Osijek i nordijsko hodanje

Nordijsko hodanje, pojam poznat i kao skijaško hodanje, oblik je vježbanja koji se sastoji od hodanja uz pomoć štapova sličnih štapovima za skijanje. Nastanak nordijskog hodanja veže su uz nordijsko skijaško trčanje. Nordijski skijaši u ljetnim periodima bez snijega provodili su ga kao dio treninga koji je vjerno simulirao skijaško trčanje još od 30-tih godina 20. stoljeća. Od tada do danas nordijsko hodanje sve je više pronalazilo poklonike među rekreativcima i stanovništvom sjeverne Europe i Amerike, ali se proširilo i na ostatak Europe, pa tako i na Hrvatsku. Broj ljudi koji se njime bave procjenjuje se u desecima milijuna diljem Europe

Internet bez opasnosti za djecu u Osijeku

Od svoje pojave, Internet je postao vrlo omiljeni medij. Svojevrstan prozor u svijet. Omogućuje brzu komunikaciju i dostupnost brojnih znanja i neizmjernu slobodu. Upravo zbog te slobode toliko je i opasan. Sve je veći broj internetskih društvenih mreža koje svoje poklonike pronalaze među svim dobnim skupinama, poglavito među djecom, koja nerijetko bivaju žrtvama seksualnih i drugih napastovanja. Osobito privlačna mladima je anonimnost koju Internet pruža, a koju je nemoguće postići u nekoj drugoj vrsti komunikacije. Ova anonimnost oslobađa i potiče ljude na drukčiju komunikaciju nego što bi to činili u osobnim kontaktima, pri tome se svatko može predstaviti kako želi i biti što želi. Ponekad se odrasli ljudi koji često nemaju prijateljske namjere mogu predstavljati kao djeca. Time djeca upadaju u kobnu zamku virtualnog svijeta, a posljedice po njih su nerijetko nemjerljive. Iako je Internet i njegovo korištenje prisutan već duže vrijeme u Hrvatskoj, još uvijek ne možemo govoriti kako je u dovoljnoj mjeri razvijena svijest o opasnostima koje on nosi. Nedovoljno je razvijena svijest kod roditelja, a još manje kod djece. Jednako tako nije u dovoljnoj mjeri prisutna svijest opasnosti ni kod onih državnih institucija koje bi u znatno većoj mjeri morale poduzimati mjere i radnje s ciljem povećanja sigurnosti i sprečavanja nasilja i drugih opasnosti na Internetu. S problemom nasilja i zlostavljanja djece susreće se svako društvo, bez obzira na kojem stupnju socio-ekonomskog razvoja se nalazilo i bez obzira na kulturalne razlike. Ono po čemu se pojedina društva međusobno razlikuju, način je kako se ona nose s problemom zlostavljanja i kako štite djecu

Od urednika broja

U nastavku prikazivanja zdravlja u našim županijama pripala mi je iznimna čast urediti broj koji prikazuje stanje zdravlja žitelja Zadarske županije. Urednički tim pripremio je prikaz stanja zdravlja kao i prioritete i aktivnosti koje se provode u Zadarskoj županiji s ciljem očuvanju zdravlja, istodobno ukazujući na širinu profesionalnih interesa, ali i postojanju svijesti o važnosti preventive u Zadarskoj županiji. Svemu tome snažnu potporu davala je i daje Zadarska županija, a iz riječi župana gospodina Stipe Zrilića jasno se iščitava odlučnost, volja i ustrajnost ka zacrtanom cilju, kako bi svaki kutak županije postao zdravo mjesto za život i rad. Njihova znanja i iskustvo dragocjena su za sve koji rade na prevenciji bolesti i promicanju zdravlja stanovništva

Sustav primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj-kako ga unaprijediti (jedno promišljanje nastalo 20. 04. 2007. godine)

