CATTLE BREEDING PROGRAMME IMPROVEMENT IN CROATIA 1. Morphological and phenotypical values of bulls of Simmental breeding programme

Na temelju podataka o stadu rasplodnih bikova (n 253) proizvedenih u Stanici za ispitivanje proizvodnih svojstava goveda u Varaždinu, upotrebljavanih u Središnjem zavodu za razmnožavanje i uzgoj domaćih životinja i Centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, d.o.o., a obuhvaćaju visinu grebena, dubinu i opseg prsa, težinu po godinama ulaska (1976.-1994. god.) i po dobi bikova (12 do 60 mjeseci), zatim i razloge za izlučivanje bikova iz upotrebe utvrdili smo: l. - Rast i razvoj bikova simentalske pasmine do navršene pete godine (60 mj.) života bio je razmjeran i svojstven pojedinim tjelesnim mjerama po grupama i sve bolji po godinama dovođenja odnosno godini ulaska u stado mladih bikova u Središnjem zavodu - Centru. 2. - Visina grebena prve grupe (1976.) bila je u dobi od 12 mj. 129,07 cm, a sa 60 mj. 148,40 cm, tj. bila je viša za 19,33 cm ili 14,9% (Tablica 1.). 3. - Visina grebena grupe iz 1991. god. bila je 131,00 cm u dobi od 12 mj. a 155,60 cm u dobi od 60 mj, odnosno bila je viša za 24 cm ili 18,8%. Razlike visine grebena jasno pokazuju da je slijedom generacija visina grebena rasla i bila sve viša (Tablica 1.). 4. - Dubina prsiju prve grupe (1976.) bila je u dobi od 12 mjeseci 65,77 cm, a sa 60 mjeseci 84,20 cm, odnosno bila je dublja za 18,43 cm ili 28,0%. 5. - Dubina prsiju grupe iz 1991. god. bila je 66,55 cm u dobi od 12 mj, a 90,20 cm u dobi od 60 mj, odnosno dublja za 23,65 cm ili 35,5% (Tablica 3.). 6. - Poboljšane mjere dubine prsiju pratio je i omjer visine greena i dubine prsiju, na što je ukazano i u "Programu" kao na jednu vrijednu mjeru. Godine 1976. Omjer dubine i visine iznosio je 50,9% u dobi od 12 mjeseci, a 56,7% u dobi od 60 mjeseci, tj. bio je viši za 5,8%, odnosno povećao se za 11,3%. 7. - Omjer istih mjera 1991. god. bio je 50,8% za bikove u dobi od 12 mjeseci, a 57,9% za bikove u dobi od 60 mjeseci, ili bio je poboljšan za 14,1%. Navedeni podaci o visini grebena i dubini prsiju kao i o njihovom omjeru pokazuju da su bikovi iz programiranog uzgoja postajali sve viši, ali i sve dublji u prsima (Tablica 3.). 8. - Opseg prsiju imao je sličan tijek povećanja u obje grupe, a zavisio je i o već prikazanoj dubini prsa (Tablica 5.). 9. - Težina i njezino povećavanje po grupama kao i po dobi pokazuje genetičke vrijednosti s obzirom na bujnost (intenzitet) i doseg (kapacitet) rasta i razvoja novih generacija bikova, a time i na "ranozrelost",jednu od ciljeva uzgoja simentalske pasmine goveda. Prva grupa iz performance testa 1976. god. imala je u dobi od 365 dana prosječnu težinu 591,00 kilograma. U dobi od 60 mj. postigli su 1077,20 kg odnosno bili su teži 486,20 kg ili za 82,3% od težine s 12 mjeseci (Tablica 7). 10. - Težina bikova iz 1991. god. starosti 12 mj. bila je 627,77 kg, odnosno 36,77 kg veća od grupe iz 1976. god. u istoj dobi. U dobi od 60 mj. težina je bila 1192,60 kg,veća za 564,93kg u odnosu na dob od 12 mj. ili 89,9% (tablica7.). 11. - Utvrđene tjelesne mjere grupa bikova (VG, DP, OP i Kg) ukazuju na pozitivno kretanje povećavanja svih mjera, a time i na ispunjavanje željenog i postavljenog plana i programa gojidbene izgradnje govedarstva u Hrvatskoj pasmine "hrvatskog simentalca", iz 1973. i 1991. godine. 12.-Najviše je izlučenih bikova brojem (n 85) i postotkom (33,6%) zbog oboljenja i mana lokomotornog sustava, od rane do kasne dobi. Zatim zbog nedovoljne rasplodne sposobnosti (n 31 ili 12,2%). Manji broj bikova izlučen je zbog nekih internih razloga (n 12 ili 4,7%) kao npr.: sporno očinstvo (1), produžen graviditet u kćeri (1), prodaja drugom centru (1), bez zabilježenog nalaza (9). 