FINDINGS AND EPIDEMIOLOGICAL IMPORTANCE OF CANDIDATUS PHYTOPLASMA SOLANI (STOLBUR OF PHYTOPLAZMA) AND THE POSSIBILITY OF ITS EXPANSION TO OTHER ECONOMIC CULTURES IN CROATIA

Nedavno opisana svojta Candidatus phytoplasma solani (CPs), poznatija pod imenom stolbur fitoplazma, jedna je od fitoplazma s najširim krugom prirodnih domaćinskih vrsta koji uključuje različite zeljaste i drvenaste biljke. Brojne korovne biljke imaju ulogu alternativnih domaćina, a ujedno su značajan rezervoar CPs‐a za infekciju kukaca vektora kojima se ova fitoplazma i prenosi. CPs je uzročnik mnogih ekonomski značajnih bolesti bilja, među kojima su najistaknutije žutica vinove loze crno drvo (bois noir), crvenilo kukuruza (maize redness), propadanje lavande (yellow decline of lavender) te stolbur krumpira. U članku su ukratko opisane spomenute bolesti s naglaskom na simptomatologiju i epidemiologiju te mjere zaštite.Recently described species \u27Candidatus Phytoplasma solani\u27 (CPs), previously known as stolbur phytoplasma, has a broad host plant range, including various herbaceous and woody plants. Numerous weedy plants act as primary hosts and pathogen reservoirs for their respective insect vectors. CPs is associated with many diseases affecting economically important crops including grapevine (bois noir), corn (maize redness), lavander (yellow decline of lavender) and potato (potato stolbur phytoplasma). This article briefly describes these diseases with special accent on symptoms, epidemiology and control measures

BACTERIAL DISEASES OF CUCURBITS

Biljke koje pripadaju porodici Cucurbitaceae (tikvenjače) posebno su osjetljive na određene fitopatogene bakterije. U vremenskim uvjetima pogodnima za razvoj infekcije, odnosno tijekom kišnog i toplog razdoblja, bakterioze mogu uzrokovati znatne gubitke u proizvodnji, ponajprije zbog lošeg izgleda, a i zbog kakvode plodova koji nisu prihvatljivi za tržište. U Hrvatskoj bakterioze nisu značajno ograničavale proizvodnju tikvenjača. Međutim, utjecaj klimatskih promjena, uz intenzivnu razmjenu sjemenskog i sadnog materijala, predstavlja stvarnu opasnost od unošenja i rasprostranjivanja novih štetnih organizama, pa tako i fitopatogenih bakterija, uz ozbiljne posljedice. U članku su ukratko opisane najvažnije bakterijske bolesti biljaka porodice Cucurbitaceae s naglaskom na simptomatologiju, epidemiologiju te zaštitne mjere.The plants of the Cucurbitaceae family are especially susceptible to certain phytopathogenic bacteria. Under favourable, warm and moist, weather conditions for disease development, economic losses can be substantial due to the appearance and poor quality of the fruit. In Croatia, cucurbit production has not been severely compromised by bacterial diseases. However, influence of climate change combined with intensive trade of plant material represent real threat from pathogen introductions including phytophatogenic bacteria and may result in unprecedented effects. This article briefly describes major bacterial diseases of cucurbit plants with special accent on their symptoms, epidemiology and control measures

BACTERIAL DISEASES OF CUCURBITS

Biljke koje pripadaju porodici Cucurbitaceae (tikvenjače) posebno su osjetljive na određene fitopatogene bakterije. U vremenskim uvjetima pogodnima za razvoj infekcije, odnosno tijekom kišnog i toplog razdoblja, bakterioze mogu uzrokovati znatne gubitke u proizvodnji, ponajprije zbog lošeg izgleda, a i zbog kakvode plodova koji nisu prihvatljivi za tržište. U Hrvatskoj bakterioze nisu značajno ograničavale proizvodnju tikvenjača. Međutim, utjecaj klimatskih promjena, uz intenzivnu razmjenu sjemenskog i sadnog materijala, predstavlja stvarnu opasnost od unošenja i rasprostranjivanja novih štetnih organizama, pa tako i fitopatogenih bakterija, uz ozbiljne posljedice. U članku su ukratko opisane najvažnije bakterijske bolesti biljaka porodice Cucurbitaceae s naglaskom na simptomatologiju, epidemiologiju te zaštitne mjere.The plants of the Cucurbitaceae family are especially susceptible to certain phytopathogenic bacteria. Under favourable, warm and moist, weather conditions for disease development, economic losses can be substantial due to the appearance and poor quality of the fruit. In Croatia, cucurbit production has not been severely compromised by bacterial diseases. However, influence of climate change combined with intensive trade of plant material represent real threat from pathogen introductions including phytophatogenic bacteria and may result in unprecedented effects. This article briefly describes major bacterial diseases of cucurbit plants with special accent on their symptoms, epidemiology and control measures

