Synonyms and differences in Croatian translations of Lk 22,54-62

U ovome se radu raščlanjuju prijevodne razlike u sedamnaest različitih prijevoda istoga teksta: dijela iz Evanđelja po Luki u kojemu se govori o tome kako se Petar odrekao Isusa. Nakon uvoda u kojemu se raspravlja o samim nazivima povezanima sa sinonimima i njihovim podvrstama te o samoj pojavi (sinonimija, sinonimičnost, istoznačnost, bliskoznačnost i sličnoznačnost), u radu se osvrće i na sinonimiju kao književno obilježje i sinonime kao problem u prevođenju. Potom se predstavlja građa: 10 različitih prijevoda i još njihovih 11 pregledanih inačica, od kojih 4 imaju posve jednak tekst. U drugomu se dijelu rada navode opće razlike, uglavnom gramatičke (glagolska vremena, inverzija, navesci, konektiri) i pravopisne (točke, uskličici, zarezi). U trećemu dijelu rada raščlanjuju se razlike među prijevodima redak po redak. Različiti prijevodi katkad svjedoče samo o autorovim stilskim raznolikostima, a katkad donose promjenu u značenju, čime ista izvanjezična stvarnost u različitim prijevodima dobiva drugačija značenja i dojam o ne baš posve istom događaju. Jedna skupina prijevoda služi se biblijskim stilom (Zagoda, Ladan, Rupčić, Duda i Fućak, donekle i Šarić, pri čemu prva dva imaju više konektora i veznika nego druga tri). Druga skupina prijevoda (Vrtarić, Djaković, Knežević te Varaždinska Biblija) donose kombinaciju biblijskoga i neobilježenoga stila, dok je jedan prijevod (Lovrec et all) približen svakodnevnomu govoru i djeluje kao prepričavanje, ne prijevod. No i bez značajka biblijskoga stila, imaju raznolik odabir riječi. Glavnina sinonima nisu pravi sinonimi, nego se čak i unutar konteksta vidno razlikuju i prenose drugačiju poruku. Rad pokazuje koliko je važno pokloniti veliku pozornost svakoj riječi, suznačnoj i samoznačnoj, kako bi se što vjernije prenijela poruka koju nosi tekst, ne samo Biblija, već i svako drugo prevođeno djelo.This paper analyzes seventeen different translations of the same part of the Gospel of Luke on Peter\u27s denial of Jesus (Lk 22,54-62). After the introduction which discusses the terminology (synonyms, true synonyms, near-synonyms, synonymy etc.), synonyms as literal features and as a problem in translations are discussed. The data consists of 10 different translations in 11 versions, out of which 4 are completely the same. The second part of the paper discusses general differences: grammatical (conjugation forms, inversion, phonological endings, connectors) and orthographic (commas, points, exclamation marks). The third part of the paper analyzes the differences line by line. While different translations may only expose different styles, sometimes they cause differences in meaning as if they are not speaking exactly of the same thing. One group of translations uses Biblical style (Zagoda, Ladan, Rupčić, Duda & Fućak, as does Šarić, but the first two have more connectors than the other three). The second group of translations (Vrtarić, Djaković, Knežević, Varaždin Bible) combine biblical and common style, while one translation (Lovrec et all) is so similar to everyday speech that it seems like retelling rather than translation. Even if the features of Biblical style are excluded, most of the translations use some different words. Most synonyms are not true synonyms; they construct the meaning in a different manner. The findings point to the fact that all words should be carefully chosen in order to convey the message, not only lexically, but grammatically as well

