12 research outputs found
Vladimir Kirin's Illustrations in "Croatian Tales of Long Ago"
Prema mišljenju Ivane Brlić-Mažuranić, samo su dvojica ilustratora uspješno interpretirala njezina književna djela: slavni češki crtač Josef Lada koji je ilustrirao njezin dječji roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Vladimir Kirin koji je, po općem priznanju čitateljske publike, izvrsno ilustrirao englesko izdanje „Priča iz davnine“. Vladimir Kirin jedini je ilustrator koji je u više navrata likovno opremio djela Ivane Brlić-Mažuranić. Ovaj rad istražit će povijest suradnje dvoje umjetnika, Ivane Brlić-Mažuranić i Vladimira Kirina. Štoviše, Kirinov rad na ilustriranju djela Ivane Brlić-Mažuranić nastavio se i nakon smrti književnice. Upravo na taj dio Kirinova rada, nakon 1938. godine, obratiti će se naročita pažnja jer je umjetnik očito izgubio onu moć uživljavanja u pripovjedni svijet Ivane Brlić-Mažuranić koja ga je tako nadahnjivala u ilustracijama za englesko izdanje. Također, istražit će se upotreba Kirinovih ilustracija u novijim izdanjima „Priča iz davnine“.According to Ivana Brlić-Mažuranić, only two illustrators have successfully interpreted her literary work: famous Czech drawer Josef Lada who illustrated her children's novel “Lapitch the Little Shoemaker” and Vladimir Kirin who, by general recognition of the reading audience, did a great job at illustrating English edition of “Croatian Tales of Long Ago”. Vladimir Kirin is the only illustrator who not only illustrated few of Ivana Brlić - Mažuranić's works but did it more than once. This paper will explore history of cooperation between two artists, Ivana Brlić- Mažuranić and Vladimir Kirin. What is more, Kirin's work on illustrating Ivana Brlić-Mažuranić's opus continued even after her death. Particular attention will be paid to that exact period of Kirin's work, after 1938, because artist clearly lost that power of giving himself into narrative world of Ivana Brlić-Mažuranić which inspired him so much in illustrations for English edition. Usage of Kirin's illustrations in newer editions of “Croatian Tales of Long Ago” will be explored as well
Vladimir Kirin's Illustrations in "Croatian Tales of Long Ago"
Prema mišljenju Ivane Brlić-Mažuranić, samo su dvojica ilustratora uspješno interpretirala njezina književna djela: slavni češki crtač Josef Lada koji je ilustrirao njezin dječji roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Vladimir Kirin koji je, po općem priznanju čitateljske publike, izvrsno ilustrirao englesko izdanje „Priča iz davnine“. Vladimir Kirin jedini je ilustrator koji je u više navrata likovno opremio djela Ivane Brlić-Mažuranić. Ovaj rad istražit će povijest suradnje dvoje umjetnika, Ivane Brlić-Mažuranić i Vladimira Kirina. Štoviše, Kirinov rad na ilustriranju djela Ivane Brlić-Mažuranić nastavio se i nakon smrti književnice. Upravo na taj dio Kirinova rada, nakon 1938. godine, obratiti će se naročita pažnja jer je umjetnik očito izgubio onu moć uživljavanja u pripovjedni svijet Ivane Brlić-Mažuranić koja ga je tako nadahnjivala u ilustracijama za englesko izdanje. Također, istražit će se upotreba Kirinovih ilustracija u novijim izdanjima „Priča iz davnine“.According to Ivana Brlić-Mažuranić, only two illustrators have successfully interpreted her literary work: famous Czech drawer Josef Lada who illustrated her children's novel “Lapitch the Little Shoemaker” and Vladimir Kirin who, by general recognition of the reading audience, did a great job at illustrating English edition of “Croatian Tales of Long Ago”. Vladimir Kirin is the only illustrator who not only illustrated few of Ivana Brlić - Mažuranić's works but did it more than once. This paper will explore history of cooperation between two artists, Ivana Brlić- Mažuranić and Vladimir Kirin. What is more, Kirin's work on illustrating Ivana Brlić-Mažuranić's opus continued even after her death. Particular attention will be paid to that exact period of Kirin's work, after 1938, because artist clearly lost that power of giving himself into narrative world of Ivana Brlić-Mažuranić which inspired him so much in illustrations for English edition. Usage of Kirin's illustrations in newer editions of “Croatian Tales of Long Ago” will be explored as well
Jedanaesta godišnja skupština Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti / Hrvatske nagrade za dječju knjigu 2020. godini
Sažetak 11. godišnje skupštine Hrvatske udruge istraživala dječje književnosti. Popis hrvatske nagrade za dječju književnost u 2020. godini
Trinaesta godišnja skupština Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti / Hrvatske nagrade za dječju knjigu u 2022. godini
Izvještaj s trinaeste godišnje skupštine HIDK-a održane 13. lipnja 2023. godine u Zagrebu.
