31 research outputs found
EFSA - kampilobakterioza pretekla salmonelozu! (EFSA - Campylobacteriosis Outran Salmonellosis!)
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je sredinom prosinca 2006. godine opsežno izvješće (http://www.efsa.europa.eu/en/science/monitoring_zoonoses/reports )o istraživanju provedenom vezano uz zarazne bolesti koje se prenose hranom animalnog porijekla (zoonoze), a kojim upozorava da je tijekom 2005. godine broj slučajeva kampilobakterioze u ljudi bio veći nego broj slučajeva salmoneloza što do sada nije bio slučaj. Podaci o ovome prikupljeni su od strane Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC – European Centre for Disease Prevention and Control). U izvješću stoji da je prijavljeno 197 363 slučaja ove bolesti, što na 100 000 stanovnika iznosi učestalost od 51,6 slučajeva u odnosu na salmonelozu sa 176 395 prijavljenih slučajeva bolesti, odnosno na 100 000 stanovnika 38,2 slučaja. Time kampilobakterioza postaje najviše prijavljivana bolest prenosiva hranom u 2005. godini. Statističkom obradom podataka laboratorija za kontrolu hrane u Hrvatskoj tijekom 2005. godine ustanovljeno je 3% uzoraka hrane animalnog porijekla inficiranih kampilobakterom, međutim nema podataka o broju prijavljenih oboljenja izazvanih istom bakterijom
AFLATOXIN CONTAMINATION OF DAIRY COWS FEED COMPONENTS AND CONSEQUENT EMERGENCE OF AFM1 IN MILK
Mikotoksini predstavljaju značajan problem kao kontaminanti hrane za životinje i ljude. Stoga je nužno njihovo praćenje u hrani na višegodišnjoj razini, jer na njihovu pojavu prvenstveno utječu vremenske prilike i tehnologija primarne proizvodnje koju treba prilagoditi svakoj pojedinačnoj situaciji. U 2013. godini zabilježena je povećana kontaminacija kukuruza i kompletnih krmnih smjesa za mliječna goveda aflatoksinima, što je rezultiralo posljedično povećanom kontaminacijom mlijeka aflatoksinom M1. U Republici Hrvatskoj povećana kontaminacija kukuruza aflatoksina bila je posebno izražena na području 3 županije: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske, gdje su uzeta ukupno 564 uzorka kukuruza i 261 uzorak smjese za mliječna goveda. Kontaminacija pojedinačnih uzoraka kukuruza kretala se u rasponu od 0,001 do 2,07 mg/kg, a prosječna kontaminacija kukuruza s AFB1 iznosila je 0,036 mg/kg kukuruza (dozvoljena konc. 0,02 mg/kg). Kontaminacija pojedinačnih uzoraka krmnih smjesa za mliječne krave kretala se od 0,001 do 0,254, dok je prosječna kontaminacija smjese iznosila 0,013 mg/kg (dozvoljena konc. 0,005 mg/kg). U isto vrijeme određena je koncentracija AFM1 u mlijeku čime je u tim županijama bila obuhvaćena dnevna proizvodnja mlijeka od 76806 L koje su isporučene trima velikim mljekarama u RH. Kontaminacija mlijeka kretala se od 0,001 do 0,897 μg/kg, dok je prosječna kontaminacija mlijeka iznosila 0,06 μg/kg (dozvoljena konc. 0,05 μg/kg).Mycotoxins are one of the important contaminants of animal feed and food. Therefore, it is necessary to monitor their concentration in feed on several years basis, because their incidence is primarily affected by weather conditions and technology of primary production whish must be adapted to any particular situation. Increased aflatoxin (AF) contamination of corn and feed mixture for dairy cows was recorded in 2013, which resulted in subsequent increased contamination of milk with aflatoxin M1. In Croatia, special attention is devoted to monitoring aflatoxin in three counties (Osijek-Baranja, Vukovar-Srijem and Brod-Posavina County) where a total of 564 corn samples and 261 sample mixtures for dairy cows were taken. Contamination of the individual samples of corn ranged from 0.001 to 2.07 mg/kg, and the average contamination value of maize with AFB1 was 0.036 mg/kg (allowed conc. 0.02 mg / kg). Contamination of the feed mixture for dairy cows samples ranged from 0.001 to 0.254 mg/kg, while the average contamination value of mixture was 0.013 mg/kg (allowed conc. 0.005 mg/kg). At the same time the analysis of aflatoxin M1 in milk was made which covered the daily milk production in these counties of 76806 litres of milk in three largest dairies in Croatia. Contamination of milk ranged from 0.001 to 0.897 μg/kg, while the average contamination value of milk was 0.06 μg/kg (allowed conc. 0.05 μg/kg)
