Koliko su učenicima viših razreda osnovne škole znanstvenici i znanost ‘cool’?: Percepcija znanstvenika i znanosti u kontekstu interesa za STEM školsko i izvanškolsko područje te interesa za STEM zanimanja

U istraživanju je sudjelovao 361 učenik šestog, sedmog i osmog razreda u dobi od 12 do 15 godina iz škola koje po nizu obilježja odražavaju prosječne školske uvjete u hrvatskom obrazovnom sustavu. Razmotreno je na koji način učenici opažaju znanstvenike i znanost te javljaju li se razlike između djevojčica i dječaka. Uz to je sagledano u kakvom odnosu stoji percepcija znanstvenika i znanosti s učeničkim stavovima prema školskim predmetima koji čine STEM područje, učeničkim sudjelovanjem u STEM izvanškolskim aktivnostima, interesom za buduća STEM zanimanja te su razmotreni posredujući utjecaji učeničkog STEM pojma o sebi, školskog uspjeha kao i roditeljskih stavova prema STEM području odnosno roditeljskog obrazovanja. Ishodi ovog istraživanja svjedoče kako učenici viših razreda osnovnih škola koji se školuju unutar hrvatskog obrazovnog sustava imaju pozitivnu sliku o znanstvenicima i znanosti, što je na tragu dosadašnjih istraživačkih iskustava dobivenih u drugim zemljama, pri čemu je prilično izraženo i stereotipsko, u osnovi nepoželjno gledanje na njih. Učenici koji postižu bolji školski uspjeh u STEM području, imaju izraženiju pozitivnu sliku (pojam) o sebi u STEM području te učestalije sudjelovanje u povezanim STEM aktivnostima izvan škole, a imaju i pozitivniju percepciju znanosti i znanstvenika. Učenički interesi prema STEM zanimanjima nemaju potencijal moderiranja odnosa između percepcije znanstvenika i znanosti, interesa za STEM školske predmete te stupnja sudjelovanja u STEM izvanškolskim aktivnostima, što primarno može upućivati na općenito slabiju svijest i strukturiranost interesa za pojedinim zanimanjama kod učenika viših razreda osnovne škole. Između djevojčica i dječaka u ovom istraživanju nisu dokumentirane značajnije razlike. Ta je spoznaja značajan prinos postojećim istraživanjima budući da ishod ovog istraživanja svjedoči kako period viših razreda osnovne škole očito jest još uvijek vrijeme formiranja i školovanja koje pobuđuje jednak interes kako djevojčica tako i dječaka za STEM školskim područjem. U radu su razmotrene pojedine implikacije dobivenih spoznaja te su pružene smjernice za moguće obrazovne intervencije i buduća istraživanja

OSNOVNA ŠKOLA U HRVATSKOJ I DRUŠTVO ZNANJA

Tematski broj "Osnovna škola uHrvatskoj i društvo znanja" donosi spoznaje koje se temelje na empirijskim istraživanjima provedenim u okviru istraživačkih aktivnosti Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. U tim se istraživanjima razmatraju fenomeni i problemi unutar osnovnoškolskoga sustava koji snažno utječu na njegovu ukupnu funkcionalnost i uspješnost

