as great goat\u27s potency had on influence on goat\u27s breeding increase. Furthermore goat\u27s milk production is very important activity in many parts of the world. In this paper the facts effecting goat\u27s milk production (breed, lactation period and lactation sequences) are presented. The chemical composition, physical properties, somatic cells technological characteristics of the milk are discussed. Similarities and differences between goat\u27s and cow\u27s milk are mentioned as well
The influence of breed and lactation number on goats lactation curve parameters
Istraživanje utjecaja pasmine i redoslijeda laktacije na pojavu vrha proizvodnje mlijeka, na vrijeme pojave vrha proizvodnje mlijeka i na perzistenciju, provedeno je s istim alpina i sanskim kozama tijekom prvih pet laktacija. MlijeÄnost je kontrolirana jednom na mjesec. Rezultati mjeseÄnih kontrola mlijeÄnosti korigirani su na 50., 100., 150. i 200. dan laktacije, pri Äemu se koristila nelinearna funkcija. Korekcija koliÄine mlijeka provedena je jednadžbom Wood-a (1967). Vrijednosti vrha proizvodnje, vrijeme pojave vrha i perzistencije odreÄivani su primjenom izraÄunatih vrijednosti parametara toka laktacije a, b i c, prema jednadžbi Wooda. IzraÄunate vrijednosti za svaku pojedinu pasminu i laktaciju statistiÄki su analizirane linearnim modelom (Harvey, 1975). MeÄu pasminama nisu ustanovljene znaÄajne razlike u vrhu proizvodnje mlijeka i perzistenciji, dok su znaÄajne razlike u vremenu pojave vrha ustanovljene samo u I. laktaciji. Redoslijed laktacije znaÄajno je utjecao na vrijeme pojave vrha i na perzistenciju. Vrh proizvodnje mlijeka znaÄajno se poveÄao s porastom redoslijeda laktacije sve do IV. jarenja.Research relative to the influence of breed and number of lactation, on milk yields peak, time of reaching peak yield and persistency, was carried out using the same Alpina and Saanen goats through the first five lactations. Milk production was controlled once a month. The results were corrected on the 50th, 100th, 150th and 200th day of lactation using a non-linear function. Milk yield\u27s correction was done using Wood\u27s equation (1967). Milk peak yield values, time of reaching milk peak yield and persistency were determined using calculated lactation parameter values a, b and c according to the Wood equation. Each breed\u27s calculated value and lactation was statistically analyzed using linear model (Harvey, 1975). Differences between milk yield peak and persistency as well as between breeds were not significant. Significant were differences within time of reaching milk yield peak during the first lactation. Lactation number influenced significantly time of reaching milk peak and persistency. Milk yield\u27s peak increased significantly with increased number of lactation up to the fourth kidding
Implementation of HACCP system in production of PaŔki cheese
Sustav analize opasnosti i kontrole kritiÄnih toÄaka (HACCP) u Republici Hrvatskoj od 31. srpnja 2006. godine zakonski je obvezan u svim subjektima koji posluju hranom. S time u skladu proizvoÄaÄi mlijeÄnih proizvoda, pa tako i registrirani proizvoÄaÄi PaÅ”kog sira, moraju u svoje pogone implementirati HACCP sustav. Svrha ovog rada je prikazati uvoÄenje i primjenu HACCP sustava u relativno malom proizvodnom pogonu, u Ā«Sireni - maloj siraniĀ» u Kolanu na otoku Pagu. Stoga je najprije obraÄena zakonska osnova u Hrvatskoj i u Europskoj uniji vezana uz implementaciju sustava HACCP. Zatim je opisan postupak certifikacije te preduvjetni programi koji su temelj uspjeÅ”ne implementacije HACCP sustava. Prikazana je primjena HACCP sustava u proizvodnji PaÅ”kog sira kroz dokumentaciju samog sustava te opisane analize opasnosti i odreÄivanje kontrolnih kritiÄnih toÄaka kroz definirane proizvodne procese. Opisana je kontrola, nadzor i