INSECTS AS PROTEIN COMPONENT OF POULTRY FEEDING
Potražnja za hranom, osobito mesom, svakodnevno raste te se javlja potreba za povećanom opskrbom proteina iz održivih izvora u što se ubraja i farmski uzgoj kukaca. Upotreba kukaca u hrani za ljude i životinje ima potencijalno značajne prednosti za okoliš, gospodarstvo i dostupnost hrane. Niz organizacija, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), proučavale su mogućnost korištenja kukaca kao izvora hrane i hrane za životinje. S obzirom da se prilikom ovakve proizvodnje hrane za životinje nameću i pitanja rizika za zdravlje, kako ljudi, tako i životinja, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u listopadu 2015. g. izradila je profil rizika o upotrebi kukaca i tako odgovorila na pitanja o mogućim opasnostima prilikom proizvodnje, prerade i konzumacije ovog alternativnog izvora proteina. Zbog nedostatka podataka, preporuka EFSA-e je poticanje daljnjih istraživanja vezanih za proizvodnju i korištenje kukaca kao izvora proteinske hrane za ljude i životinje. Istraživanja rađena na laboratorijskim životinjama pokazala su da je nutritivna vrijednost proteina kukaca slična proteinima sojinog i ribljeg brašna te da kukci mogu zamijeniti dio tradicionalne hranidbe životinja. Kukci su također prirodni izvori hrane u peradi te su često korišteni kao komplementarni izvori hrane za životinje u zemljama u razvoju. Uzimajući u obzir dosadašnja istraživanja, hranjenje peradi proteinima kukaca trebalo bi biti ekonomski isplativije, te prihvatljivije sa stajališta očuvanja okoliša, budući da se kao hrana za uzgoj kukaca koriste mesnokoštani
nusproizvodi, čija upotreba nije dozvoljena u hranidbi domaćih životinja te postoji realan problem oko njihovog zbrinjavanja. Stoga je za očekivati da će rezultati analiza mesa peradi dati bolji uvid u prednosti i nedostatke korištenja proteina kukaca u hranidbi peradi, kako sa stajališta sigurnosti hrane za životinje, tako i sa stajališta proizvodnje i prerade.Demand for food, especially meat, is increasing every day so the need for increasing protein supply from renewable sources is also increasing, which includes factory-farming insects. The use of insects in food and feed has potentially significant benefits for the environment, economy and availability of food. A number of organizations, including the Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), have studied the possibility of using insects as a source of food and feed. Due to possible health risk issues of such food production for both, people and animals, the European Food Safety Authority (EFSA) developed a risk profile of using insects in October 2015. This profile answers the questions concerning the possible risks during production, processing and consumption of such alternative source of protein. Because of the lack of data, the EFSA recommends further researches related to production and use of insects as a source of protein for human and animal consumption. Studies conducted on laboratory animals have shown that the nutritional value of insects’ protein is similar to soy and fishmeal protein so they can replace part of the traditional animal diet. Insects are also natural dietary sources for poultry and often used as complementary sources for animal feed in developing countries. Taking into account previous studies, feeding the poultry with insect’s protein should be more economical and preferable from the standpoint of environmental protection. Furthermore, using meat and bone waste as food for insect’s growth, which is not allowed as fodder, resolves a real problem of waste disposal. Therefore, it is expected that results of poultry meat analysis will give a better insight into the advantages and disadvantages of using insect protein in poultry feeding, from the standpoint of the safety of animal feed, production and processing