Die Konsequenz der Selbstdarstellung bezüglich des privaten Selbst

U radu se u dvije studije pokušava utvrditi u kojoj je mjeri samopredstavljanje ljudi dosljedno privatnom pojmu koji imaju o sebi, jer rezultati nekih dosadašnjih istraživanja samopredstavljanja ne pružaju jednoznačne odgovore na to pitanje. U prvoj studiji 139 ispitanika procjenjuje pojam privatnoga sebe i način predstavljanja sebe na većem broju pridjeva različite socijalne poželjnosti u potpuno anonimnim uvjetima. U drugoj studiji 145 ispitanika procjenjuje pojam privatnoga sebe u anonimnim uvjetima, a način predstavljanja sebe procjenjuje potpisujući se na protokol i dobivši uputu u kojoj se najavljuje skupnu raspravu o tim procjenama. Tom se studijom želi vidjeti hoće li unošenje varijable javnosti rada, operacionalizirane preko zahtjeva za potpisivanjem i najavom skupne rasprave, utjecati na procjene načina predstavljanja sebe. Dobiveni rezultati pokazuju da se javljaju statistički značajne razlike u procjenama te da je pripisivanje pojedinih osobina kao karakterističnijih pojmu o sebi, a drugih kao karakterističnijih načinu predstavljanja sebe, ovisno o socijalnoj poželjnosti osobina. Rezultati pokazuju da se ne javljaju statistički značajne razlike između rezultata u prvoj i drugoj studiji, a najavljeno postojanje skupne rasprave rezultiralo je samo smanjivanjem pripisivanja visokopoželjnih osobina kao karakterističnijih za način predstavljanja sebe. Rezultati provedenih istraživanja pokazuju da je moguće utvrditi pojedine pristupe u procjenjivanju pojma privatnoga sebe i načina predstavljanja sebe te da je moguće utvrditi četiri stila samopredstavljanja koji se u najvećoj mjeri međusobno razlikuju u načinu predstavljanja sebe, a u manjoj mjeri u procjenama pojma koji imaju o sebi.In this paper consisting of two studies the author attempts to establish to which extent the self-presentation of people is consistent with the private notion they have of themselves, since some of the previous research on self-presentation does not provide unambiguous answers to this question. In the first study, 139 examinees assess the notion of private self and mode of self-presentation using a larger number of adjectives of different social desirability in completely anonimous conditions. In the second study 145 examinees assess the notion of private self in anonimous circumstances, whereas the mode of self-presentation is assessed by signing a protocol and receiving instruction that introduces group discussion on these assessments. The aim of the latter is to determine whether the introduction of the variable of publicity, operationalised through demands for signatures and hints of group discussion, can influence the assessment of modes of self-presentation. The results obtained indicate that a statistically significant difference in assessments has appeared and that the attribution of specific traits as more characteristic of the notion of self and others as more characteristic of the mode of self-presentation depends on the social desirability of these traits. The results show that statistically significant differences do not occur between results in the first and second studies, and that the announced existence of group discussion has resulted merely in a decreased attribution of highly desirable traits as more characteristic for the mode of self-presentation. The findings of the researches conducted indicate that it is possible to determine specific approaches in the assessment of the notion of private self and modes of selfpresentation and that it is possible to determine four styles of selfpresentation, which are to the greatest extent mutually discriminate in the mode of self-presentation, and to a lesser degree in the assessments of the notions they have of themselves.Der vorliegende Aufsatz referiert über zwei Studien, anhand deren ermittelt werden soll, in welchem Maße die Selbstdarstellung nach außen übereinstimmt mit der privaten Vorstellung, die Menschen von sich selbst haben. Bisherige Untersuchungen zum Thema Selbstdarstellung bieten nämlich keine eindeutigen Antworten zu diesem Thema. An der ersten Untersuchung nahmen 139 Personen teil, die sich anonym und anhand einer Palette von Attributen unterschiedlichen sozialen Erwünschtheitsgrads zum Begriff ihres privaten Selbst sowie im Sinne einer Selbstdarstellung äußern sollten. In einer weiteren Untersuchung wurden 145 Personen aufgefordert, den Begriff des privaten Selbst anonym zu bewerten, während die Selbstdarstellung durch Unterzeichnung des Fragebogens publik gemacht werden sollte; außerdem wurde angekündigt, die aus der Selbstdarstellung ermittelten Resultate innerhalb einer Gruppe zur Diskussion freizugeben. Die zweite Umfrage sollte zeigen, ob die Variable des Öffentlichen – operationalisiert durch die Aufforderung zur Unterzeichnung und die angekündigte Diskussionsrunde – die Weise der Selbstdarstellung beeinflussen würde. Die Studien ergaben statistisch relevante Unterschiede zwischen den verschiedenen Einschätzungen; Eigenschaften, die als charakteristisch für den Selbstbegriff, sowie solche, die als charakteristisch für die Selbstdarstellung angeführt werden, hängen jeweils vom sozialen Erwünschtheitsgrad der betreffenden Eigenschaft ab. Die Ergebnisse bezüglich der Selbstdarstellung wichen in den zwei Untersuchungen nicht wesentlich voneinander ab; die angekündigte Diskussionsrunde resultierte lediglich darin, dass weniger Eigenschaften genannt wurden, die an sich sehr erstrebenswert sind und als charakteristisch für die eigene Person angeführt werden. Es stellte sich also heraus, dass bei der Einschätzung des privaten Selbst sowie bei der Selbstdarstellung nach außen zwischen mehreren Ansätzen unterschieden werden kann. Bei der Selbstbewertung lassen sich vier Stilrichtungen erkennen, die sich zumeist darin unterscheiden, auf welche Art und Weise man sich präsentiert, nicht so sehr jedoch in der Einschätzung des eigenen Selbst

The perceived school climate in Croatian elementary schools with poor, average and good school’s learning environment