korektivne mjere za procese proizvodnje, te konaÄno i HACCP plan. PredoÄen je sustav standardnih sanitacijskih operativnih procedura (SSOP plan) u pogonu sirane te sustav sljedivosti i plan osposobljavanja djelatnika. TakoÄer su navedeni svi zapisi i potrebna dokumentacija u implementaciji sustava. UvoÄenjem HACCP sustava u pogon Ā«SireneĀ» poboljÅ”ana je opÄa higijena objekta, opreme i osoblja, a rizici od kontaminacije proizvoda su svedeni na minimum. Djelotvornom provedbom kontrolnih mjera i evidencije u zapisima, poboljÅ”ana je i kvaliteta proizvedenog PaÅ”kog sira.Since August 2006 all participants in Republic of Croatia dealing with the food have an obligation to introduce Hazard Analysis of Critical Control Point (HACCP) system. Therefore, all producers of dairy products, as well as registered producers of PaÅ”ki cheese have to implement HACCP system in their facilities. The aim of this work is to describe implementation and use of HACCP system in Ā«Sirena - mala siranaĀ» which is a small-scale cheese factory situated in a place Kolan on the island of Pag. For this reason, EU and Croatian legislative related to HACCP system is firstly described. After that, procedure of certification is presented, as well as prerequisite programs of the system which are the base for successful implementation of the HACCP system. Furthermore, appliance of HACCP in PaÅ”ki cheese production through systemās documentation is described. Flow diagram is presented, analysis of hazardous and determination of critical control points is described trough defined production processes. Next, control, monitoring and corrective measures for production processes are described. Finally, HACCP plan and Standard Sanitation Operative Procedures (SSOP) are presented. Besides that, traceability system and training plan are shown, as well as all required record lists and other documentation for HACCP system. With implementation of the HACCP system in Ā«SirenaĀ» cheese facility, general hygiene was improved as well as hygiene of equipment and personnel. Risk of product contamination is reduced to a minimum level. With effective management of control measures and records, quality of produced PaÅ”ki cheese was also improved
Quality marks: protected denomination of origin (pdo), protected geographical indication (pgi) and traditional speciality guaranteed (tsg) as social and economic impact on the local cheese production
U lipnju 1993. Europska unija usvojila je Propis (No. 2081/92.), kojim su propisani kriteriji za dobivanje oznaka kvalitete: izvornost (PDO) i zemljopisno podrijetlo (PGI) poljoprivrednih proizvoda i kultura. Propisom EU (No. 1804/99.) proÅ”irena je zaÅ”tita i na proizvode garantiranog tradicionalnog specijaliteta (TSG) koji specifiÄne karakteristike imaju zbog naÄina izrade ili tradicionalnog sastava, a neovisne su o odreÄenom podruÄju. ZaÅ”tita specifiÄnih poljoprivrednih proizvoda oznakama izvornosti (PDO), zemljopisnog podrijetla (PGI) i garantiranog tradicijskog specijaliteta (TSG) dozvoljena je i zemljama koje nisu Älanice EU. IzmeÄu zemalja EU Francuska, Italija, Å panjolska i GrÄka uspjele su zaÅ”titi veÄinu svojih tradicionalnih sireva. Prema podatcima Europskog povjerenstva broj registriranih zaÅ”tiÄenih sireva s oznakom PDO je 128, a oznakom PGI 10 (Ba r jol l e i S y l va n de r , 2000.). Osim gospodarskih razloga, zaÅ”titom sireva oznakama PDO, PGI ili TSG svaka zemlja ujedno zaÅ”tiÄuje socijalni, okoliÅ”ni i kulturoloÅ”ki identitet odreÄenog podruÄja. Zakonom o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga (N.N. 78/99.), koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, mogu se zaÅ”tititi tradicionalno proizvedeni sirevi. MeÄutim, Hrvatska do sada nije zaÅ”titila niti jedan sir na europskoj razini. Stoga, želi li Hrvatska istinski zaÅ”titi posebnost svojih tradicionalnih sireva od nestanka i imitacija, sustav zaÅ”tite mora biti gotovo identiÄan propozicijama prihvaÄenim od EU. Na osnovu iskustava drugih zemalja, cilj ovog rada je prikazati Å”to je potrebno napraviti u nacionalnoj legislativi kako bi se uspostavio uÄinkovit sustav za zaÅ”titu sireva prema EU Propisima 2081/92. i 1804/99.In July 1993, the European Community Regulation (EEC): Protected