Popis dobitnika Hrvatske nagrade za dječju knjigu u 2022. godini
Von der visuellen Identität zur politischen Tat hin. Zur Entstehungsgeschichte von Kirins Illustrationen aus dem Werk Aus den Urväterzeiten
Fokus je ovoga rada na suradnji dvoje umjetnika, Ivane Brlić-Mažuranić i Vladimira Kirina, u knjizi Priče iz davnine. Prikazuje se povijest knjige kao predmeta i interpretira se njezin kulturni i simbolički status od prvoga izdanja s Kirinovim ilustracijama 1924. do izdanja iz 2010. godine. Oslanjanjem na arhivsku građu rekonstruiraju se početci suradnje, kao i ostvarivanje izdanja koje će se svidjeti i Ivani Brlić-Mažuranić i publici, te stvaranje kulturne reprezentacije djela s imperativom ilustracija Vladimira Kirina. Knjiga opremljena Kirinovim ilustracijama prije Drugoga svjetskoga rata predstavljala je luksuznu i lijepo opremljenu knjigu, a nakon rata njezina se simbolička vrijednost promijenila. Društveno-političke, a potom i književne okolnosti promijenile su vizualnu reprezentaciju knjige: Kirinove ilustracije počele su padati u zaborav, a njihove povremene pojave predstavljaju nostalgični politički čin.This paper focuses on the collaboration of two artists, Ivana Brlić-Mažuranić and Vladimir Kirin, who worked together on the collection Tales of Long Ago. The research traces the history of the book as a material object and interprets its cultural and symbolic status from the first edition illustrated by Kirin, published in 1924, to the 2010 edition. Drawing on archival material, the paper reconstructs the beginnings of this collaboration, the appearance of editions that appealed to both Brlić-Mažuranić and the public, and the creation of the cultural representation of the Tales in which Kirinʼs illustrations are an essential part. Previously luxurious and richly illustrated books, the symbolic value of the editions with Kirinʼs illustrations drastically changed after World War II. The changing socio-political (later also literary) circumstances altered the visual representation of the book: Kirinʼs illustrations were gradually forgotten, and their rare appearance perceived as a nostalgic and political act.Im Mittelpunkt des Beitrags steht die Zusammenarbeit der Schriftstellerin Ivana BrlićMažuranić mit dem Illustrator Vladimir Kirin an der Herausgabe des Werkes Aus Urväterzeiten. Es wird die Vorgeschichte dieser Publikation erörtert sowie der kulturelle und symbolische Stellenwert dieses Werkes von seiner ersten, Kirins Illustrationen enthaltenden Ausgabe aus dem Jahre 1924 bis zu jener aus dem Jahre 2010 bewertet. Anhand des Archivmaterials werden der Beginn der Zusammenarbeit sowie die Arbeit an der Gestaltung des Werkes, das sowohl Ivana Brlić-Mažuranić als auch ihrem Publikum gefiel, rekonstruiert und das Entstehen eines Kultbuches kommentiert, dessen obligatorischer Bestandteil Kirins Illustrationen sind. Das mit seinen Illustrationen bebilderte Werk stellt vor dem Zweiten Weltkrieg ein luxuriöses und schön ausgestaltetes Buch dar. Infolge der neuen sozialpolitischen, aber auch literarischen Verhältnisse kommt es nach dem Zweiten Weltkrieg zu Veränderungen nicht nur in der visuellen Präsentation des Buches, sondern es ändert sich auch dessen symbolischer Stellenwert. Dabei geraten Kirins Illustrationen in Vergessenheit, weshalb ihr gelegentliches Erscheinen zuletzt einer nostalgischen politischen Tat ähnelt
The Chronicle
Izvještaj s znastvenog skupa "Djetinjstvo poezije i poezija djetinjstva" održanog u Zadru, 25. listopada 2018.
