Stereotipni prikaz romskog stanovništva u medijima

By analyzing the media content of the Vecernji.hr portal, the paper explores the extent to which the reporting on persons belonging to ethnic minorities is based on prejudice and stereotypes. Comparatively analyzed are 5 articles about the disappearance of the girl Barbara Vidović, published in August 2017, and 190 readers’ comments on those articles; and 3 articles about the disappearance of the girl Marija Marinela Grgić in the same month of the same year, and 141 readers’ comments on those articles. The analysis shows that two events of almost the same character are reported differently if the events pertains to members of a minority social group. With such approach to the topic they report on, the media become persecutors of minorities instead of the promoters of their rights and of the better coexistence of minorities with the majority population.Analizirajući medijske sadržaje portala Vecernji.hr, rad istražuje u kojoj je mjeri izvještavanje o pripadnicima nacionalnih manjina utemeljeno na predrasudama i stereotipima. Usporedno je analizirano 5 članaka o nestanku djevojčice Barbare Vidović, objavljenih u kolovozu 2017., te 190 komentara čitatelja na te članke; i 3 članka o nestanku djevojčice Marije Marinele Grgić u istom mjesecu iste godine, te 141 komentar čitatelja na te članke. Analiza pokazuje da se o dva događaja gotovo istog karaktera različito izvještava ako se događaji odnose na pripadnike manjinske društvene skupine. Takvim pristupom temi o kojoj izvještavaju mediji postaju progonitelji manjina umjesto promicatelji njihovih prava i boljeg suživota manjina s većinskim stanovništvom

Stereotipni prikaz romskog stanovništva u medijima - analiza izvještaja na portalu Vecernji.hr

Mediji su u svom izvještavanju dužni štititi temeljna ljudska prava svakog čovjeka. Posebnu osjetljivost trebali bi pokazati prilikom izvještavanja o pripadnicima nacionalnih manjina. Njihova su prava zaštićena već Ustavom Republike Hrvatske, kao najvišim pravnom aktom u državi, zatim i nižim zakonskim propisima. Dodatno, udruženja profesionalnih medijskih djelatnika na domaćem i međunarodnom planu izdaju smjernice i preporuke koje daju jasan okvir prema kojemu o manjinskim društvenim skupinama treba izvještavati s posebnom pažnjom, poštujući njihove kulturne i društvene razlike, istodobno osiguravajući jednakost i zaštitu od diskriminacije. Ovaj diplomski rad analizom medijskog sadržaja jednog od najčitanijih nacionalnih portala Vecernji.hr istražuje u kojoj se mjeri izvještavanje o pripadnicima nacionalnih manjina temelji na predrasudama i stereotipima, kršeći tako njihova prava i stavljajući ih time u nepovoljniji položaj u odnosu na većinsko stanovništvo. Komparativno se analizira 5 članaka o nestanku djevojčice Barbare Vidović objavljenih u kolovozu 2017. godine i 190 komentara čitatelja na te članke te 3 članka o nestanku djevojčice Marije Marinele Grgić u istom mjesecu iste godine i 141 komentara čitatelja na te članke. Temeljnu razliku u ta dva slučaja predstavlja činjenica što su u nestanak Barbare Vidović involvirani pripadnici romske nacionalne manjine. Istraživanje je pokazalo da se na nejednak način izvještava o gotovo istom događaju ako u njemu sudjeluju manjinske društvene skupine. Iznose se stereotipi kojima ih se prikazuje u negativnom kontekstu, izvještava na temelju općeprihvaćenih predrasuda pa ih se na taj način diskriminira i potiče širenje jaza između njih i većinskog stanovništva. Ogleda se to i u sadržaju analiziranih komentara čitatelja gdje se višestruko povećava postotak negativnih komentara koji vrijeđaju na nacionalnoj osnovi, čak i onih komentara koji sadrže elemente kaznenog djela javnog poticanja na nasilje ili mržnju. Ovakvim pristupom obradi teme mediji umjesto promicatelja prava i kvalitetnijega suživota nacionalnih manjina s većinskim stanovništvom postaju njihovi progonitelji

Media Coverage of Humanitarian Actions-between Public Awareness Raising and Children s Rights Violations