13. - Od 1976. do 1991. godine bila su ukupno 224 bika od koiih su 5 godina doživjela njih 84 ili 37,5%, a izlučeno ih je 140 ili 62,5%. Takav omjer izlučenih i dalje upotrebljavanih bikova (62,5 : 37,5%) postoji i u centrima drugih zemalja. Razlozi izlučivanja donekle se razlikuju od naših, ali su vrlo oštri u odnosu na morfološko fenotipske odlike.Based on the data such as the ridge height, depth and circumference of the thorax, the weight depending on the year of entry (1976-1994) and on the age of bulls (12 to 60 months), and based on the data explaining the reasons for exclusion, in the herd of bulls (n 253) produced in Varaždin Station for Quality Control of Produced Cattle and used both in the Central Institute for Breeding and Raising of Domestic Cattle and the Center for Reproduction in Cattle Industry in the Republic of Croatia, we have arrived at the following conclusions: 1. Growth and development of the Simmental bulls until the age of 5 years (60 months) was proportional and characteristic of physical measurements per groups, and growth and development was better when it was compared with the year of birth and the year of entry of young bulls in to the Central Institute and the Center. 2. The height of ridge in the first group (1976) was 129.07 cm for the bulls aged 12 months and 148,40 cm for those aged 60 months; the difference was 24 cm or 1 8.8% ( Table 1 ). The data on the differences in the height of ridges provide clear evidence that in each successive generation the height of the ridge became bigger (Table 1). 3. The depth of thorax in the first group (1976) was 65.77 cm in the bulls aged 12 months and 84.20 cm in those aged 60 months, this means that the depth of thorax was 18.43 cm or 28.0% bigger (Table 3). 4. The circumference of thorax improved in the same fashion in both groups and it was also dependent on the already shown thoracic depth (Table 5). In the performance testing in 1976 the average weight of the bulls aged 365 days in the first group was 591.00 kg. The average weight of the bulls aged 60 months was 1077.20 kg this means that in 12 months the bulls increased in weight by 486.20 kg or 82.3%. (Table 7). 5. The established physical measurements of the groups of bulls (RH, TD, TC and kg) clearly show a positive trend and increase in all the measurements and fulfilment of the plan and program in developing cattle industry in Croatia, and especially the "Croatian Simmental bull" from 1973 and 1991. 6. The majority of the bulls (n 5) or 33.6% of the bulls were excluded because of the disease and malformations of the locomotoric system, both in the early and later age. Due to inefficient reproductive capacity 12.2% or 31 bulls were excluded. A smaller number of bulls (n 18 or 7,1%) were excluded for internal, special or unknown reasons (n 12 or 4,7%) such as disputed paternity (n 1), prolonged daughter pregnancy (n 1 ), sale to another center (1 ), lack of recorded data. (Table 9). 7. Between 1976 and 1991 there were 224 bulls all together out of which 84 bulls or 37.5% lived to the age of 5 years and 140 bulls or 62.5% were excluded. Such ratio of exclusions and the bulls that were gurther used (62.5 to 37.5%) was found in the centers in other countries as well. The reasons for the exclusions in other countries slightly differ from our reasons and are much bigger when one considers morphological and phenotypic characteristics