Denomination of Origin (PDO) and Protected Geographical Indication (PGI) No. 2081/92 came into force. This Regulation has set up the criteria, which are needed for protection of geographical indications and designations of origin for agricultural products and foodstuffs. The Regulation has been extended (Regulation EEC No. 1804/99) to the products, which specific features are due to a production method or traditional composition without any link with a particular area (TSG). According to the Regulation, countries outside the European Community have also been given an opportunity to formally recognise and to protect their own specific products under the concept of Protected Designation of Origin (PDO), Protected Geographical Indication (PGI) and Traditional Speciality Guaranteed (TSG). Since then, among EU countries, France, Italy, Spain and Greece have succeeded to protect the highest number of their own traditional cheeses. The total number of PDO and PGI cheeses, registered by the European Committee, are 128 and 10 respectively (Ba r jo l l e and S y l va n de r , 2000). It is worth to stress that PDO/PGI/TSG policy is much more than economic success. This is a strategy that encourages a number of social, environmental and cultural benefits. Law on the protection of geographical indications of products and service (The Official Gazette 78/99) has been already adopted in Croatia. However, nothing has been done to protect cheeses under the Europeans requirements. In that respect, if Croatia really wants to protect their unique cheese varieties against the misuse and imitation, the framework of regulations has to be very close to the proposition adopted by the EU. This report is based on the experience of other countries in the implementation of the concept of the legislation necessity to develop an effective system of cheese protection under EU Regulations 2081/92 and 1804/1999
Production, composition and properties of sheep\u27s milk
Proizvodnja ovÄjeg i kozjeg mlijeka u svijetu procjenjuje se na 20,6 milijuna tona, od toga na ovÄje mlijeko otpada 8,3 milijuna tona. NajveÄi proizvoÄaÄi ovÄjeg mlijeka u svijetu su: Azija, Europa i Afrika. U Hrvatskoj je 1998. godine bilo 426.000 ovaca, od toga je 12% pod selekcijskim obuhvatom. Uglavnom prevladavaju domaÄe pasmine ovaca (dalmatinska pramenka, paÅ”ka ovca, creska ovca, liÄka pramenka...). Ovce se uzgajaju u prvom redu radi mesa ali i radi mlijeka koje se preraÄuje u sireve od kojih je najpoznatiji PaÅ”ki sir Iako je ovÄarstvo u Hrvatskoj joÅ” uvijek dobrim dijelom ekstenzivno, poduzimaju se odgovarajuÄe mjere i stvaraju uvjeti za njegovo unapreÄenje. U radu su navedeni Äimbenici koji utjeÄu na koliÄinu i sastav mlijeka. Istaknute su osnovne znaÄajke kemijskog sastava, fizikalnih i tehnoloÅ”kih osobina, te broja somatskih stanica. Navedene su sliÄnosti i razlike izmeÄu ovÄjeg i kravljeg mlijeka.World production of goat\u27s and sheep\u27s milk is estimated to be 20.6 million tons, of which sheep\u27s milk mohes 8.3 million tons. World\u27s leading sheep milk producers are Asia, Europe and Africa. In 1998 the population of sheep\u27s in Croatia was 426000 of which 12% was under selection. Predominant breeds are domestic ones (Dalmatian Pramenka, sheeeps from islands Pag and Cres as well as Pramenka from Lika\u27s area). Sheep\u27s are, in the first place, kept for meat production and less for milk or cheese production among which cheese from island Pag is the most popular one. Although sheep production in Croatia is more of an extensive nature, appropriate measures have been taken to create the conditions for its improvement. This paper is dealing with factors affecting the milk yield and its composition. Basic characteristics of chemical composition, physical and technological properties as well as the number of somatic cells are pointed out. Similarities and differences between cow\u27s and sheep\u27s milk are described