FINDINGS AND EPIDEMIOLOGICAL IMPORTANCE OF CANDIDATUS PHYTOPLASMA SOLANI (STOLBUR OF PHYTOPLAZMA) AND THE POSSIBILITY OF ITS EXPANSION TO OTHER ECONOMIC CULTURES IN CROATIA

Nedavno opisana svojta Candidatus phytoplasma solani (CPs), poznatija pod imenom stolbur fitoplazma, jedna je od fitoplazma s najširim krugom prirodnih domaćinskih vrsta koji uključuje različite zeljaste i drvenaste biljke. Brojne korovne biljke imaju ulogu alternativnih domaćina, a ujedno su značajan rezervoar CPs‐a za infekciju kukaca vektora kojima se ova fitoplazma i prenosi. CPs je uzročnik mnogih ekonomski značajnih bolesti bilja, među kojima su najistaknutije žutica vinove loze crno drvo (bois noir), crvenilo kukuruza (maize redness), propadanje lavande (yellow decline of lavender) te stolbur krumpira. U članku su ukratko opisane spomenute bolesti s naglaskom na simptomatologiju i epidemiologiju te mjere zaštite.Recently described species \u27Candidatus Phytoplasma solani\u27 (CPs), previously known as stolbur phytoplasma, has a broad host plant range, including various herbaceous and woody plants. Numerous weedy plants act as primary hosts and pathogen reservoirs for their respective insect vectors. CPs is associated with many diseases affecting economically important crops including grapevine (bois noir), corn (maize redness), lavander (yellow decline of lavender) and potato (potato stolbur phytoplasma). This article briefly describes these diseases with special accent on symptoms, epidemiology and control measures

Bacterial diseases of tomato

Rajčica je jedna od važnih kultura u Hrvatskoj i godišnje se proizvede između 20 i 30 tisuća tona. Iako su se poljoprivredne površine zasađene rajčicom (u polju i u zaštićenom prostoru) u posljednjih nekoliko godina stalno smanjivale, zbog intenzivne proizvodnje prirod je u stalnom porastu i 2014. iznosio je više od 60 tona po hektaru. Tri su gospodarski najvažnije bakterioze rajčice: bakterijska pjegavost, krastavost plodova i bakterijsko venuće rajčice. Pojava i širenje bolesti ovise o vremenskim uvjetima, načinu proizvodnje te kultivaru. Ovisno o više čimbenika i primijenjenim mjerama zaštite, moguće je usporiti razvoj bolesti te smanjiti njihovu potencijalnu važnost i gospodarske štete.Tomato is one of the significant vegetable crops in Croatia. Annual production varies between 20 to 30 ton with a yield of approximately 60 t/ha. Three bacterial diseases are common in tomato production: bacterial speck, caused by Pseudomonas syringae pv. tomato; bacterial spot, caused by Xanthomonas campestris pv. vesicatoria; and bacterial canker, caused by Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis. Management of tomato bacterial diseases must focus on prevention. Damage may vary depending on abiotic conditions and cultivar. Economic impact can be reduced even after the disease symptoms are visible with good agricultural practice