The cross-sectional research design was used to investigate differences in teachers’ perception of school climate in schools with poor, average and good school’s learning environment, and to explore to what degree is possible to explain six school climate dimensions by school’s learning environment, some teacher’s characteristics and teaching practice experience. Participants in the study were 785 teachers from 44 primary schools in northern part of Croatia, 121 males and 579 females. Participants rated school climate in school where they teach and in addition provided information about various school’s learning environment. Schools which teachers perceived as having good school’s learning environment clearly differ in the level of school climate quality - school climate is significantly better in schools with better school’s learning environment. The performed hierarchical regression analyses, demonstrated in addition, how school’s learning environment and characteristics of teachers and teaching practice (e.g. gender, age, work experience and education level) are powerful predictors of (positive) school climate. In this paper, we provide possible explanation and stress importance on school climate as an essential concept in school effectiveness concerns and activities

Erwünschte Politikereigenschaften – was erwarten kroatische Wähler?

Rad se bavi istraživanjem važnosti pojedinih obilježja koje hrvatski glasači traže od političara koji obnašaju najviše dužnosti u Republici Hrvatskoj. Izloženi rezultati temelje se na podacima prikupljenima istraživanjem javnoga mnijenja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u kojem je sudjelovao reprezentativan uzorak (N=1248) punoljetnoga stanovništva Hrvatske uoči parlamentarnih izbora 2003. godine (Lamza Posavec i sur., 2003.). Na prvo mjesto građani stavljaju poštenje, zatim razinu obrazovanja i domoljublje, dok su obilježja popustljivosti, privlačna fizičkog izgleda i spolna pripadnost rangirana kao najmanje važna obilježja. Pokazalo se kako se u osnovi istraživanih obilježja mogu lučiti 3 šire dimenzije, koje odražavaju javni izgled političara, njegovo zastupanje tradicijskih i političkih vrijednosti te njegovih privatnih kvaliteta kao osobe. Sve usporedbe i testiranja pokazala su kako socijalne i političke skupine u jednakoj mjeri traže da političar mora imati izražene osobne kvalitete, dok se međusobno razlikuju u pridavanju važnosti javnom izgledu te stupnju zastupanja tradicijskih i političkih vrijednosti u političkom životu.The paper deals with research of the importance of certain characteristics that Croatian voters are requiring of politicians filling the highest positions in the Republic of Croatia. The results presented are based on data collected through research of public opinion carried out by the Institute of Social Sciences Ivo Pilar, which included a representative sample of the Croatian adult population (N=1248) on the eve of the 2003 Parliamentary Elections (Lamza Posavec et al., 2003). The citizens ranked honesty first, then the level of education and patriotism, while characteristics such as compliance, attractive physical appearance and gender affiliation are ranked as the least important ones. According to the research, three broader dimensions could be discerned from the basic characteristics, those reflecting the public appearance of politicians, their representation of traditional and political values and their qualities as private persons. All the comparisons and testings indicated that different social and political groups require equally of the politician to have explicit personal qualities, while they differ amongst themselves in the importance they give to public appearance and the degree of representation of traditional and political values in political life.Diese Arbeit untersucht, welche Bedeutung einzelnen Eigenschaften beigemessen wird, die kroatische Wähler von ranghöchsten PolitikerInnen der Republik Kroatien erwarten. Die dargelegten Resultate gründen sich auf Daten, die in einer Meinungsumfrage des Ivo Pilar-Instituts für Gesellschaftswissenschaften, Zagreb gewonnen worden waren (Lamza Posavec et al., 2003). An der Meinungsumfrage, die unmittelbar vor den Parlamentswahlen 2003 stattfand, nahm eine repräsentative Gruppe volljähriger kroatischer Bürger (N = 1248) teil. Von erwünschten Eigenschaften nannten die Befragten an erster Stelle Rechtschaffenheit, dann Bildungsgrad und Heimatliebe, während Toleranz, körperliche Attraktivität und Geschlechtszugehörigkeit zuletzt genannt wurden. Aus der vorliegenden Arbeit können offenbar drei grundlegende Bereiche herausgefiltert werden, die sich auf das öffentliche Auftreten / Erscheinungsbild der PolitikerInnen, auf ihren Einsatz für tradierte und politische Werte sowie ihre Persönlichkeitsmerkmale beziehen. Sämtliche Vergleiche und Testverfahren ergaben, dass die Mitglieder unterschiedlicher sozialer und politischer Bevölkerungsgruppen gleichermaßen fordern, dass PolitikerInnen herausragende Persönlichkeitsmerkmale aufweisen. Hingegen Unterschiede zeigten sich darin, welche Bedeutung dem Erscheinungsbild und dem Einsatz für tradierte und politische Werte beigemessen wird

Welche Kategorien sind in Frcqebčqen und Beurteilungsskalen in Gebrauch?