Pregled novih spoznaja u kemiji mlijeka
Advances in milk chemistry analytics are in a continuous development for more than one century. Recently, more sophisticated analytical methods became available for a routine performance in the laboratory. On the other hand, some of the methods routinely performed in the laboratory became available for the analyses performed at farm level. Overall, the amount and the resolution of data acquired on daily bases today, enables timely monitoring in the dairy production process. Determining the individual components of milk and dairy products in the laboratory can be accomplished using reference methods, or by using routine methods, which are calibrated using the results of the reference methods. Advanced laboratory analysis of milk and dairy products include sophisticated analytical techniques and equipment such as centrifugation, electrophoresis, chromatography, electron microscopy, dynamic light scattering, neutron and X-ray scattering, rheology, mass spectrometry and proteomic approach, all summarized in this review. Additionally, a synopsis of the methods available in laboratory analytical approach of milk components (protein, fat, lactose, minerals and vitamins) and recent on-farm analytical methods using sensor technology is provided.Tijekom dvadeset i prvog stoljeÄa nove spoznaje u istraživanju kemijskog sastava I kvalitete mlijeka su kontinuirane. U zadnjih nekoliko godina istraživanja koja su se obavljala u laboratoriju postaju puno detaljnija i sofisticirana, dok dio rutinskih laboratorijskih analiza postaje moguÄ na farmama. Laboratorijske analitiÄke metode za odreÄivanje komponenti mlijeka i mlijeÄnih proizvoda mogu biti referentne ili rutinske koje su kalibrirane uz pomoÄ referentnih metoda. Nove analitiÄke metode u laboratorijskoj analitici ukljuÄuju opremu za elektroforezu, kromatografiju, odreÄivanje aminokiselinskih sekvenci, elektronsku mikroskopiju, DLS-metoda (metoda dinamiÄkog rasipanja svjetlosti), neutronsko i radioaktivno zraÄenje, reologija, masenu spektrometriju i proteomske analize koje su detaljno objaÅ”njene u ovom preglednom radu. Pregledni rad opisuje analitiÄke metode analize sastava mlijeka u laboratoriju (bjelanÄevine, mlijeÄnu mast, laktozu, minerale i vitamine), te analitiÄke metode na farmi koje koriste senzorsku tehnologiju
Variation in protein content of pasteurized milk during the period 1974 to 1989
U razdoblju od godine 1974. do 1989. kolebale su koliÄine bjelanÄevina u 2034 uzorka pasteriziranog mlijeka, prikupljenih na zagrebaÄkom, tržiÅ”tu, od 2,65% do 3,25%, a mjeseÄni prosjeci od 2,908% do 3,026%. Razlike mjeseÄnih prosjeka bile su veÄinom signifikantne. Najmanji je mjeseÄni prosjek odreÄen u kolovozu, a najveÄi u studenom. U namjeri da se poboljÅ”a sastav mlijeka predlaže se proÅ”irenje kontrole muznosti i na odreÄivanje koliÄine bjelanÄevina, te formiranje cijene mlijeku i na temelju podataka o koliÄini bjelanÄevina.Monthly average of total protein content in 2034 commercial samples of pasteurized milk, during the period 1974 to 1989, varied from 2.908 to 3.026 per cent, and data of individual samples from 2.65 to 3.25 per cent. Differences in monthly average of total protein contents were mostly significant. Highest seasonal results occur in November, lowest in August. Introduction of protein testing in individual cow testing and including protein in milk price calculation is suggested on purpose to improve the protein content in milk
