2 research outputs found
Characteristics of Croatian Oak Honeydew Honey from the Požega Valley
Medun (medljikovac, medljika, eng. honeydew honey) posebna je vrsta meda koji stvaraju pÄele od tzv. medne rose koja se luÄi sa živih dijelova biljaka. To luÄenje mogu izazvati insekti koji siÅ”u biljne sokove, odnosno to su njihovi ili biljni sekreti nastali kao reakcija na oÅ”teÄivanje pupova, listova, iglica ili grana, ali to može biti i fizioloÅ”ka pojava bez posredovanja insekata izmeÄu biljke i pÄele. PrikupljajuÄi taj slatki sok u svoje medne vreÄice i dodajuÄi mu svoje fermente, pÄela stvara med potpuno razliÄitih karakteristika od onih medova koji nastaju iz nektarnih izvora sa cvjetova medonosnih biljaka. Medna rosa prirodna je pojava i danas se prihvaÄa kao ekoloÅ”ka sastavnica u životnom lancu biljaka, insekata, ptica, gljiva i bakterija. Iako poznata od biblijskih vremena, u znanstvenom svijetu bilježi se u 17. stoljeÄu, no njene znaÄajke kao pÄelinjeg proizvoda potvrÄuju se tek posljednjih decenija usporedno s razvojem modernih moÄnih laboratorijskih instrumenata i tehnoloÅ”kih alata. Meduni su poznati s ÄetinjaÄa, primjerice sa smreke, jele, bora i ariÅ”a, te s listopadnog drveÄa ā lipe, hrasta, javora, kestena, breze, vrbe i brijesta. Hrast sladun (lat. Quercus frainetto Ten) na obroncima Krndije zauzima svoju sjeverozapadnu granicu prirodne rasprostranjenosti. ViÅ”e decenija domaÄi pÄelari upozoravaju na proizvodnju specifiÄno tamnog meduna s toga hrasta, ali i na posebnost fenomena luÄenja biljnog soka bez sudjelovanja insekata. Godine 2003. u terestriÄka su opažanja i laboratorijska mjerenja, ocjenjivanje nutrifikacijskih svojstava te melisopaneoloÅ”ko i organoleptiÄko ocjenjivanje kutjevaÄkog meduna hrasta sladuna, uza svoja praktiÄna opažanja, požeÅ”ki pÄelari ukljuÄili cijeli niz znanstvenika iz zemlje i Europe. Tijekom tih opažanja i mjerenja dobivene su jedinstvene informacije o peludnom sastavu, sastavu Å”eÄera, sastavu suhe tvari, sadržaju kiselina, enzimatskim svojstvima, elektriÄkoj vodljivosti, aktivnosti dijastaze te ukupnim polifenolima i antioksidativnim svojstvima, a usporedno s ostalim medunima u Europi. Analizom ukupnih polifenola i mjerenjem antioksidativnih svojstava na Å”est uzoraka meduna sladuna iz 2009. godine dobivene su iznimno visoke vrijednosti u odnosu na druge europske medune, kao i na uzorcima kutjevaÄkog meduna u razdoblju 2003. ā 2009. godine. Ovime se joÅ” viÅ”e potencira zdravstvena vrijednost tog meduna. PožeÅ”ki (kutjevaÄki) medun hrasta sladuna posjeduje sve predispozicije za registraciju zemljopisne izvornosti.REVISED CODEX STANDARD FOR HONEY
CODEX STAN 12-1981, Rev.1 (1987), Rev.2 (2001)1
Honeydew Honey is the honey which comes mainly from excretions of plant sucking insects (Hemiptera) on the living parts of plants or secretions of living parts of plants.
Oak tree (Quercus frainetto Ten.) is distributed throughout southeast Europe and Asia Minor, while the western border is in Požega valley, Kutjevo, Croatia. Oak honeydew honey is specifically produced only here. Sweet sap with foam formed at the places where the green acorns were discarded, is gathered by the bees and processed into dark honey. The specific production of the sap results in specific physiochemical characteristics of this honeydew honey.
Objective of the studies was to determine melissopalynological (pollen spectrum and content) and physicochemical characteristics of the oak honeydew honey. The study was carried out during last 8 years. Physicochemical characteristics: moisture, electrical conductivity, HMF content, diastase activity, specific rotation and sugar profile were analysed in collected honeydew honey samples. Colour was determined by Lovibond Honey Color- Pod. Antioxidant capacity was measured by FRAP (Ferric Reducing Antioxidant Power) and DPPH (2,2-diphenyl-1-picrylhydrazyl) methods. Modified Folin-Ciocalteu method was used for determination of the total polyphenol content. The results showed a high antioxidant capacity and the total polyphenol content as well as the atypical, negative values of specific rotation.
The small differences between samples can be a result of the accompanying spontaneous flora (more or less Conifers, Ulmus sp., Fraxinus sp. and Q. pubescens) within harvesting area. The time of extraction (middle or the end of August), was not significant. The of the results performed within the collaborative studies of the author and Europeanās beekeeping and honey expertās reports and laboratories from Austria, Germany, Swiss, Italy, Greece, Romania, Bulgaria, Slovenia and Croatia is given in this paper