U mjernim postupcima u kojima se rabe skale procjena, upitnici te druge tehnike procjena, a u kojima su nazočni verbalni izrazi kvantitete kao što su "često", "malo", "nikad", "puno" i sl., susrećemo se sa svojevrsnim paradoksom koji se ogleda u tomu da koristimo verbalne izraze koji su neprecizni i varljivi u značenju, kako bismo njima kvantitativno ("precizno") opisali postojanje ili nepostojanje nekih varijabli među ispitanicima. Cilj je ovog istraživanja ispitati kvantitativno značenje najčešće rabljenih verbalnih kvantifikatora učestalosti te na osnovi dobivenih rezultata predložiti nekoliko skala procjena koje bi statistički najopravdanije bile za praktičnu uporabu.ln the measuring procedures in which evaluation scales, questionnaires and other techniques of evaluation are used and which contain verbal expressions of quantity such as "often", "a little", "never", "a lot" etc, we are confronted with a kind of paradox. This is reflected in the fact that in terms of meaning we use innacurate and elusive verbal expressions in order to describe quantitatively ("accurately") the existence or lack of certain variables among respondents. The aim of this research is to examine the quantitative meaning of the most often used verbal quantifiers of frequency and to propose, based on the results obtained, several evaluation scales which would be statistically most justified for practical usage.ln Messungen, in denen Beurteilungsskalen, Frageb6gen und andere Einschatzungstechniken angewandt werden, die mit AusdrOcken wie "oft", "wenig", "nie", "viel" u. a. operieren, begegnen wir einem paradoxen Umstand. Es werden nčrnlich AusdrOcke eingesetzt, deren Bedeutung unprčzis und irrefOhrend ist, um auf quantitative ("prazise") Weise das Bestehen oder Nichtbestehen von Variablen unter den Befragten zu beschreiben. Es ist das liel dieser Untersuchung, die quantitative Bedeutung der haufgisten verbalen Quantifikatoren zu ermitteln und anhand der Ergebnisse einige Beurteilungsskalen vorzuschlagen, die im statistisehen Sinne fOr den praktisehen Gebrauch am meisten gerechtfertigt waren

The relationship between aspects of identity, self-consciousness and self-monitoring

Među ljudima je moguće pronaći postojane individualne razlike u stupnju važnosti koju daju privatnim odnosno javnim značajkama vlastitog identiteta. Neki vide privatna obilježja kao puno važnija, značajnija i kao točan pokazatelj onoga što oni jesu, dok drugi veću važnost polažu na javne, vidljive značajke. Navedene razlike odražavaju svojevrsnu orijentaciju u određenju identiteta koju je teorijski opisao Cheek (1989). U radu se razmatra odnos svjesnosti o sebi, samomotrenja i orijentacija na privatne odnosno javne značajke identiteta, kao psiholoških konstrukata koji konceptualno polaze od podjele na privatna i javna ponašanja i doživljavanja. Dobiveni rezultati svjedoče kako je opravdano razlikovati orijentiranost na privatne i javne aspekte identiteta čije su povezanosti s aspektima svjesnosti o sebi i samomotrenja konceptualno očekivane i teorijski objašnjive.Individual differences can be found among people in the relative importance that they place on the private and public aspects of their identity. Some see private aspects as more important and significant as well as more precise indicators of what they are, while others give more significance and importance to public aspects The mentioned differences reflect their own identity orientation that was theoretically described by Cheek (1989). In this study, the relationship between self-consciousness, self-monitoring and orientation towards private and public aspects of identity are examined. The obtained results indicate that it is justified to differentiate orientation towards private and public aspects of identity whose relationship with aspects of self-consciousness and self-monitoring are conceptually expected and theoretically explainable

OSNOVNA ŠKOLA U HRVATSKOJ I DRUŠTVO ZNANJA

Tematski broj "Osnovna škola uHrvatskoj i društvo znanja" donosi spoznaje koje se temelje na empirijskim istraživanjima provedenim u okviru istraživačkih aktivnosti Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. U tim se istraživanjima razmatraju fenomeni i problemi unutar osnovnoškolskoga sustava koji snažno utječu na njegovu ukupnu funkcionalnost i uspješnost