Čakovec „ Grad prijatelj djece “

Početak aktivnosti vezanih uz akciju „Gradovi i općine prijatelje djece“ u svijetu vezan je uz 1996. godinu, kada su se u Istanbulu postavili temelji tih aktivnosti. Godine 2000. u Europi je uspostavljena mreža „Gradova prijatelja djece“s ciljem da se djeca sa svojim aktivnostima integriraju u suvremeno društvo, ostvarujući i podsjećajući odrasle na svoja prava iz Konvencije UN. Polazeći od Konvencije, odrasli moraju činiti najviše što mogu kako bi se svako dijete optimalno razvijalo i uspješno pripremalo za život i svoje korisno djelovanje. Zemlje u kojima je najprije promovirana gore navedena akcija su Švicarska, Francuska i Belgija. Službeni početak akcije „Gradovi i općine prijatelje djece“ u Hrvatskoj bio je 20.11. 1999. godine, povodom desete godišnjice Konvencije UN-a o pravima djeteta, u Europskom domu u Zagrebu. Aktivnosti vezane uz akciju „Gradovi prijatelje djece“ podupire UNICEF, a u Hrvatskoj i Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, a od 2005.-2008. god. i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Da bi neki grad/općina dobio počasni naziv „grad/općina – prijatelj djece“ treba ispuniti kriterije u deset programskih područja, a to su sljedeća: izraditi godišnji plan i program za ostvarivanje ove Akcije, odvojiti namjenska sredstva za razvoj, zaštitu i odgoj djece, dati podršku udrugama koje imaju programe za djecu, i uključivati djecu u donošenje odluka koja se odnose na njih. Ostala programska područja su: dijete u sigurnom i zdravom gradu, zdravlje djece, odgoj i obrazovanje, socijalna skrb za djecu, kultura i šport ,slobodno vrijeme i rekreacija djece, podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece. Cijelu Akciju u RH vodi Središnji koordinacijski odbor u Zagrebu. U gradu Čakovcu je u studenom 2001. godine poglavarstvo Grada donijelo odluku o uključivanju u akciju "Gradovi i općine prijatelji djece". U veljači 2002. godine osniva se Koordinacijski odbor Akcije. Članovi KO su javne osobe s područja odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture, športa i politike, a to su : Biserka Mihajlova (prva predsjednica), Narcisa Slugan, Sonja Kuhanec, Jelena Klinčević, Zdenka Novak, Mira Kermek, Antun Jelenić, Ljubica Železnjak (predsjednica Društva naša djeca Čakovec), Romano Bogdan, Marija Hegeduš-Jungvirth (sadašnja predsjednica). Sve aktivnosti podupire gradonačelnik Branko Šalamon i Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada. U radu Koordinacijskog odbora sudjeluju predškolske ustanove, škole, Centar za kulturu Čakovec, Knjižnica i čitaonica Nikola Zrinski, Društvo naša djeca Čakovec, Zajednica športskih udruga, Gradska zajednica kulture, zdravstvene institucije, Centar za socijalnu skrb, policija i drugi

Antropometrijsko praćenje djece Zdravstvenom knjižicom djeteta u Međimurju

Od 1. siječnja 1998. godine započela je primjena Zdravstvene knjižice djeteta (ZKD) u tri županije u Republici Hrvatskoj: Međimurskoj, Šibensko-Kninskoj i Sisačko-Moslavačkoj. Dobiveni podaci iz ZKD za djecu Međimurske županije unose se u informatičku bazu podataka na dječjem odjelu Županijske bolnice Čakovec. Godine 2006. Zdravstvena knjižica djeteta ušla je Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine, s ciljem poboljšanja zdravstvene zaštite. U ovom radu prikazujemo antropometrijske parametre djece Međimurske županije, te njihovu usporedbu s Harvardskim i novim standardima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. i 2007. godine