Izvještaj s 14. međunarodne znanstvene konferencije Child and the Book S onu stranu kanona (dječje književnosti) održane u Zadru, 8.-11. svibnja 2018. godine.
Izvještaj s devete godišnje skupštine Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti održane u Zadru, 18. svibnja 2019. godine.
Popis dobitnika Hrvatske nagrade za dječju književnost u 2018. godini.There is a report from the "Djetinjstvo poezije i poezija djetinjstva" conference held in Zadar, on October 25th 2018.
There is a report from the 14th International Child and the Book Conference Beyond the Canon (of Children’s Literature) held in Zadar, Croatia, 8-11 May 2019.
There is a report from the 9th annual assembly of the Croatian Researchers of Children\u27s Literature held in Zagreb, May 18, 2019.
Croatian Children’s Book Awards in 2018 list
Translation of Croatian Children´s Literature into Slovenian in the 20th Century
Hrvatska i Slovenija veći su dio 20. st. bile dijelom istih državnih zajednica i političkih sustava: prvo kao sastavnice Austro-Ugarske Monarhije, a potom prve i druge Jugoslavije. Takve su okolnosti, uz niz drugih čimbenika, poput geografske blizine i pripadnosti slavenskoj skupini naroda rezultirale bogatim hrvatsko-slovenskim vezama. U ovome se radu propituju hrvatsko-slovenske kulturne veze s posebnim naglaskom na dječju književnost. U tu je svrhu izrađena bibliografija prijevoda hrvatske dječje književnosti na slovenski jezik objavljenih u 20. stoljeću. Analiza bibliografije zorno prikazuje dinamiku prijevoda tijekom 20. stoljeća te odnos suvremenika prema kanonu dječje književnosti s obzirom na izbor djela koja su se prevodila. Također se analizom utvrđuje interpretacija djela u okviru književnih razdoblja i konteksta prevođenja te najčešći prevoditelji dječje književnosti na slovenski jezik.This study explores Croatian-Slovenian cultural relations with special emphasis on children’s literature. For this purpose, a bibliography was compiled of the translations of Croatian children’s literature into the Slovenian language published in the 20th century. The analysis of the bibliography clearly shows the dynamics of translation during the 20th century, the relation of contemporaries to the canon of children’s literature with regards to the choice of works that have been translated, their interpretation within the literary periods, and the context of translation. Moreover, the bibliography shows the most prolific translators of children’s literature in Slovenian
Translation of Croatian Children´s Literature into Slovenian in the 20th Century
Hrvatska i Slovenija veći su dio 20. st. bile dijelom istih državnih zajednica i političkih sustava: prvo kao sastavnice Austro-Ugarske Monarhije, a potom prve i druge Jugoslavije. Takve su okolnosti, uz niz drugih čimbenika, poput geografske blizine i pripadnosti slavenskoj skupini naroda rezultirale bogatim hrvatsko-slovenskim vezama. U ovome se radu propituju hrvatsko-slovenske kulturne veze s posebnim naglaskom na dječju književnost. U tu je svrhu izrađena bibliografija prijevoda hrvatske dječje književnosti na slovenski jezik objavljenih u 20. stoljeću. Analiza bibliografije zorno prikazuje dinamiku prijevoda tijekom 20. stoljeća te odnos suvremenika prema kanonu dječje književnosti s obzirom na izbor djela koja su se prevodila. Također se analizom utvrđuje interpretacija djela u okviru književnih razdoblja i konteksta prevođenja te najčešći prevoditelji dječje književnosti na slovenski jezik.This study explores Croatian-Slovenian cultural relations with special emphasis on children’s literature. For this purpose, a bibliography was compiled of the translations of Croatian children’s literature into the Slovenian language published in the 20th century. The analysis of the bibliography clearly shows the dynamics of translation during the 20th century, the relation of contemporaries to the canon of children’s literature with regards to the choice of works that have been translated, their interpretation within the literary periods, and the context of translation. Moreover, the bibliography shows the most prolific translators of children’s literature in Slovenian