Značajno odstupanje od koncepcije štamparovskog doma zdravlja dovelo je do sljabljenja pozicije primarne zdravstvene zaštite. Tome je pridonio i desetogodišnji prekid specijalizacija iz opće/obiteljske medicine. Novi liječnici "poduzetnici" (nerijetko su to postali odmah iza obveznog liječničkog staža) ostavljeni su da sami rješavaju mnogobrojne probleme. To je rezultiralo udaljavanjem od proklamiranog cilja da se 80% problematike rješava u PZZ (upućivanje specijalisti je bilo za 44% veće u 2008. godini u odnosu na 1995. godinu). Sustav izobrazbe budućih liječnika treba promijeniti tako da se poveća udio znanja i vještina iz preventivnih struka. Jačanje instituta grupne prakse treba biti osnova vraćanja dobrih tradicija doma zdravlja. Broj osoba u skrbi u pojedinim djelatnostima unutar PZZ treba smanjiti. Informatizacija primarne zdravstvene zaštite treba omogućiti bolju dostupnost iste a ne otežavati komunikaciju između liječnika i pacijenta (nerijetko liječnik više vremena provodi gledajući u ekran svog računala!). Bolja povezanost PZZ sa županijskim zavodima za javno zdravstvo pridonijeti će povećanju udjela preventivnih aktivnosti timova PZZ

Preventivni pregledi u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Osječko-baranjskoj županiji 2009. godine

Dobro organizirana zdravstvena zaštita žena jedan je od bitnih čimbenika za očuvanje i unapređenje kvalitete života žena uopće. Kroz skrb o materinstvu, planiranje obitelji, zaštitu žena od malignih bolesti čini temelj osiguranja biološke reprodukcije pučanstva, a kroz važnu ulogu u obitelji i odgoju kao i značaja radne produktivnosti žena u društvenom okružju, predstavlja i treba biti vodeći i najvažniji zadatak svakog društva. Zdravstvena zaštita žena organizirana je u Hrvatskoj na primarnoj razini zdravstvene zaštite kroz rad specijalista ginekologa koji obavljaju svoju djelatnost u sastavu Doma zdravlja, u privatnim ordinacijama koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) ili privatne ordinacije bez ugovora s HZZO-om. Pri tome je osiguranicama omogućen slobodan izbora ginekologa, a s ciljem što bolje dostupnosti i kontinuiteta zdravstvene zaštite s tradicijom u Hrvatskoj dužom od 40 godina. Preventivni pregledi u zdravstvenoj zaštiti žena od velikog su značaja u očuvanju i unapređenju zdravlja žena. Njihovo masovnije provođenje 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća dovelo je do pada incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice u Hrvatskoj(1). Nakon 1990-ti godina dolazi do ponovnog porasta incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice uz porast stope incidencije u dobi od 45-49 i 55-59 godina. Navedeni trend prisutan je i u Osječko-baranjskoj županiji, uz nešto višu prosječnu stopu incidencije i smrtnosti(2,3)

Klub laringektomiranih osoba Osijek i njegova uloga u sveobuhvatnoj rehabilitaciji laringektomiranih osoba

Karcinom larinksa jedan je od najčešće dijagnosticiranih zloćudnih tumora glave i vrata. Točan uzrok nastanka nije poznat, no čitav niz čimbenika dovodi se u vezu s ovom bolešću: pušenje, pretjerana konzumacija alkoholnih pića, loša prehrana, imunodeficijencija, HPV infekcija, izloženost zračenju i kemijskim supstancama, te genetska predispozicija. Najčešće obolijevaju muškarci srednje i starije dobi. U Osječko-baranjskoj županiji u periodu od 1999.-2008. godine dijagnosticirano je 329 novooboljelih od karcinoma larinksa, 301 muškarac i 28 žena. Pojavnost kod muškaraca iznosila je 13,4/100 000, što ovu regiju svrstava u sam vrh Europe, a karcinom larinksa predstavlja kao značajan javnozdravstveni problem. Vrlo često bolest se dijagnosticira u poodmaklom stadiju, kada kirurško liječenje podrazumijeva totalnu laringektomiju - odstranjenje tumorom zahvaćenog larinksa. Ovaj opsežan kirurški zahvat na život i zdravlje laringektomirane osobe ostavlja trajne posljedice: nemogućnost glasnog laringealnog govora, disanje na taheostomu, smetnje osjeta njuha i okusa, smetnje pri obavljanju fizičkih radnji, psihosocijalne probleme te poteškoće vezane za socijalni kontakt. U rehabilitaciju laringektomiranih osoba uključen je tim stručnjaka, te je ključna dobra suradnja. Najznačajniji dio tima je laringektomirana osoba, stoga je za dobru rehabilitaciju ključna jaka motivacija. Zbog sve većeg broja laringektomiranih u našoj županiji i regiji nastala je potreba za osnivanjem kluba koji bi ujedinio laringektomirane osobe i sve koji sudjeluju u procesu rehabilitacije, a u svrhu poboljšanja kvalitete života laringektomiranih. U siječnju 2010. godine osnovan je pjevački zbor laringektomiranih "Pusti me da vrisnem", kojeg čini 8 laringektomiranih osoba. Zbor je rezultat velikih napora uloženih u govornu rehabilitaciju, te motivacije za reintegraciju u normalan život