Baby fitness u Međimurskoj županiji

UVOD Godišnje se u rodilištu ŽB Čakovec rodi 1300 – 1500 djece. Do sada je Međimurska županija sudjelovala gotovo u svim UNICEF-ovim programima. Rodilište županijske bolnice među prvima je dobilo prestižni naziv : Rodilište prijatelj djece“, a dječji odjel za postignute rezultate na području humanizacije bolničkog liječenja djece plaketu „Za osmjeh djeteta u bnolnici“. Isto tako među prvima u Hrvatskoj , u travnju 2007. godine, započeli smo s projektom UNICEF-a Ureda za Hrvatsku „Baby fitness“ radionice. Prije početka rada baby fitness radionica prošli smo edukaciju u ambulanti doc. dr. sc. Milivoja Jovančevića gdje se taj program već provodio. Upoznali smo zdravstvene djelatnike o vrijednosti i modelu rada tih radionica kao i o vrijednostima samog programa. Do sada smo uz pomoć patronažne službe organizirali 48 baby fitness radionica i o svakoj radionici bila je dostavljena cjelokupna dokumentacija UNICEF-u Uredu za Hrvatsku. Na navedenim radionicama sudjelovalo je ukupno 617 roditelja i 460 njihovih beba , 62 stručna djelatnika (liječnika specijalista pedijatara, liječnika specijalista opće medicine, liječnika – stažista, patronažnih medicinskih sestara, odjelnih medicinskih sestara i fizioterapeuta. Navedene aktivnosti provodili smo na dječjem odjelu Županijske bolnice u Čakovcu te u ambulantama Doma zdravlja Čakovec - u Prelogu, Murskom Središću, Kotoribi i Goričanu. Radionice su podjednako dobro bile posjećene u Čakovcu kao i u ambulantama liječnika obiteljske medicine. U mjesecu rekreacije i tjelesne aktivnosti – rujnu, program je bio uključen sa četri baby fitness radionice (Čakovec, Mursko Središće i Prelog) u akciju „Povezani zdravljem“ koju provodi Međimurska županija u Hrvatskoj mreži zdravih županija. CILJEVI I ZADACI PROGRAMA : - prevencija poremećaja u ranom odnosu majka – dijete, putem masaže, razvojne gimnastike i psihološkog suporta - poticanje razvoja sukladnosti neverbalne, emocionalne komunikacije između majke i djeteta - edukacija roditelja i stručnih djelatnika o razvojnim specifičnostima djeteta - poticanje fizičkog razvoja pomoću masaže i vježbanja lokomotornog sustava - poticanje pravilnog razvoja rada unutrašnjih organa (osobito anti-colic vježbe – vježbe za prevenciju i olakšanje dojenačkih grčeva) - poticanje pravilnog neurološkog razvoja masažom i vježbama - poticanje razvoja motorike u pravilnom razvojnom nizu (podizanje glavice, sjed, puzanje, uspravljanje, samostalan hod) - edukacija roditelja o pravilnom čuvanju i nošenju djeteta - edukacija roditelja o poticajnim igrama za razvoj motorike prilagođenim za djecu od rođenja do 18 mjeseci - edukacija roditelja i stručnih djelatnika o važnosti razvoja sigurne emocionalne privrženosti za ukupan psihički i fizički razvoj djeteta - podrška majkama tijekom dojenja i prevencija prekida dojenja - dostupnost stručnjaka različitih profila (pedijatar, psiholog, fizioterapeut) - ostvarivanje sigurnosti u važnost roditeljske uloge i stimulativne okoline u prve tri godine života djeteta - poticanje razvoja govora i komunikacijskih vještina (voice – fitness vježbe) - savjeti i odgovori na postavljena pitanja vezana uz njegu dojenčeta i roditeljstv

PAEDIATRIC DAY HOSPITALS – CURRENT WORLD-WIDE EXPERIENCES

Dnevne bolnice su plod težnje prema sve poštednijim načinima liječenja djece. Humaniji odnos prema pacijentu i obitelji smanjuje psihičku traumu u odnosu na klasičnu hospitalizaciju. Smanjeni troškovi liječenja daljnja je pozitivna strana tog modela. Njegovu primjenu ograničavaju potreba za probirom bolesnika te smanjen izbor dijagnostičko-terapijskih mogućnosti u odnosu na klasičnu hospitalizaciju. Dobrom organizacijom rada dnevne bolnice i taj se nedostatak može umanjiti. Dnevne bolnice značajno povećavaju kakvoću i opseg zdravstvene zaštite, posebno na prostorima sa smanjenim brojem bolničkih kreveta. Ukratko smo prikazali svjetska iskustva u primjeni dnevnih bolnica za djecu.Day hospitals are the result of a trend towards conservative treatment methods for children. The advantages of this model include a more humane approach to the patient and avoidance of the psychic trauma caused by classical hospitalization, as well as lower financial costs. The need for patient screening and a reduced scope of available diagnostic and therapeutic methods are some of the drawbacks. Through adequate organization and integration with a classical hospital these drawbacks can be reduced. In all, day hospitals significantly increase the quality of children\u27s health care, particularly in areas with a reduced number of paediatric hospital beds. In this paper we briefly present international experiences with paediatric day hospitals

ORAL REHYDRATION THERAPY IN PEDIATRIC PRIMARY HEALTHCARE

Rad donosi pregled temeljnih spoznaja o oralnoj rehidracijskoj terapiji djece i praktične naputke za rad u pedijatrijskoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti – kako za liječnike praktičare, tako i za roditelje.This paper gives an overview of basic knowledge about oral rehydration therapy in children and practical guidelines for work in primary healthcare – for both medical doctors and parents

Utjecaj socioekonomskog statusa roditelja na rast i razvoj djece

U radu smo prikazali antopometrijske mjere djece Međimurske županije s osvrtom na socioekonomski status roditelja. Podaci su dobiveni iz Zdravstvene knjižice djeteta

The Effect of Baby Friendly Hospital Initiative and Postnatal Support on Breastfeeding Rates – Croatian Experience

The effects of implementation WHO/UNICEF Breastfeeding Hospital Initiative (BFHI) and community postnatal support on breastfeeding rates were examined during and after the breastfeeding promotion campaign in one county of Croatia. Comparison with a control group indicated increase of breastfeeding prevalence in a period of BFHI implementation (1994–1998) – 68% vs. 87% at infant age 1 mo., 30% vs. 54% at 3 mo., 11.5% vs. 28% at 6 mo., and 2% vs. 3.5% at infant age 11–12 mo. (chi-square test, p < 0.05). More considerable increase has been noticed in period 1999–2000 which is characterized by breastfeeding support groups activity: 68% vs. 87% at infant age 1 mo., 30% vs. 66% at 3 mo., 11.5% vs. 49% at 6 mo., and 2% vs. 23% at infant age 11–12 mo. (chi-square test, p < 0.05). Our conclusion is that activities aiming to promote breastfeeding in maternity hospitals have had limited success. They have resulted in satisfactory increase of breastfeeding prevalence in early infant’s period, but for far-reaching effect postnatal support is also required