Mediji u svom izvještavanju moraju štititi temeljna ljudska prava svakog čovjeka. Posebno se to odnosi na djecu koja pripadaju osjetljivim društvenima skupinama. Njihova prava u Republici Hrvatskoj zaštićena su međunarodnim dokumentima kojih je Hrvatska potpisnica, posebice Konvencijom o pravima djeteta, i nacionalnim zakonima kojima se ponajprije štiti pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva i časti svakog djeteta u medijskom izvještavanju. Ovaj završni rad komparativnom analizom medijskog sadržaja najčitanijeg portala Podravine i Prigorja Epodravina.hr i jednog od najčitanijih nacionalnih portala Vecernji.hr analizira u kojoj se mjeri krše dječja prava u izvještavanju o humanitarnim akcijama u kojima se prikuplja novac za liječenje bolesne djece. Analiza se vrši na temelju 24 objavljena članka na Epodravina.hr u vremenskom razdoblju od rujna 2014. godine do siječnja 2016. godine i 13 objavljenih članaka na Vecernji.hr u vremenskom razdoblju od rujna do prosinca 2014. godine kojima se izvještava o humanitarnoj akciji za liječenje Marijete Bugarin, bolesne djevojčice iz Koprivnice. Rad analizira i poštivanje standarda profesionalnog novinarstva kao i korištenje prednosti online medija u izvještavanju. Istraživanje je pokazalo nepoštivanje standarda profesionalnog novinarstva u podjednakoj mjeri i kod regionalnog i kod lokalnog portala. Ujedno, pokazalo je da nacionalni portal u većoj mjeri koristi prednosti online medija, posebice povezivanje poveznicama na ranije objavljeni online sadržaj i interaktivnost s čitateljima. S obzirom na to da izvještavanje o humanitarnim akcijama ovakve vrste ima zadatak senzibilizirati javnost i potaknuti je na pružanje pomoći, nužno je otkrivanje identiteta djeteta i pojedinosti iz medicinske dokumentacije. Time se svakako krše prava djeteta, ali opravdano i za njegovu dobrobit. Istraživanjem je pronađen samo jedan primjer neopravdanog i prekomjernog kršenja dječjih prava i to na nacionalnom portalu

Stereotipni prikaz romskog stanovništva u medijima - analiza izvještaja na portalu Vecernji.hr

Mediji su u svom izvještavanju dužni štititi temeljna ljudska prava svakog čovjeka. Posebnu osjetljivost trebali bi pokazati prilikom izvještavanja o pripadnicima nacionalnih manjina. Njihova su prava zaštićena već Ustavom Republike Hrvatske, kao najvišim pravnom aktom u državi, zatim i nižim zakonskim propisima. Dodatno, udruženja profesionalnih medijskih djelatnika na domaćem i međunarodnom planu izdaju smjernice i preporuke koje daju jasan okvir prema kojemu o manjinskim društvenim skupinama treba izvještavati s posebnom pažnjom, poštujući njihove kulturne i društvene razlike, istodobno osiguravajući jednakost i zaštitu od diskriminacije. Ovaj diplomski rad analizom medijskog sadržaja jednog od najčitanijih nacionalnih portala Vecernji.hr istražuje u kojoj se mjeri izvještavanje o pripadnicima nacionalnih manjina temelji na predrasudama i stereotipima, kršeći tako njihova prava i stavljajući ih time u nepovoljniji položaj u odnosu na većinsko stanovništvo. Komparativno se analizira 5 članaka o nestanku djevojčice Barbare Vidović objavljenih u kolovozu 2017. godine i 190 komentara čitatelja na te članke te 3 članka o nestanku djevojčice Marije Marinele Grgić u istom mjesecu iste godine i 141 komentara čitatelja na te članke. Temeljnu razliku u ta dva slučaja predstavlja činjenica što su u nestanak Barbare Vidović involvirani pripadnici romske nacionalne manjine. Istraživanje je pokazalo da se na nejednak način izvještava o gotovo istom događaju ako u njemu sudjeluju manjinske društvene skupine. Iznose se stereotipi kojima ih se prikazuje u negativnom kontekstu, izvještava na temelju općeprihvaćenih predrasuda pa ih se na taj način diskriminira i potiče širenje jaza između njih i većinskog stanovništva. Ogleda se to i u sadržaju analiziranih komentara čitatelja gdje se višestruko povećava postotak negativnih komentara koji vrijeđaju na nacionalnoj osnovi, čak i onih komentara koji sadrže elemente kaznenog djela javnog poticanja na nasilje ili mržnju. Ovakvim pristupom obradi teme mediji umjesto promicatelja prava i kvalitetnijega suživota nacionalnih manjina s većinskim stanovništvom postaju njihovi progonitelji

Problemi i izazovi seksualnih manjina u Hrvatskoj: 24. Ljetna psihologijska škola studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Komiža, otok Vis, 2014.

IN CROATIAN: Knjiga se bavi rezultatima provjere modela manjinskog stresa homoseksualnih i biseksualnih osoba u Hrvatskoj. U uvodnom dijelu je opisan model manjinskog stresa LGB osoba i procesi povezani s prilagodbom osoba manjinske seksualne orijentacije na društvo u kojem žive i posljedicama koje zbog toga osjećaju. Detaljno je opisana metodologija istraživanja, te su prikazani rezultati usporedbe izraženosti simptoma manjinskog stresa kod osoba homoseksualne (lezbijki i gejeva) i biseksualne orijentacije, te rezultati empirijske provjere predikcijske snage različitih rizičnih i zaštitnih faktora mentalnog zdravlja LG osoba predviđenih modelom manjinskog stresa