Bacterial soft rot of potato

Vlažnu bakterijsku trulež gomolja krumpira uzrokuje više vrsta fitopatogenih bakterija iz rodova Pectobacterium i Dickeya. Simptomi bolesti su trulež gomolja ili trulež baze stabljike i venuće biljke krumpira. Razvoju bolesti u polju pogoduju visoke temperature i vlažnost tla, a do simptomi se mogu pojaviti i tek u skladištu.Bacterial rots of potato tubers may be caused by several plant pathogenic bacteria from Pectobacterium and Dickeya genus. Symptoms of the disease are rotting of potato tubers or basal part of the stem and wilting of potato plants. Development of the disease depends on temperature and humidity of soil. Depending on enviromental conditions, symptoms can develop in field or later in storage. Disease symptoms and preventive measures are described

Promjene učestalosti trovanja psihoaktivnim lijekovima u Hrvatskoj

The aim of this study was to analyse the frequency of poisoning with psychoactive drugs (benzodiazepines, antidepressants and neuroleptics) over the last 15 years in Croatia. The analysis was based on poisoning incidents reported over the phone (hot line) to the Zagreb Poison Control Center and included two periods: 1985–1991 (period I) and 1992–1999 (period II). The data were analysed separately for children and adults. Each phone call was counted as one poisoning incident. Child poisoning with neuroleptics was significantly higher in period II than in period I and so was the adult poisoning with antidepressants, amytriptyline, and combined psychoactive drugs. The frequency of total psychoactive drug poisoning was significantly higher in adults than in children in both periods. From 1992, the frequency of adult poisoning with antidepressants considerably increased as one of the many consequences of war-related stress. The results indicate a need for careful psychiatric evaluation and more critical use of antidepressants in affected individuals.Retrospektivno su analizirani telefonski pozivi vezani uz ingestije lijekova primljeni u nacionalnom Centru za kontrolu otrovanja u Zagrebu u posljednjih 15 godina. Tri skupine psihoaktivnih lijekova (benzodiazepini, neuroleptici, antidepresivi) bile su od posebnog značenja u ovom radu. Svi slučajevi ingestije lijekova analizirani su u dva vremenska intervala: period I (1985.–1991.) i period II (1992.–1999.) te u dvije skupine s obzirom na dob otrovanih: djeca (<16 godina) i odrasli (316 godina). Svaki telefonski poziv brojen je kao jedan slučaj trovanja, uključujući i višestruke ingestije lijekova (ingestije više od jedne vrste lijeka u isto vrijeme) koje su uključivale barem jedan psihoaktivni lijek. Kod djece, učestalost akutnih otrovanja neurolepticima bila je značajno veća u periodu II nego u periodu I (7.4%:4.4%; P<0.05). Učestalost otrovanja benzodiazepinima, antidepresivima i amitriptilinom kod djece nije se značajno razlikovala u periodu I i II (benzodiazepini – 13.5%:9.9%; antidepresivi – 1.8%:1.8%; amitriptilin – 0.3%:0.6%), kao ni učestalost višestrukih ingestija lijekova (19.4%:20.5%). Kod odraslih, učestalost otrovanja antidepresivima i amitriptilinom bila je značajno veća u periodu II nego u periodu I (antidepresivi – 13.0%:5.9%; P<0.01; amitriptilin – 7.3%:2.9%; P<0.05), kao i učestalost višestrukih ingestija lijekova (45.3%: 29.1%; P<0.01). Učestalost otrovanja benzodiazepinima i neurolepticima kod odraslih nije se značajno razlikovala u periodu I i II (benzodiazepini – 27.5%: 28.4%; neuroleptici – 20.6%: 19.7%). U oba perioda učestalost otrovanja psihoaktivnim lijekovima bila je značajno veća u odraslih nego u djece (period I – 53.9%: 19.4%; P<0.01; period II – 61.3%:19.1%; P<0.01). Od 1992. u Hrvatskoj se bilježi značajan porast broja akutnih otrovanja antidepresivima, osobito tricikličkim, u odraslih osoba, što je vezano vjerojatno uz učestalije propisivanje tih lijekova. Ovaj fenomen nije zabilježen u djece. Povećanje učestalosti akutnih otrovanja psihoaktivnim lijekovima, kao jedna od mnogih posljedica rata i posttraumatskoga stresnog poremećaja, upućuje na potrebu pažljive psihijatrijske procjene oboljelih, osobito pažljiviju uporabu antidepresiva. Rezultati ovog rada govore u prilog potrebe daljnjeg istraživanja učestalosti propisivanja psihoaktivnih lijekova u Hrvatskoj