Young Adult Department – Research of the Current Situation in Croatia

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja čija je svrha bila ispitati zastupljenost odjela za mlade u hrvatskim narodnim knjižnicama velikih gradova, saznati na koje se načine nastoje zadovoljiti potrebe mladih kao zasebne korisničke skupine u narodnim knjižnicama velikih gradova i pronaći novije primjere dobre prakse. Istraživanje se provodilo od travnja do lipnja 2020. godine online anketnim upitnikom. Prigodni uzorak činile su narodne knjižnice iz ukupno 24 velika hrvatska grada. Pristiglo je 20 odgovora iz knjižnica 16 gradova. Utvrđeno je da mnoge knjižnice u Hrvatskoj nemaju posebno izdvojene odjele za mlade i da još uvijek prevladava koncept odjela za djecu i mlade. Tri hrvatske knjižnice koje imaju posebne odjele za mlade svoje su raznovrsne programe, aktivnosti i usluge usmjerile na slobodno vrijeme i interese mladih nudeći građu koja bi ih mogla najviše zainteresirati za čitanje i posudbu, uređenjem prostora koji odudara od ostatka knjižnice, kao i opremljenošću novim tehnologijama. Najveći problem s kojim se knjižničari susreću u radu s mladima njihova je nezainteresiranost za kulturna događanja. Rad daje pregled trenutačne situacije u radu s mladima u hrvatskim narodnim knjižnicama, čime popunjava prazninu koja na ovom području postoji u literaturi i pridonosi praćenju razvoja knjižničarske struke.The paper presents results of a research whose purpose was to find out the number of Young Adult Departments in public libraries in Croatian large cities, to examine in what ways public libraries of large cities try to meet the needs of young people and to find contemporary examples of good practice. The survey research was conducted from April to June 2020 through an online questionnaire. The appropriate sample consisted of public libraries from a total of 24 large Croatian cities. There were 20 responses received from libraries in 16 cities. It was found that many libraries in Croatia do not have separate departments for young people and that the concept of a combined Department for Children and Youth still prevails. The three Croatian libraries that have Young Adult Departments have focused their various programs, activities and services on the free time and interests of young people, offering materials that are most likely to interest them for reading and lending, arranging spaces that stand out from the rest of the library and equipping them with new technologies. The biggest issue librarians face in working with young people is their lack of interest in cultural events. The paper provides an overview of the current situation in working with young people in Croatian public libraries, which fills the gap that exists in the literature in this area and contributes to monitoring the development of the library profession

Young Adult Department – Research of the Current Situation in Croatia

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja čija je svrha bila ispitati zastupljenost odjela za mlade u hrvatskim narodnim knjižnicama velikih gradova, saznati na koje se načine nastoje zadovoljiti potrebe mladih kao zasebne korisničke skupine u narodnim knjižnicama velikih gradova i pronaći novije primjere dobre prakse. Istraživanje se provodilo od travnja do lipnja 2020. godine online anketnim upitnikom. Prigodni uzorak činile su narodne knjižnice iz ukupno 24 velika hrvatska grada. Pristiglo je 20 odgovora iz knjižnica 16 gradova. Utvrđeno je da mnoge knjižnice u Hrvatskoj nemaju posebno izdvojene odjele za mlade i da još uvijek prevladava koncept odjela za djecu i mlade. Tri hrvatske knjižnice koje imaju posebne odjele za mlade svoje su raznovrsne programe, aktivnosti i usluge usmjerile na slobodno vrijeme i interese mladih nudeći građu koja bi ih mogla najviše zainteresirati za čitanje i posudbu, uređenjem prostora koji odudara od ostatka knjižnice, kao i opremljenošću novim tehnologijama. Najveći problem s kojim se knjižničari susreću u radu s mladima njihova je nezainteresiranost za kulturna događanja. Rad daje pregled trenutačne situacije u radu s mladima u hrvatskim narodnim knjižnicama, čime popunjava prazninu koja na ovom području postoji u literaturi i pridonosi praćenju razvoja knjižničarske struke.The paper presents results of a research whose purpose was to find out the number of Young Adult Departments in public libraries in Croatian large cities, to examine in what ways public libraries of large cities try to meet the needs of young people and to find contemporary examples of good practice. The survey research was conducted from April to June 2020 through an online questionnaire. The appropriate sample consisted of public libraries from a total of 24 large Croatian cities. There were 20 responses received from libraries in 16 cities. It was found that many libraries in Croatia do not have separate departments for young people and that the concept of a combined Department for Children and Youth still prevails. The three Croatian libraries that have Young Adult Departments have focused their various programs, activities and services on the free time and interests of young people, offering materials that are most likely to interest them for reading and lending, arranging spaces that stand out from the rest of the library and equipping them with new technologies. The biggest issue librarians face in working with young people is their lack of interest in cultural events. The paper provides an overview of the current situation in working with young people in Croatian public libraries, which fills the gap that exists in the literature in this area and contributes to monitoring the development of the library profession