The importance of antibiotic residues presence detection in milk
AntibiotiÄki ostatci najÄeÅ”Äe su prisutne inhibitorne tvari u mlijeku koje nepovoljno djeluju na ljudsko zdravlje, tehnoloÅ”ka svojstva i kakvoÄu mlijeka i mlijeÄnih proizvoda. Zbog zaÅ”tite potroÅ”aÄa i osiguranja proizvodnje visoko kvalitetnog mlijeka Europska unija (EU) je propisom 2377/ 90. utvrdila gornju dopuÅ”tenu granicu za antibiotiÄke ostatke u mlijeku. Premda ostatci antibiotika u mlijeku mogu biti posljedica lijeÄenja od bilo koje bolesti, oni su kod muznih životinja najÄeÅ”Äe prisutni u mlijeku nakon lijeÄenja upale vimena. Cilj ovog rada bio je upozoriti na obvezu sustavne kontrole prisutnosti antibiotiÄkih ostataka u mlijeku buduÄi da su mlijeko i mlijeÄni proizvodi znaÄajni u prehrani ljudi. U radu su opisane razliÄite skupine antibiotika, mehanizam njihova djelovanja, pogreÅ”ke koje nastaju u proizvodnji mlijeÄnih proizvoda i metode za njihovo dokazivanje.Antibiotic residues are the most present inhibitory substances in milk
having undesirable effect on human health, technological characteristics and the quality of milk and dairy products. In order to protect consumer\u27s health and to ensure high quality milk production, European Union (EU) regulation 2377/90 sets a maximum permitted levels for antibiotic residues in milk. Although the presence of antibiotic residues in milk can be due to animal diseases treatment, and in the case of milking animals, they are mostly present after mastitis treatment. The aim of this work is to stress the importance of the continuous control on antibiotic residues presence in milk, due to the role that milk and dairy products have in human nutrition. In this paper, different groups of antibiotics, mechanisms of theirs action, mistakes occurring in dairy products manufacture as well as the methods for theirs detection are described
Somatic cells in goat milk
Broj somatskih stanica u neinficiranom kozjem mlijeku veÄi je u odnosu na broj u mlijeku neinficiranih krava. Prema literaturnim podacima, njihov broj u kozjem mlijeku mote biti veÄi od 1x106/ml. Pasmina, stado, stadij i redoslijed laktacije, sezona utjeÄu na poveÄanje broja somatskih stanica u mlijeku, no glavni razlog je apokrini tip sekrecije mlijeka. Zbog toga se za utvrÄivanje somatskih stanica u kozjem mlijeku ne mogu u potpunosti koristiti metode koje se koriste za kravlje mlijeko niti prihvatiti graniÄna vrijednost od 400000 SS/ml. Mogu se koristiti samo metode specifiÄne za stanice s DNA i one koje razlikuju stanice nukleotida od citoplazmatskih Äestica. VeliÄina poveÄanja somatskih stanica u kozjem mlijeku iznad fizioloÅ”ke razine uvjetovana je uzroÄnikom mastitisa. Dijagnoza subkliniÄkog mastitisa u koza provodi se izolacijom patogenih mikroorganizama iz mlijeka.Somatic cell counts in milk of uninfected goats is much higher then in milk of uninfected cows. Considering literature, number should be higher than 1x106/ml. Breed, herd, stage and number of lactation, season are found to affect higher cell numbers. But, major reason for that is apocrine type of milk secretion, that results in a high number of round cytoplasmic particles and epithelial cells in milk. Due to, methods routinely used for estimating SSC and the treshold value (400000 cells/ml), could not be applied accurately to goat milk. Therefore, only counting methods specific for DNA should be employed for estimating SCC in goat milk. Increase of SCC in goat milk upper fiziological level is also influenced by pathogenic organisms. Diagnosis of subclinical goat mastitis should be based primarily on isolation of organisms from milk
- ā¦