Prikaz kliničko-toksikoloških mišljenja izrađenih u Centru za kontrolu otrovanja u Zagrebu u 10-godišnjem razdoblju

The aim of this study was to see which harmful substances and which occupational settings most often required toxicological assessment, to evaluate exposure data provided by employers and to see to what extent could this assessment rely on actual measurements of harmful substances in a working environment. We reviewed the documentation that was submitted for toxicological assessment in all patients referred from occupational health physicians between 1992 and 2001. From 1992 to 2001, the Poison Control Centre performed a total of 260 toxicological evaluations of occupational exposure to harmful chemicals. In 162 cases (62 %), measurements of harmful substance concentrations in the working environment would have been of primary significance for the best comparison of potential adverse effects and the level of exposure. The most frequent was exposure to organic solvents in the production line and the use of various paints and varnishes, adhesives and thinners in shoe, chemical and metal-processing industry. Follows exposure to respiratory irritants, mostly in plastic and metal processing. However, measurement data of harmful substances in the working environment were available only in 24 cases, that is, in 9 % of all documents submitted for toxicological assessment. Exposure to organic solvents is characteristic for a large number of work places in industry and small enterprises in Croatia, and it is necessary to carry out a more comprehensive study about the real levels of exposure and modes of effective control. It is important because the EU regulations on the indicative occupational exposure limits (OELs) of harmful substances in the working environment, that will soon be implemented into Croatian legislation, recommend a reduction of maximum allowable concentrations (MAC) for commonly used solvents.Cilj rada bio je utvrditi za koje se štetne tvari i u kojim radnim uvjetima najčešće tražilo kliničko-toksikološko ispitivanje, kakvi su bili podaci o izloženosti dobiveni od poslodavca te dostupnost rezultata ispitivanja štetnosti u radnom okolišu. Pregledana je dokumentacija za izradu kliničko-toksikoloških mišljenja za sve pacijente upućene od liječnika medicine rada u desetgodišnjem razdoblju od 1992. do 2001. godine. U navedenom razdoblju u Centru za kontrolu otrovanja izrađeno je ukupno 260 kliničko-toksikoloških mišljenja za procjenu izloženosti štetnim kemijskim tvarima iz radnog okoliša. U 62 % slučajeva podaci o izvršenim mjerenjima koncentracije štetnih tvari u radnom okolišu bili bi od prvorazrednog značenja za adekvatnu usporedbu potencijalno štetnog učinka i razine izloženosti. Većinom se radilo o izloženosti organskim otapalima tijekom proizvodnje ili uporabe različitih boja, lakova, ljepila i razređivača i to najviše u obućarskoj, kemijskoj i metaloprerađivačkoj proizvodnji. Na drugom je mjestu izloženost nadražljivcima dišnih puteva najviše u proizvodnji i preradi plastičnih masa i obradi metala. Međutim, podaci o štetnostima u radnoj atmosferi bili su dostupni samo u 24 slučaja odnosno u svega 9 % od svih priloženih dokumentacija za izradu toksikološkog mišljenja. Utvrđeno je da je izloženost organskim otapalima karakteristična za veliki broj radnih mjesta u industriji i maloj privredi u Hrvatskoj te je potrebno korisno provesti cjelovitije ispitivanje o stvarnim razinama izloženosti i mogućnostima njihove kontrole. To je posebno važno jer europske norme, koje će se uskoro biti ugrađene u hrvatsko zakonodavstvo, preporučaju dalje sniženje maksimalno dopustivih koncentracija (MDK) za često korištena otapala