EFFECT OF ONE INJECTION OF PROSTAGLANDIN F₂alfa ON INDUCTION AND SYNCHRONIZATION OF HEAT IN DAIRY COWS AND PREGNANCY RATE

Na jednoj farmi muznih krava HF pasmine obavljeno je istraživanje učinaka jedne aplikacije analoga PGF₂alfa. Pokus je uključio grupu od 66 krava te skupinu od 39 junica kod kojih je neposredno nakon utvrđivanja žutog tijela na jajnicima obavljena intramuskularna aplikacija analoga PGF₂alfa. Pritom su primijenjena dva preparata "Gonid" (Pliva) i "Cloprosin-G" (Krka). Obje skupine životinja tretirane su s oba preparata u približno jednakim omjerima. Upotrebljene su doze koje su prema uputi proizvođača dostatne za izazivanje luteolize i estrusa. Doza za Gonid bila je 2 ml odnosno 500 mikro g kloprostenola u obliku natrijeve soli, a za Cloprosin-G, 2ml ili 800 mikro g sintetskog analoga PGF₂alfa. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se estrus očitovao kod 59 krava (89,39%)i 36 junica (92,30%). Umjetno su osjemenjene 53 krave i 34 junice, dok kod šest krava i dviju junica osjemenjivanje nije obavljeno zbog nedostatka nekog od znakova estrusa. Nakon jednog osjemenjivanja koncipirala je 21 krava, a to je39,62% od ukupno osjemenjenih krava, te 20 junica što čini 58,82% od ukupno osjemenjenih junica. Prosječno vrijeme koje je proteklo od aplikacije analoga PGF₂alfa do očitavanja estrusa bilo je kod krava 2,4 dana, a kod junica 2,5 dana.The effect of one treatment with Prostaglandin F₂alfa analog (Gonid-PLIVA, and Cloprosin-G, KRKA) was investigated on a farm of dairy cows. In the experiment 66 cows and 39 heifers mine the presence of a corpus luteum, and than all cows and heifers with C. L. were treated with one of the sinthetic analogs of PGF₂alfa intramuscularly. Both groups of animals were treated with the same amount of the same analog of PGF₂alfa (Gonid of Cloprosin). The dose of Gonid was 500 microg of cloprostenol, and that of Cloprosin was 800 micro g of sintetic analog of PGF₂alfa. The volume of the dosse was 2 ml. The results of estrus induction were very good because the sings of heat were registered in 59 (89,39%) cows and 36 (92,30%) heifers. The time from the aplication of PGF₂alfa analog to the start of the sings of heat was on average in cows 2,4 days, and in heifers 2,5 days. Insemination was performed in 53 cows and 34 heifers. Only six cows and 2 heifers were not inseminated because there were no signs of estrus. After the first insemination 21 cows were pregnant (39,62%) and 20 heffers (58,82%

CATTLE BREEDING PROGRAMME IMPROVEMENT IN CROATIA 19?4.-1987. 1. Phenotype values of bull mothers in Simmental breeding programme in Croatia.

Kada želimo raspravljati o smjernicama i ciljevima određenog i zamišljenog uzgojnog programa u nekoj populaciji goveda moramo poznavati fenotipske vriiednosti početne, izvorne populaciie - stada matičnih krava. Utvrtđivanjem tih vrijednosti postavljamo temelj uzgojnog programa. Prema zahtjevima tržišta postavljamo smjer, način i cilj, a pravilnim odabirom muških rasplodnjaka pokušavamo ostvariti što je više moguće postavljeni cilj s obzirom na feno- i genotipske vrijednosti muških i ženskih potomaka. Svrha rasprave i istraživania bila ie utvrđivanje fenotipskih odlika stada bikovskih majki odabrariih po određenim mjerilima i pravilima uzgojno selekcijskog kodeksa za populaciju hrvatskog simentalca. Utvrđene vrijednosti fenotipa za 167 BM o dobi u času odabira, isključivanja i trajanja iskorištavanja pokazuju da odabrane matične krave zadovoljavaju kriterije o fenotipu tj. mjere za visinu u grebenu, dubinu prsiju i ocjenu klasa. Ukupni broj oteljene teladi po jednoj BM (8,734) potvrđuje uz visoku dob i zadovoljavajuću plodnost iako je međutelidbeno razdoblje nešto više od željenog (444,4 dana prema 400,0 dana). Broj odabrane muške teladi po jednoj BM (2,346 u prosjeku) za performans testnu stanicu također zadovoljava. Nakon utvrđivanja rezultata i proizvodnje mlijeka i mliječne masti po BM prije i za vrijeme iskorištavanja moći ćemo dati konačnu ocjenu o vrijednosti odlikama 167 BM, majkama 196 sinova koji su ušli u stado bikova središnjeg zavoda u razdoblju od 14 godina.When we want to talk about the aims and purpose of a specific and desired breeding proqramme in some population of cattle, we are supposed to know the phenotype values of the very first population i.e. herds of parent breeding cows. By establishing these values we establish the basis of the breeding programme. According to the demand of the market we also declare the intention, the way and the purpose, and with the adequate choice of sires we try to realise the best we can our aim with regard to pheno- and genotype value of the new male and female generation. The purpose of this debate and of the research was to establish the phenotype characteristics of the herd of bull mothers according to the specific standards and rules of breeding and selection codex for the population of the Croatian Simmental bull. The established values of the phenotype of 167 BM about the aqe at the moment of selection, and duration of their use show that the selected breeding cows satisfy all the requirements regarding the phenotype i.e. measurements of the height of withers, depth of chest and the evaluation of class. The total number of calves per one BM (8,734) confirms both high age and satisfactory fertility, although the intercalving period is a little higher than desired (444,4 days in comparison to 400,0 days). The number of selected male calves per one BM (2,346 on average) for the performance, test station is satisfactory too. After establishing the results regarding milk yield as well as milk fat per BM before and during exploitation we shall be able give our final evaluation on the value characteristics of 167 BMs, mothers of 196 sons joining the herd of bulls at "Središnji zavod" in the period of 14 years