Javnozdravstveni stručni skup, 14. prosinca 2012. godine u Osijeku

Javnozdravstveni stručni skup koji se održao 14. prosinca 2012. godine u Osijeku u zgradi Županijske komore Hrvatske gospodarske komore u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije sastojao se od tri dijela:1. Sastanka službi za javno zdravstvo mreže zavoda za javno zdravstvo2. Godišnja skupština Hrvatskog društva za javno zdravstvo3. Okrugli stol: „Prekogranična suradnja na području javnog zdravstva“ s prezentacijom broja Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo (www.hcjz.hr)

Zdravstveno stanje i zdravstvena zaštita pučanstva starije životne dobi u Osječko-baranjskoj županiji

Demografske značajke pučanstva Osječko-baranjske županije Procesi promjene dobne strukture stanovništva, baš kao i najrazvijenije zemlje Europe, zahvatili su i Hrvatsku. Udio stanovništva starijeg od 65 godina je premašio 10% 1971. godine, i od tada se povećava. Prema klasifikaciji Ujedinjenih Naroda zemlje s udjelom stanovništva starijeg od 65 godina većim od 10% se ubrajaju u zemlje sa vrlo starim pučanstvom. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je bilo 15,5%, a u Osječko-baranjskoj županiji 14,7% osoba starijih od 65 godina. Mortalitet osoba starije životne dobi Dobna struktura ukupnog mortaliteta u Osječko-baranjskoj županiji pokazuje da najviši udjel od 77,2% imaju stariji od 65 godina (3.031 od ukupno umrlih 3.927) (slika 1). Od svih umrlih muškaraca je 33%(628 muškaraca) mlađe od 65 godina. Od svih umrlih žena je 13% (265 žena) mlađe od 65 godina

Pojedini prilozi za ocjenu zdravstvenih i socijalnih prilika u Osječko-baranjskoj županiji

Opći podaci o Osječko-baranjskoj županijiOsječko-baranjska županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave dio je upravno-teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske ustanovljenog 1993. godine.Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u Panonskom prostoru i prostire na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav. Plavno područje rijeke Dunav stvorilo je Kopački rit, svjetski poznato utočište brojnih ptičjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zaštićeno kao posebni zoološki rezervat. Pretežito je ravničarsko područje koje pogoduje razvitku poljoprivrede. O poljoprivrednom karakteru ovog područja govori činjenica da 260.778 ha čine obradive poljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama.Područje Županije ispresijecano je s preko 1.700 km cesta i 180 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava (koja je plovna do Donjeg Miholjca a sa statusom međunarodnog plovnog puta do Osijeka) povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. S dvije zračne luke kod Osijeka (Osijek i Klisa) Županija je povezana s mrežom hrvatskih zračnih luka. Preko Osijeka vodi i europski prometni koridor C5 koji povezuje sjever Europe (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more). U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste (u okviru TEM projekta) Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče

The Incidence of Skin Squamous Cell Carcinoma in Osijek-Baranja County – An Epidemiological Study

The aim of this study is to show the incidence of squamous cell carcinoma of the skin in Osijek Baranja County, Eastern Croatia, in period from 2004 to 2009. This is the first report of epidemiological features of squamous cell skin carcinoma in this region. In this period we registred 469 patients with SCC of the skin, from which 237 females (50.5%) and 232 males (49.5%). World age-standardised rates (ASRW per 100,000) incidence in this period was 11.8/100,000 (16.8/ 100,000 for men and 9.0/100,000 for women). SCC of the skin occur in elderly commonly after 70 years. Most common localization is on the photoexposed areas, for example head, neck and backs of the hands. These localization varied in males and females (in females 2.5 times more in the nose area than males while 6 times more on the ear). The relation between photoexposed and photo non-exposed areas is 5:1. These results will serve as reference for studying the patterns of descriptive epidemiology of squamous cell carcinoma of the skin in the Osijek-Baranja County and the surrounding region