Pogranične zajednice u Republici Hrvatskoj: istraživanje lokalnog identiteta u pograničnom području Gorskog kotara

Uviđanjem kako je došlo do promjene zbiljnosti pojma granice u suvremenom svijetu, sve se više pažnje u istraživanjima pridaje mikroregionalnim društvenim entitetima u pograničnim područjima i njihovim međusobnim odnosima, kako prema centrima, tako i prema ostalim mikroregionalnim entitetima u okruženju. S obzirom da je promjena koncepta geopolitičkog pojma granice u postmodernom svijetu nastupila u okviru trokuta odnosa prostor – moć – stanovništvo, jedino interdisciplinarnim istraživanjem moguće je istražiti ovaj fenomen u ukupnom njegovom obujmu. Ovaj rad analizira društvene identitete i istražuje koheziju u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara u hrvatsko-slovenskom pograničnom području. Kombinacijom kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda u radu je argumentirano da istraživano geografsko područje posjeduje društvenu koheziju i razinu identiteta koja ga čini pograničnom zajednicom. Srž i pozadina te kohezije detaljno je analizirana ovim radom. (IN ENGLISH: Because of the fact that there has been a change in the understanding of the term “border“ in the contemporary world, more and more consideration has been given to the research of subjects in cross-border areas. Researchers have started to focus more on the relations between subjects in those cross-border regions and micro regional centers in order to understand the structure and the dynamics of those areas. In addition, the term “border“ has changed in its geopolitical sense within the triangle of entities: power-area-inhabitants. That is the reason why only multidisciplinary research is adequate enough for the study of cross-border regions. This paper analyzes the social cohesion and identities in the northwestern part of Gorski kotar (Croatia) in the Croatian-Slovenian cross-border region. Using the combination of quantitative and qualitative research methods, the authors argue that there is a high level of social cohesion in that area and a specific identity of local inhabitants. The nature and structure of both are analyzed in this paper. The authors analyze how a specific location influences interpersonal relations and the perception of self in that environment.

DISTORTED LIFE CYCLE ON POST-SOCIALIST ADRIATIC ISLANDS: USING THE EXAMPLE OF MLJET, CROATIA

U radu se istražuje razvojni ciklus otoka Mljeta prema modifi ciranom Butlerovom (1980) modelu na temelju kriterija Lundtorpa i Wanhilla (2001) primijenjenih na broj turističkih noćenja. To predstavlja primjer razvojnog ciklusa deformiranog pod utjecajem rata, zbog čega se razvoj turizma istražuje u dva zasebna razvojna ciklusa međusobno odvojena Domovinskim ratom: (1) razvojni ciklus u socijalističkom razdoblju (1946. – 1991.) i (2) razvojni ciklus nakon Domovinskog rata (1993. – danas). Rezultati istraživanja pokazuju da bez adekvatnog upravljanja turizmom i unaprjeđenja turističkog proizvoda poslijeratni oporavak turizma ne doseže automatski prethodnu razinu posjećenosti te da se već unutar nekoliko godina može pojaviti prijetnja ponovnog opadanja. Iako dio otoka ima status nacionalnog parka, razvojni ciklus pokazuje uobičajeni tijek i obilježja kao u drugim primorskim destinacijama.This paper investigates the life cycle of Mljet Island in Croatia according to a modified Butler’s (1980) model using the criteria of Lundtorp and Wanhill (2001) applied to overnight stays. Since it represents an example of a war-distorted life cycle, the development of tourism on Mljet was investigated in two life cycles separated by the Croatian War of Independence: (1) the life cycle in the socialist period (1946 – 1991); and (2) the life cycle after the Croatian War of Independence (1993 – today). Research results suggest that without appropriate tourism management and product improvement, the post-war recovery of tourism would not automatically reach the previous level of visitation and that the threat of decline could even reappear in a few years. Although a part of the island is protected as a national park, its life cycle has the usual course and characteristics as other coastal destinations

Primjena digitalizacije i metoda preklapanja slojeva u ArcGIS-u (Primjer izbora lokacije za izgradnju obiteljskog hotela)

Rad predstavlja primjer praktične vježbe u ArcGIS-u namijenjene početnim korisnicima, na primjeru izbora lokacije za izgradnju obiteljskog hotela na odabranom otoku u Hrvatskoj. U vježbi se usvajaju osnovne vještine digitalizacije i jednostavne metode preklapanja slojeva (buffer, intersect, clip, erase i union). Nakon dodavanja kartografske podloge, digitaliziraju se osnovni geografski elementi (obala, naselja, šume, ceste, dalekovodi, špilje, izvori). Oko tih elemenata stvaraju se bufferi zadane širine te se njihovim preklapanjem dobiva jedna ili više mogućih lokacija koje zadovoljavaju navedene kriterije