CATTLE BREEDING PROGRAMME IMPROVEMENT IN CROATIA 1974.-1987. 2. Milk and milk fat production of Simmental bull mothers in Croatia

U Programu gojidbene izgradnje u govedarstvu Hrvatske (1973.) dana su jasna tumačenja postavljenih uzgojnih ciljeva za pojedine pasmine kao i postupci i metode uzgojno-selekcijskog rada primjenom kojih se ti ciljevi moraju postići. U "Programu" je težište stavljeno na potreban broj i kvalitetu bikovskih majki - matice za stvaranje nove generacije rasplodnih bikova. O njihovoj kvaliteti - genetičkim potencijalima, uvelike ovisi mogući napredak u pojedinim populacijama goveda. Imajući navedeno u vidu, istražili smo proizvodnju mlijeka i mliječne masti 167 bikovskih majki odabranih u razdoblju od 1974.do 1987. čiji su sinovi bili uključeni u stado rasplodnih bikova Središnjeg zavoda za razmnožavanje i uzgoj domaćih životinja. Utvrđene vrijednosti o količini mlijeka i mliječne masti u laktaciji prije odabira bile su ispod zadane količine u 31,6 %, a iznad u 68,4 % laktacija. Količina mliječne masti (kg) bila je ispod zadane količine u 54,7%, a iznad u 45,3% laktacija. Sadržaj mliječne masti kretao se od 3,74 do 3,87 % i nije bio ni od kakva značenja za količinu mliječne masti izražene kilogramima. Proizvodnja mlijeka u prvoj laktaciji bila je od 2.351 do 6.301 kg, što govori da nisu bili u potpunosti poštivani propisi o zadanoj količini mlijeka u prvoj laktaciji po"Uputstvima" za klase I i Ia. Manju proizvodnju od tražene za Ia klasu imalo je 36,72% a višu 63,27 %. Visina proizvodnje mlijeka prosječno u svim laktacijama bila je u 69,0% ispod tražene, a iznad u 31,0% laktacija. Visina proizvodnje mlijeka u najvišim laktacijama bila je u prosjeku 5.651 kg mlijeka, odnosno od 3.812 do 8.607 kg. Proizvodnja mlijeka istraživanih bikovskih majki u pojedinim laktacijama i u prosjeku tijekom iskorištavanja rasla je od početka do sredine, a potom se smanjivala do kraja promatranog razdoblja.The Programme of Cattle Breeding in Croatia (1973) gives precise instructions regarding breeds as well as methods and techniques to be applied in breeding and selection work. The Programme emphasises the required number and quality of bull mothers used for creating new generations of bulls for breeding. The improvement in cattle population largely depends on their quality, i. e. genetic potential. With this in mind we investigated milk production and milk fat of 167 bull mothers, selected in the period from 1974 to 1987, whose sons were included in the herd of bulls for breeding at the Central Institute for Reproduction and Breeding of Domestic Animals. The established values of the amount of milk and fat were bolow the required in 31,6% and above in 68.4% lactations. The amount of fat (in kg) was below the required in 54.7% and above in 45.3% lactations. The fat ranged from 3.74% to 3,87% and was of no significance regarding the amount of lat expressed in kilograms. Milk production in the first lactation ranged from 2,351 kg to 6,301 kg, which means that the "regulations" for classes I and la on the required amount were not fully respected. The production was lower than required for class lain 36.72% and higher in 63.27%. The average amount of milk produced in all lactations was in 69.0% lower and in 63.27% higher than required. The amount of milk produced in the highest lactations was 5,651 kg on average, i. e. from 3,812 to 8,607 kg. Milk produced by the bull mothers investigated in single lactations and during exploitation increased on average from the beginning to the mid-period and then decreased to the end of the period observed