Methodological Problems in Research of Extra-Ordinary and Crisis Situations

U prilogu se iznose osnovni teorijski i operacionalni problemi definiranja pojmova krizne situacije i nestandardnog ponašanja u specifičnim uvjetima. Autor u radu iznosi osnovne spoznaje do kojih se došlo u istraživačkom projektu »Ponašanje ljudi u izvanrednim i kriznim situacijama« koji se izrađuje u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Kada i ako dođe do pojave »krizne situacije« veoma je bitno za socijalni sistem da novonastalu situaciju može interpretirati u odgovarajućem referentnom okviru postojećeg vrednosnog sistema pa tako i novu situaciju u njega integrirati. Poseban problem predstavlja efikasno istraživanje kriznih i izvanrednih situacija. Prije svega, radi se o pokušajima istraživanja u potpunosti nepredvidljivih događaja pa se cijelo istraživanje pretvara u pokušaje iznalaženja što vjernijih rekonstrukcija od strane ispitanika. Zbog relativno nestandardne istraživačke situacije potrebno je veliku pažnju posvetiti izradi instrumenata istraživanja, prije svega upitniku. Dimenzije situacija koje ispitujemo upitnikom moraju osigurati visok nivo standardizacije i što je moguće viši stupanj lcomparabilnosti sa (eventualno) utvrđenim sličnim nalazima u drugim kružnim i izvanrednim situacijama.The paper deals with basic theoretical and operational problems in defining the concepts of crisis situations and non-standard behaviour in specific conditions. In his work the author exposes the basic findings reached in the course of the research project »Behaviour of people in extra-ordinary and crisis situations«, which is under way in the Institute for Social Research in Zagreb. When and if a crisis situation occurs, it is important that the social system is capable of interpreting the new situation within the corresponding framework of the existing value system, thus incorporating into it the newly arisen situation. Efficient research into crisis and extra-ordinary situations poses special problems. Firstly, since research into totally unforeseeable situations is attempted, the whole effort is turned to finding out the most authentic reconstructions from the participants. Due to the relatively non-standard research situation great attention has to be paid to the creation of the research instrument, such as the questionnaire. Dimensions of the situations covered by a questionnaire must secure a high degree of standardization and the highest possible degree of comparability with already established similar results in other crisis and extra-ordinary situations

Social Status and the Adoption of Machiavellian Beliefs Among Youths

Radom se nastojala istražiti međuuvijetovanost statusnih odrednica mladih i njihovih uvjerenja vezanih uz makijavelističke (manipulativne) strategije postizanja osobnih ciljeva. Istraživanje je provedeno na uzorku od 675 osoba dobnog raspona između 14—27 godina, na školovanju ili u radnom odnosu na području zagrebačke općine Centar. Kanoničkom analizom su utvrđene tri statistički značajne ali razmjerno niske kanoničke korelacije između setova latentnih varijabli društvenog statusa i makijavelizma. Pokazalo se kako su djeca obrazovanijih i profesionalno uspješnijih roditelja u većoj mjeri sklona usvajanju makijavelističkog svjetonazora, pri čemu nije moguće razlučiti je li ovakav sklop stavova uzrok ili posljedica višeg statusa. Također se pokazalo da osobe urbane provenijencije teže usvajanju načelnih stavova o manipulaciji, dok su one iz naselja manjeg stupnja urbanizacije (dakle migranti) više skloni usvajanju stavova usko vezanih uz manipulativno ponašanje, što, prema sudu autora, odslikava njihovu različitu poziciju na društvenoj ljestvici. Rezultati u cjelini ukazuju kako je preklapanje indikatora društvenog statusa i makijavelističkih uvjerenja, iako interpretabilno, izrazito nisko, što govori kako se njihove determinante ne nalaze u istoj ravni.In this work an attempt has been made to explore the interdependence of youth status determinants and their beliefs connected to Machiavellian (manipulative) strategies of achieving personal goals. The survey was conducted on a sample of 675 people aged from 14 to 27, studying as students or working as employees in the Zagreb Centre Community. By means of canonic analysis, three statistically relevant but comparatively low canonic correlations between the sets of latent variables of social status and Machiavellianism have been established. The results indicate that the children of more educated and professionally more successful parents are more prone to adopting the Machiavellian viewpoint, wherefore it is not possible to discern whether this com-plex of attitudes is the cause or consequence of higher status. It has also been pointed out that the respondents of urban provenance display a tendency toward adopting general attitudes on manipulation, while those from settlements of a lower degree of urbanization (in other words — migrants) are more prone to accepting attitudes closely connected to manipulative behaviour, which, according to the authors’ judgement, reflects their different position on the social scale. The results indicate, in general, that the overlapping of indicators of social status and Machiavellian beliefs, although interpretable, is markedly low, which tells us that their determinants are not to be found in the same plan

The Relationship Between Young People\u27s Social Status and Their Political Orientations

Istraživanje na uzorku od 675 omladinaca u zagrebačkoj općini Centar pokazalo je da postoje tri faktora koja objašnjavaju interkorelacije među česticama političkih stavova. Faktorizacija varijabli socijalnog statusa ukazala je na postojanje osam latentnih dimenzija socijalnog statusa. Interkorelacijske veze između ova dva skupa faktora su vrlo niske, što ne potkrepljuje tezu o determinističkom odnosu između socijalnog statusa i političkog mnijenja. Autori pretpostavljaju da na oblikovanje političkog mnijenja utječe, ovim i sličnim istraživanjima neobuhvaćeni, socijalizacijski kontekst, kao i neki unutarnji psihički faktori, koji u ličnosti posreduju cjelinu njene životne situacije.In this research project carried out on a sample of 675 youths in Zagreb’s »Centre« Commune three factors have been extracted interpreting the intercorrelations among the items representing political attitudes. Factorization of the variables of social status indicates the existence of eight latent social status dimensions. The intercorrelations between these two groups of factors are very low thus denying the thesis of a deterministic relationship between social status and political opinion. The authors presume that the formation of political opinion is influenced by the context of socialization, not examined in this and similar surveys, as well as by some internal mental factors mediating the person\u27s existence as a whole

The Relationship Between Young People\u27s Social Status and Their Political Orientations

Istraživanje na uzorku od 675 omladinaca u zagrebačkoj općini Centar pokazalo je da postoje tri faktora koja objašnjavaju interkorelacije među česticama političkih stavova. Faktorizacija varijabli socijalnog statusa ukazala je na postojanje osam latentnih dimenzija socijalnog statusa. Interkorelacijske veze između ova dva skupa faktora su vrlo niske, što ne potkrepljuje tezu o determinističkom odnosu između socijalnog statusa i političkog mnijenja. Autori pretpostavljaju da na oblikovanje političkog mnijenja utječe, ovim i sličnim istraživanjima neobuhvaćeni, socijalizacijski kontekst, kao i neki unutarnji psihički faktori, koji u ličnosti posreduju cjelinu njene životne situacije.In this research project carried out on a sample of 675 youths in Zagreb’s »Centre« Commune three factors have been extracted interpreting the intercorrelations among the items representing political attitudes. Factorization of the variables of social status indicates the existence of eight latent social status dimensions. The intercorrelations between these two groups of factors are very low thus denying the thesis of a deterministic relationship between social status and political opinion. The authors presume that the formation of political opinion is influenced by the context of socialization, not examined in this and similar surveys, as well as by some internal mental factors mediating the person\u27s existence as a whole