Kućne kemikalije - česti uzrok nenamjernih otrovanja

Of 4736 poisoning incidents registered in the Poison Control Centre in Zagreb from 1985 to 1999, household chemicals caused 23%. In the group of cleaning products, 11% of poisoning incidents were caused by corrosives, 9% by liquid detergents and 4% by hypochlorite. Ingested organic solvents caused 18% of household chemical poisonings; among them gasoline and thinners were the most frequent. Cosmetics were responsible for 7% of poisoning incidents; the most frequent were hair shampoo, hydrogen peroxide, and acetone. In the group of other chemicals, the most common were ingestion of thermometer mercury and of silica gel, while poisonings with highly toxic antifreeze, mothballs, or liquid fertilisers were rare. Ingestion or other exposure to household chemicals often caused excessive concern and therapeutic measures. It is therefore advisable to consult a Poison Control Centre in order to get proper information about the composition of a chemical and toxicity of a product.Od 4736 zabilježenih otrovanja u Centru za kontrolu otrovanja u Zagrebu od 1985. do 1999. godine, u 23% uzrok su bile tzv. kućne kemikalije. U skupini sredstava za pranje i čišćenje, 11% slučajeva uzrokovano je korozivima, 9% tekućim detergensima i 4% hipokloritima. Organska otapala uzrokovala su 18% otrovanja kućnim kemikalijama, najčešće zbog ingestije benzina i razrijeđivača. Na kozmetička sredstva otpada 7% otrovanja kućnim kemikalijama, a najčešće su bile ingestije šampona za kosu, vodikova peroksida i acetona. Od ostalih kućnih kemikalija najčešća je bila ingestija žive iz toplomjera i silikagela, dok su otrovanja antifrizom, naftalinom ili tekućim gnojivima relativno rijetka. Slučajevi ingestije ili druge izloženosti kućnim kemikalijama izazivaju veću zabrinutost i primjenu energičnijih terapijskih zahvata nego što to zaista zaslužuju po svojim toksičnim svojstvima. Moguće je također podcijeniti opasnost od otrovanja ovim proizvodima jer se smatraju a priori malo toksičnim. U nekim slučajevima, posebno ako u inicijalnoj fazi otrovanja nema izraženih simptoma, to može biti uzrok nepravodobnog ili neprikladnog liječenja i posljedičnog lošeg ishoda. Zbog toga preporučamo da se kod sumnje na otrovanje kućnim kemikalijama, liječnik konzultira s Centrom za kontrolu otrovanja, od kojeg može dobiti informacije o sastavu i toksičnosti pojedinog proizvoda. Mogućnosti prevencije otrovanja kućnim kemikalijama su velike, i to ponajprije edukacijom u obitelji, jer se najčešće radi o nenamjernim otrovanjima kod djece. Proizvođačima sredstava namijenjenih za domaćinstvo treba preporučiti odnosno zakonski odrediti uporabu pakovanja sa zaštitnim zatvaračima. Djelotvornost ovih mjera potvrđena je iskustvima drugih zemalja

The occurrence of \u27Candidatus Phytoplasma prunorum\u27 in apricot orchards in Baranja

Tijekom 2015. godine u Baranji je došlo do masovnog propadanja nasada marelice. Iako sve upućuje da je uzrok pojave smrzavanje, određen broj voćnjaka je pregledan kako bi se u njima utvrdila eventualna prisutnost biljnih bolesti. U osam nasada marelice u Baranji sakupljena su 63 uzorka sa stabala sa simptomima odumiranja te su analizirani na prisutnost patogena \u27Candidatus Phytoplasma prunorum\u27, uzročnika europske žutice koštičavog voća. Fitoplazma je utvrđena u četiri od osam nasada, ukupno u 15 od 63 uzoraka (24 %). Masovno propadanje marelice u Baranji tijekom 2015. nije povezano sa zarazom fitoplazme \u27Ca. Phytoplasma prunorum\u27, no prisutnost tog patogena potrebno je uzeti u obzir kod uzgoja osjetljivih voćnih vrsta i proizvodnje sadnog materijala na tom području.During 2015, a massive dieback of apricot trees in orchards was recorded in Baranja. Although all indicated that the main cause of such decline was freezing damage, several orchards were inspected to determine the possible presence of plant diseases. Sixty-three samples from trees with decline or dieback symptoms were collected in eight apricot orchards in Baranja, and tested for the presence of \u27Candidatus Phytoplasma prunorum\u27, the causal agent of European stone fruit yellows (ESFY). ESFY phytoplasma was identified in four out of eight orchards, in 15 out of 63 samples (24 %). Massive dieback of apricots in Baranja during 2015 was not caused by ESFY phytoplasma, but the presence of this pathogen should be taken into account when growing susceptible fruit species or producing planting material in this region